Kupovina domaćih i uvoznih proizvoda: Bh. proizvodi pet puta korisniji od stranih

Povezani članci

• Premijer Srbije Aleksandar Vučić stigao u BiH
• DUBOKA BRAZDA ZA VJEČNE CVJETOVE
• Selotejp nacoši
• Mostarska gimnazija: Primjer kako kamuflirati segregaciju u školama
• ZAVNOBIH – LICE PROŠLOG I BUDUĆEG OTPORA
• Historijska greška reisa Cerića – doprinos rastakanju ovdašnjeg tradicionalnog islama

U vrijeme globalizacije prilično je teško reći šta je domaći proizvod, a šta strani. Naime, ako kupite mesni narezak koji je proizveden u BiH, vrlo je vjerovatno da je meso u naresku iz Argentine, da je limena konzerva uvezena iz neke evropske države, papir za naljepnicu iz Kine, a da je naljepnica odštampana u Hrvatskoj, meso preradila bosanskohercegovačka radna snaga na mašinama kupljenim u Njemačkoj.

Naravno, ne mora biti takav scenarij, ali će biti sličan, tako da je teško reći da postoji 100 posto domaći, bh. proizvod.

Šta je domaće?

Koliko je teško odrediti šta je zaista domaći proizvod, toliko je teško odrediti i doprinos koji krajnji potrošač, kupac, daje bh. društvu kupovinom domaćeg ili uvoznog proizvoda.

Iako je uključeno mnogo detalja, odnosno parametara koje treba uzeti u obzir, moguće je barem ugrubo, na osnovu poreza, odrediti doprinos društvu.

Dakle, ukoliko neko kupi domaće proizvode u vrijednosti 10 KM, mora računati na to da je u cijenu proizvoda uračunato 17 posto poreza na dodanu vrijednost, koji ide direktno u budžete entiteta, distrikta Brčko i države BiH. Također, mora imati u vidu da je proizvođač uračunao cijenu rada, platio doprinose za radnike i sve pripadajuće poreze, što dođe oko 67 posto. To znači da je od plate za jednog radnika državi dao 67 posto te plate za penziono i zdravstveno osiguranje, osiguranje od nezaposlenosti itd. Sav taj novac koji je zaradio jedan radnik praveći domaći proizvod, ostaje u BiH.

Naravno, u slučajevima kada se radi o akciznim proizvodima, tu je još uključena i akciza.

Ali ako kupuje strani, uvozni proizvod, to znači da će na kasi odmah platiti 17 posto PDV-a, koji će vjerovatno proizvođaču biti vraćen u njegovoj zemlji, ali nebitno, tih 17 posto ostaće u bh. budžetima. Uz to, u cijenu će mu biti uračunata i carina, ukoliko proizvod podliježe carini, u iznosu od 5 do 10 posto. Naravno, ima tu još troškova za proizvođača poput troškova prevoza itd, ali će opterećenje uvoznog proizvoda biti oko 27 posto, za razliku od domaćeg kojem je 84 posto.

Pomoć privredi

Prema tome, kupovinom domaćeg proizvoda društvu će biti vraćeno oko 8 KM, dok će društvo od stranih proizvoda imati samo 2 KM.

Admir Kapo, predsjednik Udruženja Kupujmo-koristimo domaće, kaže da najmanje pet puta više novca ostaje u državi kupovinom domaćih proizvoda u odnosnu na strane. Kupovnom uvoznog, kaže on, direktno pomažemo privredu i radnike zemalja iz kojih dolaze proizvodi.

“Korištenjem stranih proizvoda ne stvaramo nikakvu vrijednost, ali ako proizvedemo makar kilogram krompira i prodamo ga po cijeni od 0,5 KM, stvorili smo novu vrijednost, bogatiji smo za 0,5 KM”, kazao je Kapo.

oslobodjenje.ba