Internet bez adekvatne kontrole: BiH još nema zakon o kažnjavanju zloupotreba na društvenim mrežama

Povezani članci

• Ana Bajić živi u kući od kartona
• Muzej ratnog djetinjstva obilježio šesti rođendan
• Roditeljska pažnja!
• Mišo Marić: Godine teške, godine slavne, godine zvjezdane
• Ksenofobne akrobacije Kolinde Grabar-Kitarović na diplomatskoj štangi
• CCI: Nije realizovana ni polovina programima rada planiranih zakona, a nisu se desile ni očekivane smjene

Regulatorna agencija za komunikacije pritužbe građana upućuje Vijeću za štampu. Policija prati internet sadržaje koliko može, ali naglašavaju da im je u tome potrebna pomoć građana. Političari i sami meta zloupotreba na internetu, mada još ne reaguju

Prije tri godine zakonodavna i izvršna vlast u Bosni i Hercegovini propustila je priliku da donese zakon kojim bi bilo regulisano objavljivanje sadržaja na internetu koji bi adekvatnije zaštitio prava građana, posebno djece, kad je riječ o objavama na web portalima i društvenim mrežama.

Sve učestalije objave fotografija i drugih materijala sa neprimjerenim sadržajem na društvenim mrežama, ali i uvredljivih komentara i sadržaja na web portalima, kojima bh. javnost svjedoči ovih dana, trebale bi biti ozbiljan signal vlastima u Bosni i Hercegovini za hitnu reakciju.

Upozorava na to i posljednji primjer Fecebook stranice sa fotografijama obnaženih maljoljetnica, djevojčica, učenica osnovnih i srednjih škola, iz BiH, ali i pojedinih zemalja regiona. Iako je ova društvena mreža, nakon brojnih prijava, uklonila spornu stranicu, navodno su otvorene nove koje, kao i prethodna, imaju na desetine hiljada “pratilaca”.

Na donošenje zakona o reguliranju sadržaja na internetu prije tri godine u Parlamentarnoj skupštini BiH pozvao je zastupnik Zvonko Jurišić, koji je tražio da Vijeće ministara BiH zaštiti građane od objavljivanja neprimjerenih sadržaja na internetu.

Nije cenzura, nego sprečavanje zloupotreba

“Potreban nam je zakon koji će biti kreiran prema iskustvima koja se primjenjuju u drugim državama. Ne radi se ni o kakvoj cenzuri interneta i društvenih mreža već o potrebi da se na adekvatan način spriječe zloupotrebe i namjerno širenje neistina putem interneta. Imamo mnoštvo slučajeva u BiH u kojima su namontirani sadržaji i slike i koji se kao takvi plasiraju putem interneta. Ja osobno imam slučaj da je netko otvorio lažni profil na Facebooku pod mojim imenom i prezimenom i takvo stanje traje već šest mjeseci. Prijatelji koje znam, a nisu trenutačno u BiH već žive vani, kažu mi da se sa mnom dopisuju preko FB-a, a ja o tomu ništa ne znam”, rekao je  zastupnik Zvonko Jurišić.

I sam je čuo za slučajeve objavljivanja neprimjerenih slika maloljetnica na popularnoj društvenoj mreži.

“To je strašno i to bi svatko trebao osuditi kao nedopustivo i neprihvatljivo”, kategoričan je Jurišić.

Zastupnik Jurišić je istakao kako cijeni svačiji komentar i stav prezentiran putem društvenih mreža i web portala, ali iznesen u svoje lično ime i prezime, sa jasnim argumentima i činjenicama.

Umjesto zakona, samo edukacija

Umjesto sankcija za one koji se bave ovakvim “mutnim” radnjama, diskreditujući druge, ne štiteći pritom ni djecu, u Bosni i Hercegovini se, navodi zastupnik Jurišić, na društvenim mrežama i web portalima, posebno u komentarima, i dalje iznose “uvredljivi i huškački sadržaji usmjereni protiv pojedinaca, i to pod pseudonimima, što je nedopustivo”.

On smatra kako unutar Regulatorne Agencije za komunikacije (RAK) BiH “ima prostora da se na adekvatniji način tretira pitanje djelovanja web portala i objavljivanja neprimjerenih sadržaja”.

“Mnogi dnevni listovi i novinari u njima često znaju biti tuženi zbog sadržaja koji objave. No, kada su u pitanju web portali, a posebno društvene mreže koje objavljuju uvredljive i neprimjerene sadržaje, ne znam niti jedan slučaj da je pokrenut, a pogotovo ne i presuđen”, zaključuje Jurišić.

U RAK-u znaju za probleme sa kojim se susreću građani BiH. Međutim, navode kako je to izvan njihovih mogućnosti i nadležnosti.

“Imamo žalbi i pritužbi građana na sadržaje objavljene na web portalima i društvenim mrežama. Takve slučajeve upućujemo na Vijeće za štampu BiH koje ima on line kodeks i provodi aktivnosti na samoregulaciji u medijima koji se bave internet novinarstvom. Sve se uglavnom svodi na edukativne procese”, kazala je u izjavi za AA Amela Odobašić, glasnogovornica RAK-a BiH.

Za razliku od RAK-a, u Ministarstvu unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo pomažu građanima koji imaju problema sa objavljivanjem ličnih neprimjerenih i uvredljivih sadržaja na web portalima i društvenim mrežama. MUP djeluje i po prijavama kada im se ukaže na neprimjereni sadržaj na internetu.

Policija radi, ali ne može bez pomoći građana

“Ukoliko se radi o lakšim oblicima tada djelujemo kod administratora kako bi uklonili neprimjereni i uvredljiv sadržaj sa svojih stranica. U slučajevima kada se radi o krivičnom djelu, odnosno računalnom (cyber) kriminalu, tada djelujemo u sadejstvu sa MUP-om Federacije BiH kako bi se poduzele adekvatne mjere. Imamo rezultata i sporni sadržaji budu uklonjeni”, naglašava Irfan Nefić, glasnogovornik MUP-a Kantona Sarajevo.

On ističe kako policijski službenici, koliko mogu, prate objave na društvenim mrežama i web portalima, ali da je intervencija samih građana od velike pomoći za policiju.

“Internet kao novi medij u BiH nije uređen i naravno da bi bilo najbolje da se to zakonski reguliše. Veoma važno bi bilo da se odgovornijim učine sami administratori koji bi na svaku pojavu spornog sadržaja sami odmah trebali reagirati i isti ukloniti”, objašnjava Nefić.

Doktor psiholoških nauka Ismet Dizdarević u razgovoru za AA ističe kako je zabrinjavajući problem u BiH što je “etika novinarstva potpuno izgubila smisao, jer je se malo ko pridržava”.

“Nisam za cenzure svake vijesti i sadržaja, ali treba vršiti uvid i pratiti ono što se objavljuje i, ukoliko se radi o uvredljivom sadržaju, ukloniti ga. Takve stvari truju javno mnijenje i nikome nisu od koristi. Pogledajte šta se dešava u oblasti seksualnog života: pornografija je postala ideal”, navodi Dizdarević.

Prema njegovim riječima, danas će svaka “golišava” fotografija bilo koje pjevačice ili pjevača privući više znatiželje nego sadržaji koji znače unapređenje obrazovanja i kulturnog uzdizanja, kao što je, primjerice, čitanje knjiga.

 U prvom planu sadržaji nedostojni tradicije i građanske kulture

“Nedavno smo na simpoziju na Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu (IUS), na kojem se govorilo o kulturi sjećanja, raspravljali o tome šta se dešava. Način života je doveden do dna u vrijednosnom smislu. Pod krinkom da je to ono što žele gledaoci, čitaoci, odnosno publika, na značaju dobivaju stvari koje su ispod svakog nivoa. Kič je postao vrijednost, a ne stvarna umjetnost. Tako ćemo vidjeti vrlo malo ljudi na koncertima ozbiljne muzike, ali zato se na nastupima gdje se pojave razni folk izvođači ljudi guraju u salama”, ocijenio je Dizdarević.

On naglašava kako shvata da novinarstvo i internet teže što većem javnom djelovanju, ali dodaje i da je neprihvatljivo da se u prvi plan “gura samo ono što je u toj istoj javnosti najgore”.

“Umjesto pozitivnih i radosnih sadržaja, koje se potiskuju i guraju, na vrh dolaze one koje nisu dostojne morala, građanske kulture i na koncu tradicije našeg naroda, ali i čovjeka”, zaključuje prof. dr. Dizdarević.

Upozorava da je pod znakom pitanja koliko u ovoj stiuaciji ikakvi apeli uopće mogu djelovati na masu, odnosno da li će “pozivi na zdravo djelovati zdravo”.

Ukoliko vlasti Bosne i Hercegovine ne budu uskoro zakonski riješile objave na internetu, fotografije i drugi sporni sadržaji, ne samo maloljetnika već i sporni sadržaji o političarima i drugim javni ličnostima, kao i bilo kojem građaninu, prijete da preplave web portale i društvene mreže.

Stručnjaci procjenjuju da će, ostane li situacija kakva je sad, u toku kampanje za oktobarske izbore u BiH upravo web portali, blogovi i društvene mreže biti vrlo često korišteni za klevetanje političkih protivnika.

Anadolija