ENG
Popis putnika iz Hrvatske, Slovenije i BiH koji su kupili karte za “Titanic” pronađen u Rijeci
Autor/ica
Povezani članci
U Državnom arhivu u Rijeci pronađen je popis austrougarskih državljana koji su kupili voznu kartu za brod »Titanic« od jedne švicarske iseljeničke agencije. Koliko je poznato, riječ je o jedinom takvom dokumentu poznatom u Hrvatskoj, a popis putnika koji se čuva u riječkom DAR-u donosi i neke nove spoznaje, pa se može reći da je u pitanju važno otkriće.
Kako nam je pojasnio ravnatelj DAR-a Goran Crnković , spomenuti popis putnika s »Titanica« nalazi se u fondu Pomorske oblasti za Ugarsko-hrvatsko primorje u Rijeci (1870-1918). Ove godine u izdanju Državnog arhiva u Rijeci i mađarskog izdavača iz Kapošvara objavljena je hrvatsko-mađarska knjiga »Inventar fonda Pomorska oblast za Ugarsko-hrvatsko primorje u Rijeci«, koja donosi obilje zanimljivih podataka. Sjedište Pomorske oblasti bilo je u današnjoj upravnoj zgradi Luke Rijeka, a djelovanje nekadašnje Pomorske oblasti, njeno poslovanje i njezini spisi jako su vrijedni naročito zbog povijesnih izvora. U fondu se tako mogu naći dokumenti važni za povijest društvenog uređenja, za povijest grada i prosvjete, dok se na temelju njih može pratiti i ekonomsko stanje stanovništva grada, kao i masovna iseljavanja te više puta povratak iseljenika.
Novo svjetlo
Popis putnika na »Titanicu« nađen u riječkom Državnom arhivu sada baca novo svjetlo na podatke o putnicima s područja Hrvatske, ali i Slovenije te BiH. Ukupno ih je 37. Prema popisu pronađenom u DAR-u iz Hrvatske je bilo 29 putnika, iz Slovenije četvero, a evidentirana su i četiri putnika s područja Bosne i Hercegovine. Na popisu je i Johann (Ivan) Markun iz Hrvatske, kojega nema na drugim poznatim popisima. Među spašenim putnicima bilo je i troje Hrvata: Mara Osman-Banski iz Vagovine kod Čazme, Ivan Jalševac iz Topolovca kod Siska i Nikola Lulić iz Konjskog Brda, Perušić. Nažalost, poginulo je 27 hrvatskih iseljenika prema dosadašnjim spoznajama, odnosno, 26 po podacima DAR-a. Na popisu su i putnici iz ondašnje Kranjske – Franz Karum, Anna Karum, Janko Vovk i Jakob Pašič, dok su s područja Bosne zabilježeni Ćerim Balkić, Redžo Delalić, Husein Sivić i Ejdo Rekić.
Pretraživanjem na internetu naišli smo na članak objavljen u travnju ove godine u »Dnevnom avazu«. Objavljeno je sjećanje Esada Rekića, koji tvrdi da je »Titanic« sa sobom odnio i njegova pradjeda Ejdu. Otišao je za Ameriku 1906. godine, vratio se 1912., kupio zemlju i krenuo opet za Ameriku. U članku se navodi da je Esad Rekić iz Bosanske Krupe praunuk Ejde Rekića iz Ostrožnice kod Bosanske Krupe koji je s još tri Bošnjaka stradao na prekooceanskom brodu »Titanic«. U knjizi »Bosniaks – America« objavljeni su detaljni podaci o četvero Bošnjaka iz Bosanske Krupe koji su žrtve najveće pomorske katastrofe. U gradiću Buchs u Švicarskoj kupili su karte za treću klasu u agenciji »Viktor Klaus Wildi«. Cijena karte za treću klasu iznosila je 285 švicarskih franaka, a prve astronomskih 4.350 dolara, današnjih 50.000 dolara.
Romansirana priča
O hrvatskim iseljenicima na »Titanicu« najviše se može doznati iz knjige »Titanic: Hrvati u katastrofi stoljeća« Slobodana Novkovića. Podatke o tim ljudima autor je prikupio tijekom sedmogodišnjeg istraživačkog rada, a u knjizi su, kroz gotovo romansiranu priču o događajima vezanim uz brod, po prvi put javnosti predstavljeni njihovi životopisi i sudbine. Sljedeće, 2012. godine, diljem svijeta obilježit će se sto godina od potonuća »Titanica«, a ovim povodom još jednom treba podsjetiti da se u riječkom Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja čuva spasilački prsluk s ovog legendarnog broda. Prema dosadašnjim spoznajama, postoje još četiri takva sačuvana prsluka u SAD-u i Kanadi, ali na tlu Europe, taj peti pronađeni, jedan je jedini i nalazi se upravo u gradu na Rječini.
Spasilački prsluk s »Titanica« sačuvao je Josip Car, član posade »Carpathije«. Nakon što je »Carpathia« u New Yorku iskrcala preživjele, na njenim je palubama ostalo nabacano na stotine prsluka. Nitko ne zna gdje su svi ti prsluci kasnije nestali. Jedan je, međutim, nakon dolaska u Rijeku 6. svibnja 1912. kao suvenir uzeo spomenuti Car. Dugo ga je držao u privatnom posjedu, a zatim je prsluk 30-ih godina prošlog stoljeća darovan muzeju u Rijeci. Putnički brod »Carpathia« bio je vlasništvo britanske parobrodarske kompanije Cunard Line, koja je 1903. godine otvorila prekooceansku liniju Rijeka-New York. Njemački proučavatelj sudbine »Titanica« Hermann Söldner objavio je popis posade broda »Carpathia«, na kojemu se doista nalazi i ime Josipa Cara. Osamnaestogodišnji Car na brodu je »Carpathia«, koji je plovio na liniji New York-Rijeka, radio kao konobar. U zavjetnoj kapelici na Trsatu postoji i slika koju je poklonio Josip Car. Brod »Carpathia« odmah je postao poznat širom svijeta, njegov kapetan i posada slavljeni su gdje god su se pojavili, a i tadašnja se Fiume pojavila u svim svjetskim novinama.
Autor/ica
