IZGRADNJA TERMINALA ZA KEROZIN: Interes investitora opet važniji od zakona
Povezani članci
- Fra Drago Bojić: Ljudima smeta nacionalistički govor o Bogu
- Jedna kratka ali ne previše poučna bⒶsna
- Sarajevski bend Dolia osvojio treće mjesto i simpatije publike na 47. Gitarijadi
- Kamerni teatar 55 otvara novu teatarsku sezonu bogatim repertoarom.
- Samantha Power razgovarala sa novinarima istraživačima u Sarajevu
- Istinomjer – prva bosanska članica Međunarodne mreže organizacija koje se bave provjerom činjenica
foto: Fb grupa Spasimo Dobrinju
Osim straha da će zdravlje građana biti ugroženo, nekoliko je problema sa zakonitostima odluka i izgradnjom koju je Hifa-Oil započela
Piše: Branka Mrkić-Radević
Kompanija Hifa-Oil u neposrednoj blizini zgrada na Dobrinji 1 gradi hotel, benzinsku pumpu i terminal za kerozin kapaciteta 1000 tona.
Sedmicama stanovnici Dobrinje upozoravaju javnost da se kompleks gradi na samo nekoliko desetina metara od zgrada, i izražavaju bojazan da će isparavanje kerozina ozbiljno ugroziti njihovo zdravlje. Smatraju da nisu preduzete sve mjere kojima bi ovaj projekat dobio argumente za izgradnju i razočarani su što se pri planiranju ovog projekta interes pojedinih privatnika stavio iznad interesa zdravlja i građana.
Žurnal je i ranije pisao o načinima na koje domaće institucije na štetu građana udovoljavaju privatnim kompanijama, među njima i kompaniji Hifa-Oil.
(Foto: Fb Spasimo Dobrinju)
KRŠENJE ZAKONA
Osim straha da će zdravlje građana biti ugroženo, nekoliko je problema sa zakonitostima odluka i izgradnjom koju je Hifa-Oil započela.
Prva je izdavanje urbanističke saglasnosti Općine Novi Grad.
Naime, Zakon o prostornom uređenju precizira da je za izdavanje urbanističke saglasnosti potrebno imati okolinsku dozvolu ukoliko se objekat nalazi na spisku onih koji utiču na okoliš, što je slučaj sa ovim objektima. U trenutku izdavanja urbanističke saglasnosti – a bio je januar 2020. godine (manje izmjene uslijedile su u martu) – projekat nije imao okolinsku dozvolu.
Okolinsku dozvolu Ministarstvo komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša KS-a izdalo je osmog jula ove godine, 18 mjeseci nakon izdavanja općinske saglasnosti. Na taj način prekršen je Zakon o prostornom uređenju KS-a.
Javni poziv za javnu raspravu Ministarstvo je objavilo 1. juna 2021. na web stranici Ministarstva a kasnije u jednom dnevnom glasilu, ali nisu stigle primjedbe od strane lokalne zajednice.
IZGRADNJA U VODOZAŠTITNOJ ZONI
Drugi problem, a koji nadležni ignorišu, jeste to što se lokalitet na kojem se gradi kompleks nalazi u okviru Treće vodozaštitne zone izvorišta Sarajevsko polje. Prilikom prikupljanja dozvola, Općina Novi Grad nigdje u urbanističkoj saglasnosti i odobrenjima koja su tražili od različitih institucija ne spominje tu činjenicu.
Veliki dio odgovornosti leži i na Federalnom ministarstvu prostornog uređenja i okoliša, koje se proglasilo nenadležnim jer se „predmetne građevine posmatrane kao pojedinačne cjeline ne smatraju građevinama za koje je nadležno Ministarstvo“.
Zbog toga što nije jasno precizirano da je riječ o vodozaštitnoj zoni, odobrenja i dozvole izdate su bez većih problema. Uzalud sada načelnik Općine Novi Grad Semir Efendić obilazi Dobrinju hrabreći građane, kada njegova institucija nije na samom početku ozbiljnije pristupila izdavanju urbanističke saglasnosti.
Odluka o vodozaštitnoj zoni donesena je još 1987. godine, ali njene odredbe vrijede i danas, jer privremena odluka po kojoj je uredba iz 1987. prestala da važi još uvijek nije stupila na snagu. U članu 14. jasno je precizirano da se lokacija na kojoj Hifa planira graditi kompleks nalazi u obuhvatu ove zone. Za tu zonu još uvijek vrijede odredbe Zakona o vodama iz 1975. godine. Po tom zakonu na području Treće vodozaštitne zone zabranjuje se građenje skladišta za smještaj nafte i njenih derivata, i drugih materija koje bi mogle uticati na režim voda.
Zabrana izgradnje vrijedi i po novijim zakonima: Zakonu o vodama FBiH i podzakonskom Pravilniku.
Upravo zbog zakonskih prepreka da se objekti kao što je ovaj grade u vodozaštitnoj zoni, domaće institucije u dokumentaciji koju smo detaljno pregledali ne navode da se radi o vodozaštitnoj zoni. U suprotnom – ne bi mogli izdati dozvole.
Foto: Eko akcija
Osim toga, prostor na kojem se gradi pumpa, terminal i hotel je prostorno-planskom dokumentacijom namijenjen za razvoj Aerodroma Sarajevo. Prema domaćim zakonima međunarodni aerodromi su objekti od značaja za Federaciju, zbog čega je dozvole moralo izdati Federalno ministrstvo prostornog uređenja i okoliša, ali se ono, jasno je iz dokumenata Općine Novi Grad, proglasilo nenadležnim. I Općina je morala investitora jasno uputiti na federalni nivo. Zbog kršenja zakona na navedeni način, Udruženje Eko akcija podnijelo je prijavu Federalnom ministarstvu prostornog uređenja i okoliša i nadležnoj Federalnoj urbanističko-građevinskoj inspekciji, tražeći hitan inspekcijski nadzor.
UGROŽAVANJE VODOZAŠTITNE ZONE
Zbog pogodovanja investitorima kantonalne vlasti odavno pokušavaju drastično smanjiti granice vodozaštitne zone. Aktuelna vlast kreće u novi pokušaj.
Ministar privrede Kantona Sarajevo Adnan Delić imenovao je Komisiju za izradu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vodama Kantona Sarajevo.
Stručna komisija obavezna je, nakon detaljne i stručne analize teksta važećeg Zakona o vodama KS predložiti neophodne izmjene i dopune ovog zakona, pripremi nacrt zakona u narednih mjesec dana, te ga u uputi u dalju proceduru:
– S ovim izmjenama želimo, zbog ubrzanja pribavljanja vodnih akata, prenijeti dio nadležnosti na lokalne samouprave, te na taj način pojednostaviti procedure kod pribavljanja urbanističkih saglasnosti i odobrenja za građenje za one objekte koji su u nadležnosti općina – najavio je Delić.
Izmjenama aktuelnog Zakona o vodama, općine će imati veći uticaj i obavezu za korištenje i zaštitu vodnih resursa na svom području.
Na ovakav scenarij odavno aktivno upozoravaju iz udruženja Eko akcija. Još 2016. godine objavili su komentar povodom rasprave Skupštine Kantona Sarajevo o Prijedlogu Zakona o vodama KS-a, što bi za posljedicu moglo imati smanjenje površine vodozaštitne zone, već ugrožene bespravnom gradnjom, divljnim deponijama i planiranjem masovne izgradnje:
– Da li će interesi lobija biti važniji od pitke vode za stanovnike Sarajeva – pitaju.
Primjer Dobrinje pokazuje da smo do toga već došli.
– Iako se terminal za kerozin i benzinska pumpa grade na prostoru vodozaštitne zone Sarajevskog polja, odakle se Sarajevo pretežno snabdijeva pitkom vodom, suglasnost za gradnju benzinske pumpe, autopraonice i skladišta goriva izdaju institucije kojima je glavna zadaća da štite našu pitku vodu: – KJKP Vodovod i kanalizacija, Ministarstvo komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša, Agencija za vodno područje rijeke Save, Općina Novi Grad. Izbjegavanje spominjanja vodozaštitne zone nije se slučajno desilo, jer bi u suprotnom ovakva gradnja bila vjerovatno potpuno spriječena – kažu u Udruženju u vezi sa izgradnjom pumpe i terminala.