Pravna zaštita životinja: Ko je nadležan za provođenje Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja? Krivično djelo mučenje i ubijanje životinja

Povezani članci

• London: 11. januara protesti protiv zlostavljanja životinja ispred zgrade BBC-a
• 8 PREDNOSTI ljubimaca na RADNOM MESTU: Zašto je dobro povesti ljubimca na posao!
• POGLEDAJTE KAKO SE PAMETNA I JAKO ŽEDNA VRANA OBRATILA LJUDIMA ZA POMOĆ
• ZAKUHAJ PA VLADAJ!
• U Budimpešti, Beogradu i Sarajevu održan marš protiv krzna “Fur Free Forever”, a slijede Sofija i Podgorica
• Kocka Istine: Ulični performans protiv ubijanja životinja

Zakon o zaštiti i dobrobiti životinja BiH je glavni pravni akt u oblasti zaštite životinja u BiH. Svaki zakon entiteta ili podzakonski akt u ovoj oblasti mora biti usaglašen sa Zakonom o zaštiti i dobrobiti životinja BiH. Zakon o zaštiti i dobrobiti BiH je dobar i funkcionalan zakon koji se ne provodi samo zato što određeni politički i stručni krugovi ne žele njegovu primjenu.

Piše: Dalida Kozlić dipl. iur.

Mučenje i ubijanje životinja u BiH je krivično djelo. Regulisano članom 318 Krivičnog zakona FBiH, članom 433 Krivičnog zakona RS i članom 312 Krivičnog zakona Brčko Distrikta.

Ukoliko ste svjedok zlostavljanja ili ubistva životinje zakonski ste dužni preduzeti slijedeće korake, a zakonska procedura je slijedeća:

1. Prvo treba povrijeđenu životinju odvesti kod veterinara i pružiti joj neophodnu prvu pomoć i istovremeno obavijestiti nadležnu policijsku stanicu.

2. Prikupiti sve dokaze do kojih može da se dođe (predmet kojim je životinja zlostavljana, fotografije, snimci, izjave svedoka, medicinska dokumentacija o povredama ili obdukcioni nalaz). Te dokaze predoćiti policiji.

3. Mučenje i/ili ubijanje zivotinje je krivično djelo (čl. 318 Krivičnog zakona FBiH, cl. 433 Krivični zakon RS i čl. 312 Krivični zakon Brcko Distrikta)

4. Neprijavljivanje i/ili prikrivanje izvršenja krivičnog djela, kao i njegovog počinioca je i samo krivično djelo, zato su građani zakonski dužni da prijave mučenje i ubijanje životinja.

5. Građanin ima obavezu u skladu sa odredbama Zakona o krivičnom postupku FBiH, RS i BD podnijeti krivičnu prijavu neposredno nadležnom tužilastvu, sa tačnim opisom događaja i navođenjem dokaza koje posjeduje i za koje zna.

6. Ukoliko je slučaj prijavljen policiji, ovlaštene službene osobe su zakonski obavezne da podnesu izvještaj o počinjenju krivičnog djela nadležnom tužilastvu ili da primljenu krivičnu prijavu proslijede nadležnom tužilastvu.

7. Pored prijave policiji slučaja zlostavljanja i ubijanja životinja, građanin ili građani su dužni da slučaj prijave i nadležnoj veterinarskoj inspekciji.

8. Pored toga, što je ubistvo i zlostavljanje životinje krivično djelo, i Zakon o zaštiti i dobrobiti životinja predviđa da je zabranjeno ubijanje, zlostavljanje i napuštanje životinja, a povreda ovog zakona se prijavljuje nadležnoj veterinarskoj inspekciji.

9. Paralelno se može prijaviti ubistvo i zlostavljanje životinje, kao krivično djelo, ali i veterinarskoj inspekciji, kao kršenje Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja. Međutim, ukoliko je Veterinarskoj inspekciji prijavljen slučaj mučenja i/ili ubijanja životinje, službeni veterinari su zakonski obavezni da slučaj proslijede policiji, jer krivično djelo najteži akt povrede prava i integriteta čovjeka, životinje, društva i pravnog poretka u cijelini, krivično djelo samo može se istraživati u sklopu istrage koju provodi policija, a pod nadzorom nadležnog tužioca koji rukovodi istragom.

10. Krivično djelo mučenje i ubijanje životinje se goni po službenoj dužnosti. Za krivična djela koja se gone po službenoj duznosti nadležno je tužilastvo kantona i okružno tužilaštvo. Krivična prijava se podnosi nadležnom tužilastvu, pismeno, usmeno ili drugim sredstvom. Ako je krivična prijava podnesena policiji, nenadležnom tužilaštvu ili sudu, oni će prijavu primiti i odmah dostaviti nadležnom tužilastvu u skladu sa odredbama Zakona o krivičnom postupku. Pored toga, sto se krivična prijava podnosi (pismeno/usmeno) nadležnom tužilastvu, može se i prijaviti policiji koja je u skladu sa odredbama Zakona o krivičnom postupku obavezna prijavu odmah proslijediti nadležnom tužilaštvu na razmatranje.

11. Ukoliko je po prijavi građana, policija vršila uviđaj i izlazila na lice mjesta, dužni su obavijestiti nadležnog tužioca, a zatim podnijeti izvjestaj o počinjenom krivičnom djelu nadležnom tužilastvu.

12. Ukoliko tužilac utvrdi da je krivična prijava osnovana, pokrenuti će krivični postupak. A ukoliko tužilac odustane od optužbe, na njegovo mjesto može stupiti oštećeni kao tužilac.

13. Da li će neko biti osuđen ili oslobođen optužbe da je izvršio krivično dijelo za koje je optužen od strane nadležnog tužioca zavisi suštinski od ocjene dokaza koju vrši nadležni sud, na osnovu savjesne ocjene svakog dokaza pojedinačno i u vezi sa ostalim dokazima, te je navođenje dokaza veoma bitno.

14. Ukoliko ne dođe do pokretanja krivičnog postupka, nadležna veterinarska inspekcija je dužna da počinioca kazni u skladu sa odredbama Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja BiH.

Nadležnost nad provođenjem Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja BiH

Za provođenje Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja BiH nadležne su veterinarske inspekcije preko službenih veterinara.

U obavljanju inspekcijskog nadzora, u skladu s pravima i obavezama određenim ovim zakonom i podzakonskim aktima donesenim na osnovu njega, službeni veterinar ima pravo:

a) slobodno pristupiti u sve prostorije gdje borave ili se iskorištavaju životinje, u slučaju postojanja sumnje da se sa životinjama postupa na način koji nije u skladu s odredbama ovog zakona;

b) obavljati redovne preglede svih prostorija gdje borave ili se iskorištavaju životinje, zatim sajmove, priredbe, trgovine sa životinjama, prijevoznike itd. (Član 37 Zakon o zaštiti i dobrobiti životinja)

U obavljanju inspekcijskog nadzora, u skladu s pravima i obavezama određenim ovim zakonom i podzakonskim aktima donesenim na osnovu njega, dužnosti i mjere službenog veterinara su:

a) dokumentirati provođenje i rezultate izvršene inspekcije i preduzetih mjera i o tome izvještavati Ured;

b) imaocu u pojedinačnom slučaju naložiti nužne mjere s ciljem ispunjavanja odredbi ovog zakona;

c) privremeno ili trajno oduzeti životinju u slučaju da se krše odredbe ovog zakona i smjestiti je na drugo odgovarajuće mjesto na trošak imaoca životinje;

d) narediti usmrćivanje ili klanje životinje ako za to postoje opravdani veterinarskozdravstveni razlozi;

e) narediti istovar i odmor životinja u slučaju utovara prekobrojnih životinja ili dužeg vremenskog transporta;

f) zabraniti klanje životinja ako prije nisu omamljene;

g) zabraniti izvođenje operativnih ili drugih zahvata na životinji ako nije provedena analgezija ili anestezija;

h) zabraniti rad skloništa za životinje ako ne ispunjavaju odredbe ovog zakona i propisa donesenih na osnovu njega;

i) zabraniti izvođenje ogleda na životinjama ako ne postoji dozvola. (Član 38 Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja BiH)

Ako policija i organi carinske službe u obavljanju svojih zadataka utvrde da postoji kršenje odredbi ovog zakona ili propisa donesenih na osnovu njega, dužni su o tome obavijestiti najbližeg službenog veterinara.

Nadzor nad provođenjem ovog zakona i propisa donesenih na osnovu njega provodi Ured za veterinarstvo, nadležni organi entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, preko službenih veterinara.

Ukoliko prijavite kršenje odredbi Zakona o zaštiti i dobrobiti BiH nadležnoj veterinarskoj inspekciji, službeni veterinari su zakonski obavezni da postupe po prijavi. Ukoliko se radi o lakšem kršenju odredbi Zakona, koja za posljedicu nije imalo patnje i smrt životinje, službeni veterinari su dužni da rješenjem utvrde mjere na koji način prijavljena osoba ili grupa osoba neće biti u situaciji da krši odredbe Zakona.

Ukoliko je prijavljena osoba prouzrokovala veću patnju životinje, službeni veterinar može privremeno ili trajno oduzeti životinju u slučaju da se krše odredbe ovog zakona i smjestiti je na drugo odgovarajuće mjesto na trošak imaoca životinje; kao i novčano kazniti prijavljenog.

Ukoliko se radi o mučenju životinje i ubijanju životinje, tada se službeni veterinari dužni da obavijesti nadležnu policijsku stanicu.

Pored gore navedenog veterinarske inspekcije i Ured za veterinarstvo imaju zakonsku obavezu da vrše kontrolu nad radom i uslovima u skloništima za životinje, da prijave opštine i gradove koji nisu izgradili skloništa za životinje.

Ukoliko ste bili svjedok zlostavljanja i/ili ubijanja životinje i prijavili ste slučaj policiji, koja ne želi da postupi uradite slijedeće:

1. Upozorite ih na njihovu obavezu izlaska na lice mjesta i odredbe zakona.

2. Kontaktirajte višu policijsku instancu i žalite se na nepostupanje policije, podnesiti prijavu na rad ovlaštenih službenih osoba unutrašnjoj kontroli Ministarstva unutrašnjih poslova.

3. Kontaktirajte udruženja za zaštitu životinja.

4. Kontaktirajte medije.

Ukoliko prijavljujete kršenje odredbi Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja, veterinarska inspekcija je nadležna za postupanje. Ukoliko veterinarska inspekcija uvidom u slučaj utvrdi da se radi o zlostavljanju životinje ili ubistvu životinje, dužna je slučaj proslijediti policiji. Ukoliko veterinarska inspekcija ne želi da postupi po Vašoj prijavi, uradite slijedeće:

1. Upozorite ih na njihovu obavezu izlaska na lice mjesta i odredbe zakona.

2. Žalite se na nepostupanje i podnesiti prijavu na rad ovlaštenih veterinara višoj instanci i Uredu za veterinarstvo.

3. Kontaktirajte udruženja za zaštitu životinja.

4. Kontaktirajte medije.

Građani, molimo Vas da imate uvidu slijedeće: niko nije iznad zakona, iako je praksa u BiH suprotna, pasivnost građana je tome doprinjela. Policija i veterinarska inspekcija IMAJU ZAKONSKU OBAVEZU – TJ. DA PO SLUŽBENOJ DUŽNOSTI postupe po prijavi mučenja i/ili ubijanja životinja. Ovlaštene službene osobe u Ministarstvu unutrašnjih poslova: policajci i inspektori, kao i službeni veterinari u Veterinarskim inspekcijama su plaćeni novcem poreznih obveznika da postupaju i provode zakone koje su donijeli zakonodavni organi na svim nivoima u BiH i ne smiju da odbiju da postupe po bilo kojoj prijavi, odbijanje postupanja, nepostupanje i opstrukcije prilikom postupanja predstavljaju teške povrede disciplinske odgovornosti i često predstavljaju krivično djelo i imajte to u vidu kada želite da prijavite slučaj mučenja i/ili ubijanja životinja, kao kršenja Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja.

Također, ukoliko ste bili svjedok ili znate za slučaj mučenja i/ili ubijanja životinja, a to ne prijavite činite krivično djelo, jer je neprijavljivanje krivičnog djela također krivično djelo. Isto tako prikrivanje izvršenja krivičnog djela i počinioca krivičnog djela predstavlja krivično djelo.