“APEOR” – Vladajuće strukture nisu prepoznale mogućnosti koje sektor obnovljivih izvora pruža

Povezani članci

• Oproštaj od 2015. godine – gora si od prošle, ali i puno bolja od one koja tek dolazi
• Pobjeda tri »konstitutivna nacionalizma«
• Dobro došli gospodine Füle!
• Ibrahim Prohić: Beč i Sarajevo između budućnosti i prošlosti
• Zvonimir Nikolić: Navijam za Hrvatsku ali prezirem Tuđmana, Prlića, Čovića i Udruženi zločinački poduhvat
• Između kineskog kredita i elektrane u BiH zakonske prepreke

Članovi Asocijacije proizvođača električne energije iz obnovljivih resursa „APEOR“, domaći i strani investitori, koji su u sektor obnovljivih izvora u Federaciji Bosne i Hercegovine do sada uložili preko 100 miliona KM, nezadovoljni su zbog površnosti usvojenog Zakona o korištenju obnovljivih izvora enegrije i efikasne kogeneracije.

Naime neke oblasti, od strateškog interesa za razvoj ovog sektora, i dalje su pod znakom pitanja, a uređivat će se pravilnicima. O ovome, te trenutnoj situaciji u sektoru obnovljivih izvora u FBiH, govorilo se na redovnoj Skupštini „APEORA“,  koja je održana 21.11.2013. godine.

Predstavnici APEOR-a nekoliko puta su apelovali na nadležne institucije da u izradu zakonskih i podzakonskih akata, koji će regulisati ovu oblast, uključe i članove ovog Udruženja. Naznake takvih namjera, eventualne želje sa saradnjom, na adresu APEOR-a nisu stizale.

Vladajuće strukture, kako prethodne tako i aktuelne, nisu prepoznale mogućnosti koje ovaj sektor pruža: razvoj stranih i domaćih investicija, te mogućnost pokretanja cijelokupne privredne aktivnosti na teritoriji FBiH. Tome u prilog govori i činjenica da sektor obnovljivih izvora u FBiH od 1995. godine do danas nije adekvatno zakonski uređen. Zakon o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije konačno je usvojen 11.09.2013. godine, ali će se počet primjenjivati tek polovinom marta 2014. godine. U međuvremenu je ovaj sektor bio oslonjen na različite akte, Odluke i Uredbe, a nešto više od godinu dana bio je u potpunosti zakonski neuređen, nakon što je Ustavni sud FBiH Uredbu o korištenju obnovljvih izvora energije i efikasne kogeneracije proglasio neustavnom.

Podsjećajući na ulaganja od preko 100 miliona KM u ovaj sektor, ističemo činjenicu da je u periodu od 19 godina sektor obnovljivih izvora bio samo nepunu godinu dana regulisan u skladu sa svim potencijalima koji isti pruža za razvoj kompletne Federacije BiH. Ovakav odnos apsurdan je što zbog činjenice da Federacija BiH obiluje obnovljivim izvorima energije, te zbog toga što EU obiluje fondovima koji su namijenjeni za unaprijeđenje korištenja obnovljivih izvora koje, zbog neuređenosti zakonske regulative, potencijalni investitori ne mogu iskoristiti.

Ne treba zaboraviti ni činjenicu da je sektor obnovljivih izvora jedini industrijski sektor u kojem se poslije eksploatacionog vijeka, u ovom slučaju koncesionog perioda, postrojenja vraćaju u vlasništvo davaoca koncesije, kantona ili Federacije BiH. Drugim riječima, ukoliko postoji volja, možemo bez ulaganja za 30 do 50 godina dobiti postrojenja vrijedna nekoliko milijardi KM, te tokom njihove izgradnje i eksploatacije zaposliti na hiljade radnika. Upravo zbog toga iznenađujući je odnos zakonodavne i izvršne vlasti prema ovom sektoru, te činjenica da se spriječava njegov razvoj i iskorištavanje potencijala koje posjeduje.

Istovremeno, u javnosti je stvorena i pogrešna slika o naknadama za razvoj obnovljivih izvora, koje se prikupljaju od krajnjih potrošača električne energije u FBiH. Naknada, koja se nepunu godinu dana skupljala, iznosila je 0,001 KM po utrošenom kWh. Dakle, na mjesečom nivou, račun za električnu energiju dodatno je opterećen u prosjeku za 0,26 KM za domaćinstva na operativnom područiju JP Elektroprivreda BH d.d. Sarajevo, a 0,35 KM za domaćinstva na operativnom područiju JP Elektroprivreda HZHB d.d. Mostar. Istina je, dakle, da iznosi naknade ne predstavljaju nikakvo posebno opterećenje za potrošače.

Javnost, isto tako, ima pogrešnu percepciju o otkupu električne energije iz obnovljivih izvora. Smatra se, naime, da investitori u obnovljive izvore energije imaju ogromne prihode, kao i da svoja ulaganja vrate u roku od nekoliko godina, a ostatak koncesionog perioda koriste za ubiranje ekstra profita. Činjenica je, zapravo, da period povrata ulaganja u hidro i vjetropostrojenja u prosjeku iznosi od 9-12 godina, što nije kratak period, imajući u vidu da period otkupa električne energije po garantovanim cijenama u Federaciji BiH traje također 12 godina.

S druge strane, interesantno je da elektroprivrede otkupljuju električnu energiju iz obnovljivih izvora po cijeni od 8,1 pf/kWh a istu tu energiju prodaju krajnim potrošačima u prosjeku za 14 pf/kWh, i više. Uzimajući u obzir troškove distribucije, koji nisu veći od 2 pf/kWh, dolazi se do zaključka da elektroprivrede na svakom proizvedenom i preuzetom kWh iz obnovljivih izvora, ostvaruju dodatni profit od 4 pf.  Ovakvim načinom obračuna elektroprivrede ne trebaju graditi nove objekte, jer bez svojih ulaganja ostvaruju zaradu. Uz pretpostavku da se trenutno u FBiH iz postrojenja za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, koja se nalaze u privatnom vlasništvu, godišnje proizvede oko 120 GWh, zaključujemo da elektroprivrede godišnje, po osnovu razlike između kupovne i prodajne cijene, zarađuju oko 5 miliona KM.

Stoga se nadamo da će prvi Zakon koji reguliše oblast obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije, nakon 19 godina čekanja, biti prekretnica u političkom i ekonomskom razmišljanju vladajućih struktura. Još jednom podsjećamo na ekonomski i politčki interes Federacije Bosne i Hercegovine, te privredne mogućnosti koje se stvaraju ukoliko se na primjeren način, kako je to već uređeno u većini evropskih i svjetskih zemalja, uredi sektor obnovljivih izvora u Federaciji BiH.