EP usvojio Rezoluciju o BiH, apeluje da se prevaziđu podjele
Povezani članci
Evropski parlament (EP) je na današnjem zasjedanju u Strazburu usvojio Rezoluciju o napretku Bosne i Hercegovine na putu integrisanja u Evropsku uniju (EU). Za Rezoluciju je glasalo 496 poslanika, 132 je bilo protiv a suzdržanih 67.
Rezolucija, koju je pripremio izvjestilac Evropskog parlamenta za BiH Cristian Dan Preda, krajem januara je dobila podršku Odbora za vanjske poslove Evropskog parlamenta. I pored insistiranja zastupnika iz Republike Hrvatske da se naglasi kako je federalizam najbolji princip uređenja Bosne i Hercegovine, u ovom dokumentu se naglašava da EU ne može određivati unutrašnju organizaciju zemlje. Međutim, upozorava se na obavezu osiguravanja ravnopravnosti svih građana bez obzira na njihovo etničko porijeklo.
Rezolucija EP poziva BiH da provede započete socijalne i ekonomske reforme, da se okrene mladim dajući im više šansi kako ne bi napuštali zemlju, između ostalog i kroz uspješnji proces integrisanja u EU.
U Rezoluciji se naglašava opasnost od novih podjela što može biti posljedica stalnih političkih razmirica i neprimjerenog načina govora, te se izražava zabrinutost zbog neprovođenja odluka Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu.
“To je dobar dokument za BiH”, kaže za RSE zastupnik iz Švedske bosanskohercegovačkih korijena, Jasenko Selimović.
On smatra da su poslanici uočili pozitivne korake koje je BiH napravila i samim tim će biti dobar most na putu za članstvo u EU.
Ono što najviše zanima bh. javnost je pojam federalizacije, što je pomenuto i u konačnom tekstu Rezolucije, ali načelno, u vidu principa kojim se treba rukovoditi u razgovorima o budućem uređenju BiH.
Selimović kaže da se radi o apstraknom terminu i da iz EP nema podrške mijenjanju Ustava ili drastičnim promjenama u ustrojstvu države.
“Svima je jasno da nije vrijeme za to, da će se ustavnim promjenama prići kada Bosna i Hercegovina postane članica EU. Važnije od toga je da EP traži da se BiH na putu za članstvo, potvrdi kao funkcionalna, jedinstvena i pravna država. Federalizacija nije najvažnija stvar u Rezoluciji i to je interna stvar hrvatskih zastupnika i nekih političara u BiH”, kaže Selimović.
I komesar za proširenje Johannes Hahn je u svom izlaganju naglasio da Evropska unija nema nadležnost propisivati internu organizaciju zemlje sve dok dotična zemlja ispunjava obaveze države članice.
“Za kandidate se takođe očekuje da usklađuju svoj pravni sistem, uključujući Ustav, sa zahtjevima evropske stečevine. Ali, diskriminacija zbog etničke pripadnosti nije dopuštena. Bh. vlasti moraju pronaći rješenja koja su u skladu s evropskim načelima, kako bi se osigurala ravnopravnost svih građana bez obzira na njihovo etničko porijeklo. To će biti pitanje ispunjavanja kriterija za pristupanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji”, poručio je komesar Hahn.
I pored toga, poslanici iz Hrvatske su u svojim istupima “listom” bili za federalizaciju susjedne zemlje, Bosne i Hercegovine.
“Ono što pozdravljam je što se po četvrtu godinu u Izvješću naglašava princip federalizma, supsidijarnosti i decentralizacije, što mislim da je neophodno kako bi sva tri konstitutivna naroda i, naravno, manjine, u Bosni i Hercegovini uživali jednaka prava. Ovdje posebno ističem prava hrvatskog naroda, njihovo pravo na jezik, na tv kanal i sva ona prava koja im pripadaju, i po Dejtonskom sporazumu i po aktualnim vrijedećim zakonima”, stav je Dubravke Šuice.
Gotovo istovremeno s raspravom u Parlamentu Evrope vodila se rasprava i u Parlamentu Federacije BiH, gdje je Socijaldemokratska partija BiH (SDP) predložila Rezoluciju “o osudi inicijativa za federalizacijom države i entiteta, sa ciljem etnonacionalnih podjela i snaženja separatističkih tendencija”.
“Posljednjih mjeseci svjedočimo jednom stravičnom intervencionizmu i miješanju u unutrašnje stvari BiH i to od našeg susjeda, Republike Hrvatske. Amandmanima zastupnika iz ove prijateljske zemlje na Rezoluciju EP, direktno se traži federalizacija BiH”, navodi zastupnik SDP-a Damir Mašić, te dodaje:
“Uzimajući u obzir obavezujuće međunarodne i domaće akte, Predstavnički dom Parlamenta Federacije bi trebao osuditi kontinuirane tendencije i političke inicijative, bez obzira dolazile one iznutra ili van Bosne i Hercegovine, koje za cilj imaju uspostavu sistema etnoteritorijalne supremacije koji dugoročno vodi do rušenja ustavnog poretka i disolucije države Bosne i Hercegovine.”
Zastupnica Slavica Josipović iz Koalicije hrvatskih stranaka u Parlamentu, je pozdravila Rezoluciju EP navodeći da su se u njoj našli amandmani zastupnika iz Hrvatske o federalizaciji, što je kako je ocijenila, dobro za BiH.
Ismet Osmanović, zastupnik Stranke demokratske akcije (SDA), poručio je da ova stranka ne podržava principe federalizacije i odbija prijedloge koji idu u tom smjeru.
Zatim se otvorila burna rasprava o prijedlogu Rezolucije SDP-a BiH u kojoj je zastupnik Naše stranke Dennis Gratz poručio: “Svrha ove rezolucije je borba protiv etnonacionalnih podjela i veoma je važno brzo reagovati i to iz pozicije Parlamenta Federacije.”
Evropski parlament podijeljen oko federalizacije BiH
Iako je rasprava o Izvještaju uobičajena praksa u EP, godinama ona nije privlačila pažnju bh. javnosti. Sada se situacija okrenula i tema broj jedan u raspravama je federalizacija Bosne i Hercegovine, odnosno politička svađa o tome šta zapravo podrazumijevaju odredbe iz Prijedloga Rezolucije o načelima “federalizma, decentralizacije i supsidijarnosti”.
Stavovi su toliko različiti, da se ponekad čini kako dolaze iz tri različite države, a ne od tri etničke zajednice iz iste zemlje.
Na tom pitanju “pocijepao” se i Evropski parlament. Poslanici iz Hrvatske, manje ili više, otvoreno su se izjasnili za federalizaciju. Za to su se u sinoćnjoj debati u EP založili Dubravka Šuica, Marijana Petir, Ruža Tomašič, Željana Zovko, te drugi poslanici. Oni su uglavnom tražili da Hrvati dobiju ono, kako su izjavili, što imaju druga dva konstitutivna naroda u BiH, prije svega hrvatski jezik u obrazovnom sistemu i TV kanal na hrvatskom jeziku.
“Principi konstitutivnosti i federalizma vrlo su važni za funkcioniranje tako složene i asimetrične države kakva je Bosna i Hercegovina”, poručio je Tonino Picula, predsjednik Delegacije za odnose s BiH i Kosovom.
Partikularni interesi Hrvata ili funkcionalnija država
Za razliku od njih, Tanja Fajon, zastupnica iz Slovenije, poručila je kako duboko žali što je EP zloupotrijebljen “za promicanje partikularnih interesa hrvatske zajednice u Bosni i Hercegovini”.
Fajon je dodala kako je uvjerena da ono što BiH treba su “jedinstvo i kontinuitet u ostvarivanju uspješnije ekonomske i socijalne politike, a ne ponovno otvaranje starih rana i oživljavanja jake nacionalističke retorike, koja prijeti i stabilnosti regije”.
Eduard Kukan iz Slovačke je istakao kako u Rezoluciji nije precizirano šta znači federalizacija, tražeći da se ovaj termin preciznije odredi.
“Imam osjećaj da se pod tim za sada podrazumijeva samo treći entitet, a ja mislim da su važnije ekonomske i socijalne reforme”, istakao je Kukan.
I Jasenko Selimović, poslanik iz Švedske, u zalaganju za federalizaciju je prepoznao isključivu želju da se stvori treći, hrvatski entitet.
“U zemlji sa 14 parlamenata, tri predsjednika i 130 ministara predlaže se dalja fragmentacija. Zemlja ne funkcioniše sa dva dijela pa hajde da je podijelimo na tri! Federalizam je deminutiv za dalje etničko dijeljenje Bosne i Hercegovine. Ako Evropa želi pomoći BiH, treba da joj pomogne kako bi postala funkcionalna država”, poručio je Selimović.
Juče je u Starzburu boravio i Bakir Izetbegović, predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) i član Predsjedništva BiH.
Izetbegović je u susretu s izvjestiocem EP za BiH Dan Predom rekao da zahtjevi za “federalizaciju” u BiH podrazumijevaju produbljivanje etničkih podjela i pokušaje antidejtonskog teritorijalnog prekrajanja Bosne i Hercegovine i stvaranje etnički baziranih federalnih jedinica, saopšteno je iz Službe za odnose s javnošću Predsjedništva BiH.
Vraćajući se oprečnim stavovima među političkim liderima u BiH oko federalizacije, podsjećamo na odgovor predsjednika Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine (HDZ BiH) i člana Predsjedništva BiH Dragana Čovića koji je rekao da to znači “sačuvati BiH, osigurati joj europski put s potpuno racionalnijim ustrojem nego što ga imamo danas”.
“Mislim da je federalizam jedini put da Bosna i Hercegovina ide naprijed i da se ostvari puna jednakopravnost”, stav je Čovića.
Većina stranaka iz Federacije BiH, osim onih sa hrvatskim predznakom, nisu za federalizam i za stvaranje jedinice sa hrvatskom većinom.
Stranke iz Republike Srpske su podijeljene.
Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika protiv je samo onih ideja koje bi zadirale u teritoriju Republike Srpske (RS).
Kako je prije nekoliko mjeseci izjavio Dodik, “prirodna je težnja Srba i Hrvata prema decentralizaciji i to dva naroda čini prirodnijim saveznikom u tom pogledu”.
Takođe, Dodik je rekao kako nema ništa protiv uspostavljanja hrvatskog entiteta jer smatra da je sudbina Bosne i Hercegovine da se jasno organizuje treći entitet ili federalna jedinica i da BiH bude državna zajednica tri republike (izjava iz avgusta 2016. godine).
Savez za promjene kojeg čine opozicione partije u RS-u imaju drugačiji stav, tražeći da se rješenje pronađe kroz izmjene Izbornog zakona.
“U kome (zakon) postoji sasvim dovoljno prostora da se zaštiti vitalni interes hrvatskog naroda, da ne budu preglasavani kao što se to desilo dva puta sa izborom Željka Komšića za hrvatskog člana bh. Predsjedništva”, izjavio je Vukota Govedarica, predsjednik Srpske demokratske stranke (SDS).
O Rezoluciji za Bosnu i Hercegovinu danas će glasati poslanici Evropskog parlamenta. Ovaj dokument je uz amandmane, prije 15 dana usvojen u Spoljno-političkom odboru EP.