BiH i Bjelorusija se najsporije modernizuju u Evropi, Hrvatska najuspješnija u regiji
Povezani članci
- Devet naredbi Kriznog štaba FBiH: Zatvorite škole, ne idite u inozemstvo i poštujte izolaciju
- Građanin kao bankomat političara
- Tuga u Silajdžićevoj stranci: Amer Jerlagić smijenjen sa mjesta direktora Elektroprivrede
- Trojanski konj
- U Sarajevu promoviran novi roman Elvedina Nezirovića
- Nije moguće pomirenje bez suočavanja sa prošlošću (video)
Poređenja radi, BiH je posljednjih godina zabilježila stepen modernizacije malo veći od Tadžikistana i Uzbekistana dok zaostaje za zemljama kao što su Kazahstan, Ukrajina, Moldavija, Armenija i Mongolija
Rezultati posljednjeg izvještaja Svjetske banke (WB) o rastu uz otvaranje novih radnih mjesta pokazali su da je, od zemalja u tranziciji, Bosna i Hercegovine zajedno sa Bjelorusijom evropska zemlja koja se najsporije modernizuje, javlja Anadolu Agency (AA).
Naime, od zemalja Evrope i Centralne Azije (ECA), Bosna i Hercegovine se modernizuje sa indeksom od oko 3,1 dok Bjelorusija bilježi stepen modernizacije od oko 2,2 što je najniže u Evropi.
Od ostalih zemalja regije Balkana, najbrže se modernizuje Hrvatska sa indeksom od 3,7, a slijedi Makedonija sa ocjenom od 3,6 koliko ima i Slovenija. Albanija bilježi brzinu modernizacije od oko 3,4, Crna Gora 3,3, i Srbija 3,2.
Posmatrano na evropskom nivou, najbrže se modernizuje Estonija sa ocjenom od 4,1, a slijede Mađarska, Slovačka, Poljska, Latvija, Litvanija, Bugarska i Rumunija. Među zemljama sa najbržim stepenom modernizacije su i Turska i Rusija.
S druge strane, od zemalja Centralne Azije, najsporije se moderniziraju Turkmenistan, Uzbekistan, Tadžikistan, Azerbejdžan i Kazahstan.
Poređenja radi, BiH je posljednjih godina zabilježila stepen modernizacije malo veći od Tadžikistana i Uzbekistana dok zaostaje za zemljama kao što su Kazahstan, Ukrajina, Moldavija, Ermenija i Mongolija.
Inače, u Sarajevu je prije nekoliko dana održana konferencija pod nazivom “Radna mjesta za Bosnu i Hercegovinu” na kojoj je zaključeno da je nezaposlenost općenito, a posebno mladih, kriza globalnih razmjera koja najviše pogađa najsiromašnije zemlje, tako da je i BiH suočena sa problemom kako ubrzati proces otvaranja novih radnih mjesta.
Naglašeno je da se sve strukture unutar društvene zajednice koje se bave ovim problemom moraju biti čvrsto uvezane i tražiti rješenje kako bi se povećao životni standard građana ali i ubrzala modernizacija zemlje.