Doktorat Selme Kadić-Maglajlić najbolji u Evropi

Povezani članci

• Korupcija na švedskom stolu
• Zašto bolje razumijem Petera Handkea od Andersa Olssona
• Nedžad Bašić: Fenomenologija stvaranja zla
• Alternativni izvještaj o napretku BiH ka Evropskoj uniji naišao na pozitivne kritike
• Ja sam sin trava, asfalti me bole
• Sarajlije žele ulicu velikog Milana Mladenovića u svom gradu

Docentica na Katedri za marketing Ekonomskog fakulteta u Sarajevu Selma Kadić-Maglajlić dobitnica je prestižne nagrade koju dodjeljuje Institut za marketing i menadžment Univerziteta u Mannheimu za najbolju doktorsku disertaciju iz ovih oblasti, javlja Anadolu Agency (AA).

Institut koji se bavi akademskim istraživanjima na polju marketinga i menadžmenta svake dvije godine dodjeljuje nagradu za najbolju doktorsku disertaciju koja ima najveći doprinos kako praksi tako i akademiji. Njihovi kriteriji podrazumijevaju akademsku rigoroznost, a s druge strane, rezultati istraživanja moraju biti primjenjivi s ciljem unapređenja poslovne prakse. 

“Ove godine sam imala čast da budem dobitnik nagrade koja se isključivo dodjeljuje doktorantima u Evropi. Osobe koje apliciraju morale su svoju doktorsku tezu odbraniti na evropskim visokoškolskim institucijama. Ovo je bitno, jer postoji mnogo američkih univerziteta koji dodjeljuju slične nagrade i koji se orijentiraju na Ameriku ili cijeli svijet. Ovo je isključivo evropska nagrada za evropske istraživače”, kazala je za AA Kadić-Maglajlić.

Objasnila je da je priznanje Instituta u Mannheimu izuzetno važno jer je to Institut čija je misija približavanje poslovne prakse i akademije kako bi disali kao jedno i kako bi zajednički unaprijedili kako akademsku praksu tako i praksu u poslovnoj zajednici.

Nagrada docentici Kadić-Maglajlić, koja iza sebe već ima 20 naučnih radova objavljenih u međunarodnim referentnim publikacijama, bit će dodijeljena u martu, na godišnjoj konferenciji Instituta za marketing i menadžment Univerziteta u Mannheimu. Događaju će prisustvovati generalni direktori 150 najvećih njemačkih kompanija, čiji je komitet odabrao dobitnika nagrade.

“Meni kao pojedincu je značajno da je komitet koji je nagradu dodijelio bio sačinjen od ljudi kako iz akademije tako i iz prakse i da su oni zajednički prepoznali vrijednost rada i za jedne i za druge. Dalje slijedi prezentacija glavnih rezultata istraživanja prikazanih u disertaciji i to bi trebalo da se desi u martu. Nakon toga trebam i oficijelno dobiti nagradu”, rekla je Kadić-Maglajlić.

Ocjena jednog od najcjenjenijih evropskih marketara

Ona je istaknula da posebnu odgovornost i čast daje činjenica da je direktor Instituta profesor Christian Homburg, trenutno jedan od najcjenjenijih marketara kako u Evropi tako i u svijetu. Docentica Kadić-Maglajlić smatra da profesor Homburg pokazuje kako Evropljani polako preuzimaju primat u svjetskoj akademskoj marketinškoj praksi u odnosu na kolege iz Sjedinjenih Američkih Država, koji su do sada bili neprikosnoveni.

“Raduje me da je jedno takvo ime bilo u posjedu mog istraživanja i da je on procijenio da istraživanje zaslužuje nagradu. Druga stvar koja je za mene bitna je da su se takmičili doktoranti iz cijele Evrope, odnosno, da su tu doktoranti koji su svoje teze odbranili na mnogo utjecajnijim univerzitetima nego što sam ja. Oni su imali priliku da koriste mnogo bolje i sveobuhvatnije resurse, ali je eto ove godine nagrada otišla u malu zemlju poput BiH. To je na određeni način dokaz da se radom mnogo toga može postići i da resursi ponekad možda i nisu najbitniji faktor koji utječe na kvalitet određenog rada”, istaknula je Kadić-Maglajlić.

Doktorska disertacija pod nazivom “Uloga emocionalne inteligencije i moralne prosudbe na ponašanje i učinkovitost prodajnog osoblja”, odbranjena je na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Ljubljani.

“Većina nalaza koje smo empirijski potvrdili u BiH i Hrvatskoj je pobila neka dosadašnja uvriježena mišljenja. Do sada se smatralo da osoba koja posjeduje visok nivo emocionalne inteligencije je po automatizmu uspješnija na poslu, u individualnim kontaktima i inače u životu. Smatralo se da postoji direktna veza između emocionalne inteligencije i prodajne uspješnosti. Ono što je dokazano kroz empirijski rad u doktorskoj disertaciji jeste da to uvriježeno mišljenje i direktna veza apsolutno nisu tačni. Naprotiv, neko ko posjeduje visok stepen emocionalne inteligencije treba da bude u mogućnosti da to prevede u ponašanje koje će kasnije rezultirati uspješnošću. Šta to znači za kompanije i poslovnu zajednicu? To znači da ukoliko kompanija investira u različite treninge emocionalne inteligencije svog prodajnog osoblja, ne može očekivati automatski rezultat povećanja prodajne učinkovitosti. Kompanija bi osim toga što investira u trening emocionalne inteligencije trebala da investira i u treninge koji će prodajno osoblje opremiti vještinama potrebnim za transfer emocionalne inteligencije u određeno prodajno ponašanje koje će dalje rezultirati uspješnošću”, objasnila je Kadić-Maglajlić.

Ona smatra kako je ta priča interesantna zbog činjenice da je emocionalna inteligencija posljednjih 20 godina postala hit u poslovnom svijetu i da svi smatraju da se njome mogu baviti tako što odrade jedan trening.

Gostujući profesor na univerzitetima u Austriji i Norveškoj

Docentica na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu je gostujući predavač na Wirtschaftsuniversitat u Beču, Austrija, te Stord/Haugesund University College u Norveškoj. Zajedno sa svojim timom istraživanje nastavlja u Engleskoj, a potom Švedskoj i nekoj od istočnoevropskih zemalja, kako bi rezultati istraživanja bili dodatno međunarodno prihvaćeni. Da bi se to desilo, rezultati moraju biti identični u različitim kulturalnim kontekstima.

“Ako se to desi, naredni korak je da nađemo multinacionalnu kompaniju koja ima svoje odjele u zemljama u kojima smo proveli istraživanje i koja bi te rezultate primijenila u praksi sa svojim zaposlenim. Tek kad prođemo sve te faze možemo govoriti o ozbiljnom doprinosu odnosno korištenju rezultata u praksi”, pojasnila je Kadić-Maglajlić.

Na pitanje kakvo je stanje u marketingu i prodaji u BiH, oblastima kojima se bavi, Kadić-Maglajlić je rekla da ne treba previše negativno gledati na situaciju u zemlji u svim mogućim aspektima kako društveno-političkog života tako i poslovnog okruženja.

“Istina je da malo kaskamo, ali smatram da nam to daje predivnu prednost da analiziramo koji su to trendovi i da ih spremno dočekamo. S te polazne tačke mogu govoriti o stanju marketinga u BiH u smislu da su kod nas ukupni marketinški pa i oglašivački budžeti mnogo skromniji, količina novca koje kompanije troše na marketing je mnogo manja u poređenju s drugim zemljama u regiji i svijetu, ali smo i manje tržište pa je to sasvim logično. To ne znači da s novcima kojim raspolažemo ne možemo kreirati jaka kreativna marketinška rješenja i pristupati tržištu na inovativan način. Na tržištu BiH imate predivne kampanje kompanija koje adekvatno koriste tržište s kojim raspolažemo”, rekla je Kadić-Maglajlić u razgovoru za AA.

S druge strane, smatra da se prodaja nije ustalila kao ozbiljno zanimanje, a odgovornost za to snosi i akademska zajednica.

“Mislim da na akademskoj zajednici leži odgovornost da prodaju kao takvu promoviramo i učimo studente o važnosti prodaje i prodajnih zanimanja u svakoj kompaniji  i onda kroz određeni period možemo očekivati napredak u načinu na koji se prodaji pristupa, načinu na koji se prodaja pozicionira unutar kompanije i općenito kao rezultat možemo očekivati uspješnije prodajno orijentirane kompanije u BiH”, kazala je Kadić-Maglajlić.

I u BiH se dešavaju pozitivne promjene

Pozitivne vijesti iz bh. akademske zajednice poput ove su više incident nego ustaljena pojava, ali ova mlada i ambiciozna docentica vjeruje da se određene promjene već dešavaju, ali da se nijedna revolucija nije desila preko noći, već je za nju potrebno vrijeme.

“U BiH postoji kritična masa mladih ljudi koji su stekli obrazovanje u inostranstvu i ljudi koji su ga stekli u BiH, ali prate inostrane trendove. Ta kritična masa se lagano okuplja zato što je to masa istomišljenika koja na posao i akademsku praksu gledaju na isti način. Sigurna sam da će ta kritična masa u određenom periodu uzeti primat”, rekla je Kadić-Maglajlić.

Ona smatra da se takve stvari već dešavaju u nekim mikrosredinama, tj. fakultetima.

“Na kraju krajeva, ništa se u BiH ne dešava mimo svijeta, već postoje međunarodni projekti u koje se moramo uključivati, moramo slijediti trendove. Nije stvar u tome da u BiH neko želi da mijenja svijet, nego ustvari svijet mijenja nas, a mi smo tu da se prilagodimo i slijedimo ono što je normalan i ispravan put”, zaključila je Kadić-Maglajlić.

AA