AL JAZEERA I N1: PREUZELI ULOGU JAVNIH SERVISA U BIH
Povezani članci
- Mavrak: Jezik mržnje kao standardni način komunikacije
- Građanski savez (GS) pita Izetbegovića: Zašto si pristao na skladište oružja u Jahorinskom potoku?
- Javno i jasno govoriti o genocidu je najbolje sredstvo borbe protiv negiranja genocida
- Nagrada za mlade muzičare
- Esad Bajtal: Crna slika ljudskog i vojnog beščašća
- Gojerov nemir i hropac
Moglo bi se reći da su ove dvije TV kuće preuzele zadatak javnih medijskih servisa u BiH: pokrivaju cijeli teritorij BiH, profesionalno, neutralno i objektivno izvještavaju o događajima u zemlji i u svijetu, a ne ponašaju se kao produžena ruka političkih stranaka i vlasti, već rade u interesu javnosti
Piše: Nino Zelenika, analiziraj.ba
AL JAZEERA: MAKEDONSKO EKONOMSKO ČUDO
17. – 23. maj 2015.
MOŽE LI SE O EKONOMIJI GOVORITI POLITIČKI NEUTRALNO? U danu kada je makedonska opozicija izvela desetine tisuća ljudi na ulice Skoplja (nedjelja, 17. svibnja) kako bi tražili ostavku makedonske vlade (prva vijest dnevnika u 18h), Al Jazeera je u istom dnevniku pustila prilog, odnosno ekonomsku analizu novinara Marka Pavlovića pod naslovom “Makedonsko ekonomsko čudo”. Kako je logično da se ekonomsku sliku neke zemlje povezuje s (ne)uspjesima vlastî te zemlje, postavlja se pitanje kako sačuvati novinarsku neutralnost prilikom komentiranja? Ta neutralnost je prekršena već u samom naslovu analize jer sintagma “makedonsko ekonomsko čudo” je krajnje afirmativna za sadašnju vlast. Iako novinar Pavlović ne iznosi osobni stav, već egzaktne ekonomske podatke, i na takav način je moguće graditi novinarski prilog koji nije neutralan. Naime, u ekonomiji, kao i u politici, jedan podatak može se tumačiti na više načina. Tako novinar Pavlović govori sljedeće: “Individualni i korporativni porez su zacementirani na samo 10% u odnosu na njemačkih 30%, zbog čega je Makedonija jedna od najpoželjnijih investicionih destinacija regiona.” Da su individualni i korporativni porez u Makedoniji 10%, a u Njemačkoj 30%, to su činjenice, ali da je Makedonija zbog toga jedna od najpoželjnijih investicija regiona, tek je jedno od mogućih tumačenja rezultatâ te porezne politike. Neki drugi ekonomski analitičar, drugačije ekonomske i političke provenijencije, mogao bi komentirati da tako niska stopa poreza omogućava korporacijama visoke profite, dok državni proračun od toga ima malo koristi. Takvo tumačenje više bi išlo u prilog ljevičarima u opoziciji, dok tumačenje novinara Pavlovića više ide u prilog desnici na vlasti.
U ostatku priloga novinar analizira kako bi se politička kriza u zemlji mogla odraziti na ostvarivanje planirane stope rasta BDP-a, na strane investicije, te na turističku sezonu. Svakome je jasno da se političke krize mogu negativno odraziti na ekonomiju neke zemlje, ali postavlja se pitanje zašto se Al Jazeera u svom dnevniku bavi ekonomskim analizama? Ako već postoji potreba za detaljnijom analizom stanja makedonske ekonomije, to je mogla biti tema posebne emisije, u koju se pozovu ekonomisti raznih profila, a nije morala biti tema TV dnevnika. Ovim prilogom-analizom narušena je neutralnost dnevnika.
IZDVOJENO:
Novinar Ivan Pavković napravio je prilog o “Street Art Festivalu“, mostarskom festivalu ulične umjetnosti (petak, 22. svibanj). S obzirom da je riječ o jednom neafirmiranom kulturnom događaju, koji nema potporu gradskih institucija, nikakvu financijsku podršku sa strane, održava se isključivo zahvaljujući dobroj volji sudionika festivala, i koji nije poznat široj javnosti, pohvalno je kada tako utjecajan medij kakav je Al Jazeera posveti pažnju ovom festivalu i time doprinese njegovoj afirmaciji u društvu.
PLUS SEDMICE:
Prilog Ivana Pavkovića o Street Art Festivalu u Mostaru.
MINUS SEDMICE:
“Makedonsko ekonomsko čudo“ usljed najvećeg političkog sukoba u Makedoniji
OCJENA: 8
N1: MIRNO SPAVAJTE, REGION JE U HAOSU
17. – 23. maj 2015.
KAKO NI IZ ČEGA NAPRAVITI VIJEST: U ponedjeljak, 18. svibnja, novinar N1 Amir Krivošija bavio se analizom američkog časopisa Foreign Affairs o stanju u Bosni i Hercegovini i regionu. Iz priloga saznajemo da je stanovitiEdward Joseph za spomenuti časopis napravio opširnu analizu situacije na Balkanu i da je po njegovim prognozama cijeli region pred haosom. Haos i region, dvije su ključne riječi koje grade ovaj prilog. Novinar je zatim uzeo izjave od dva člana Predsjedništva BiH, Mladena Ivanića i Dragana Čovića, koji su nas umirili da rata ipak neće biti. Isto je uradio i prof. Šaćir Filandra, koji je odbacio relevantnost analize nazvavši je “impresijom usputnog posmatrača“. Uzevši u obzir da je riječ o jednom američkom časopisu koji se bavi međunarodnim odnosima i američkom vanjskom politikom, a ne o nekom časopisu koji je prosječan bh. čitatelj u prilici da pročita svaki dan, postavlja se pitanje zašto je ovo za bh. javnost relevantna vijest? Prosječan gledatelj do gledanja ovog priloga nije ni znao da državi i regionu prijeti haos, pa ga je onda novinar upoznao s tom prijetnjom, da bi na kraju priloga gledatelj saznao da opasnosti ipak nema. Ovo je savršen primjer priloga koji je svrha sam sebi i kako se od svega može napraviti vijest. Informativna vrijednost koju je gledatelj dobio ovim prilogom jednaka je nula.
RAZBIJAČI MITOVA (MYTHBUSTERS) NA N1: Dva priloga novinara N1 razbijaju određene balkanske mitove. Prilog Maje Nikolić (ponedjeljak, 18. svibnja) dovodi u pitanje opravdanost samodopadljive slike kod jednog dijela balkanske populacije, a prilog Borisa Breze (utorak, 19. svibnja) provjerava kolika je ekonomska osnova za ljubav koju jedan dio društva osjeća prema Turskoj.
DOMAĆINSKI MENTALITET BALKANA: Novinarka Maja Nikolić istražila je kakav je odnos lokalnog stanovništva u Srbiji prema ilegalnim imigrantima iz Afrike. Ilegalnim imigrantima koji iz ratnih područja dolaze u Srbiju, artikli u pojedinim marketima, te taksi vožnja, noćenje u hostelima i druge usluge naplaćuju se po većim cijenama nego domaćem stanovništvu. Srbi, kao i ostali balkanski narodi, vole sebe smatrati gostoljubivim, domaćinskim narodom. Novinarka je u samo dvije minute priloga tu sliku uspjela dovesti u pitanje.
TURSKA – VELIKI PRIJATELJ BOSNE I HERCEGOVINE: Idućeg dana, turski predsjednik Recep Tayyip Erdoganposjetio je Bosnu i Hercegovinu. Boris Brezo istražio je koje su to zemlje koje najviše ulažu u Bosnu i Hercegovinu. Suprotno uvriježenom mišljenju, Turska se ne nalazi ni među deset zemalja najvećih ulagačica u BiH. Prva tri mjesta zauzimaju Austrija, Srbija i Hrvatska, a čak i Luksemburg ulaže više u BiH od Turske. Turska ulaganja veća su u Srbiji nego u BiH. Ako se ljubav iskazuje novcem, građani BiH imaju više razloga da mašu zastavicama Luksemburga nego Turske.
PLUS SEDMICE:
Navedeni prilozi novinara Maje Nikolić i Borisa Breze.
MINUS SEDMICE:
Prilog novinara Amira Krivošije o analizi časopisa Foreign Affairs o stanju na Balkanu.
OCJENA: 9
KOMPARATIVNA ANALIZA:
Obje TV kuće zadržale su visoki standard informativnog programa. Nema bitnijih odstupanja od dosadašnje kvalitete dnevnika i visokog stupnja profesionalizma. Može se reći da su Al Jazeera i N1 preuzeli zadatak javnih medijskih servisa u BiH s obzirom da su ovo jedine dvije televizijske kuće koje pokrivaju cijeli teritorij BiH, profesionalno, neutralno i objektivno izvještavaju o događajima u zemlji i u svijetu, a ne služe kao servisi političkih stranaka i vlasti, već kao medijski servisi u interesu javnosti.