I ove školske godine kanadska djeca imaju moućnost da uče o genocodu u Srebrenici i BiH

Povezani članci

• Prvi mart: Okružni sud u Bijeljini utvrdio nelegalnost postupanja MUP-a RS
• Esad Bajtal: Kako život na planeti učiniti ljudskijim i moralnijim nego je to bio juče, i posebno danas
• Sjećanje: Uz Međunarodni dan Holokausta
• “Lično” u Istočnom Novom Sarajevu: “Do istinskog pomirenja uz međusobno uvažavanje, poštovanje i istinu”
• Javni čas: Zvornik
• Zarobljeno zdravlje

Ako genocid u Srebrenici i BiH može bez problema biti zastupljen u obrazovnim politikama i nastavnim planovima i programima kanadskih škola zašto i zbog čega nema tema o genocidu u obrazovnim politikama i nastavnim planovima i programima u BiH?

“Kako bi se zaštitile buduće generacije od genocida, od suštinske je važnosti da pored institucionalizacije kulture sjećanja postoji obrazovna politika i nastavni planovi i programi o opasnostima genocida. Imajući to u vidu Institut za istraživanje genocida Kanada već više godina razvija aktivnost za izučavanje genocida u Srebrenici i BiH u kanadskim školama. Tako su učenici kanadskih škola u zadnje dvije školske godine imali mogućnost izučavanja genocida u Srebrenici i BiH. Učenje o ovim događajima pomaže u razvoju svijesti da bismo prevenirali buduće eventualne genocide, da bismo razumjeli kako je uopšte u ljudskom društvu moguće da se desi Srebrenica i da bismo s tim znanjem umjeli da sprječimo buduće genocide. Učenje o genocidu u BiH je ujedno i sjećanja na nevine žrtve genocida, odavanje počasti nevinim žrtvama genocida, učenjem o genocidu se trasira put razlikovanja dobra i zla.

Žrtvama genocida u Srebrenici i BiH se veoma aktivno i perfidno nameće zamka kulture pomirenja u vidu kulture zaborava. Neophodan je obrnut društveni proces. Njegovanje kulture sjećanja kao kulture istine. Samo kultura sjećanja, kao kultura objektivne historijske istine, naučena u školskim klupama jeste prepreka produciranju stereotipa o žrtvama genocida. Ako genocid u Srebrenici i BiH može bez problema biti zastupljen u obrazovnim politikama i nastavnim planovima i programima kanadskih škola zašto i zbog čega nema tema o genocidu u obrazovnim politikama i nastavnim planovima i programima u BiH? Učenja su bitne komponente socijalizacije, u kojoj se usvajaju određena znanja, vrijednosti, norme, običaji i kultura u funkciji sjećanja i trajnog pamćenja. To je trajna obaveza sadašnjih generacija prema svim žrtvama genocida u Srebrenici i BiH. Genocid u BiH je počinjen sa političkim ciljem, protiv prije svega Bošnjaka i nastavlja se, nenasilno, ali politikom kojom se žele utvrditi politički ciljevi koji su postignuti nasiljem i ubistvima. Na djelu je takozvani skriveni nastavni plan pomoću kojeg se žrtvama genocida kriptoizira istina s ciljem zaborava, specifičnog oblika memoricida, kao jednog od preduslova novog genocida? U udžbenicima je zabranjeno da se nađu podaci o pravosnažnim presudama internacionalnih sudova u Hagu, Sud za ljudska prava u Strazburu i Suda BiH.

Sve dok se poriče istina o genocidu u Srebrenici i BiH ne može biti suštinskog pomirenja”, stoji u saopštenju Instituta za istraživanje genocida, Kanada.