Odstrel vrana: Odgovor Sarajlije zastupnici Duraković hit na Facebooku

Povezani članci

• Dobri moj
• 17 kamiona prikuplja leševe životinja stradalih u poplavi
• Cezar Milan dao podršku i savet ljudima i živitonjama ugroženim u poplavama
• Mislite da vas pas liže jer vas voli, e to nije jedini razlog
• Živinice: Strašna povreda psa koji je ostao bez njuške
• Evo zašto nikad ne biste trebali požurivati svog psa tijekom šetnje

Ukoliko nađem Garu (Gaaro The Crow), ovaj na mom ramenu, sa olovom u tijelu, tužit ću sve one koji su prethodili na bilo kakav način njegovoj smrti, a dokaze da je moj imam u kilogramskim količinama, uključujući i svjedoke

Zastupnica Jasna Duraković (SBB) na jučerašnjoj sjednici Skupštine Kantona Sarajevo kazala je kako su “jata vrana zauzela pojedina naselja u Sarajevu”, gdje “često napadaju građane”, te da su “postale jako opasne, agresivne i grabežljive”.

Kao jedno od rješenja ovog problema Duraković je predložila da, naprimjer, lovačka društva krenu sa odstrelom ovih ptica, te da je to “najbolje završiti u zimskom periodu kada vranama nije sezona gniježđenja”. Odstrel vrana, prema mišljenju zastupnice Duraković, mogao bi se vršiti na gradskoj deponiji “gdje ih ima najviše”.

Na ovu inicijativu reagirao je Sarajlija Jasmin Avdović na svom Facebook profilu tekstom koji je naslovio kao “Otvoreno pisamce SBB-poslanici u Skupštini KS”.

Jasminov tekst prenosimo u cijelosti i bez uredničkih intervencija:

Uvažena sugrađanko,

SAMO PREKO NAS MRTVIH

Nije prošlo nezapaženo da ste zatražili od gradskih vlasti odstrel vrana u Sarajevu, a koje su po Vašim riječima postale ptice grabljivice i u zadnje vrijeme “šta god da to značilo”, su postale agresivne. Ujedno ste se još i žalili na pogrešnu interpretaciju Vaših riječi od strane neprofesionalnih novinara koje ste koliko sam ja čuo slušajući video, nazvali “kolegama”, te zaključujem da ste i sami iz te struke.

Pa da krenemo redom. Pregledao sam i cijeli videoklip Vašeg obraćanja u kojem ste čak tražili da vas ne prekidaju još deset sekundi, znači rekli ste sve što ste i mislili da kažete.

Prvo, smatram da ovaj grad, kanton, entitet i država zaista imaju mnogo bitnijih problema za “stati u kraj”, nego što su to sarajevske vrane ali o tome više neću.

1. Vrane nisu postale grabljivice niti će to postati, već su svaštojedi i to će ostati tako još mnogo hiljada godina. Htjeli vi to ili ne, nadživjet će kao vrsta i mene i vas i cijelo čovječanstvo. One su važan dio ekosistema kakav god on bio, i ukoliko bi se mi sada obračunali sa njima, smanjenjem broja vrana u gradu bi se umnogostručili drugi problemi koje niko tada nebi mogao riješiti.Ukoliko niste znali, a u slučaju da zaista jeste novinar(moj zaključak), mogli ste prije iznošenja zahtjeva za odstrel vrana malo provjeriti šta su to, ko su to i kakve su to ptice koje zovemo vranama. Ujedno, iako ste iznijeli niz “činjenica” o tome kako je zabilježen veliki porast u broju vrana ali i njihovim napadima na građane, nisam primjetio da su te tvrdnje bile potkrijepljene nekim mjerljivim i dokazivim činjenicama, statističkim podacima u stvarnom vremenu i prostoru. Zanimalo bi me na čemu temeljite tvrdnje o naglom porastu broja vrana i naglom porastu njihove agresivnosti? Ima neka bihevioralna studija za koju ne znamo mi ostali u Sarajevu? Neki mjerač populacije instaliran negdje u gradu za koji također ne znamo možda?

Da se vratimo na ekosistem. U slučaju da se na bilo koji način riješimo vrana koje osim nas svakako nemaju prirodnog neprijatelja, grad bi bio direktno suočen sa nemjerljivim porastom broja svih vrsta glodara (pacovi, poljski miševi, kućni miševi…), zmija i guštera na koje se sa naglaskom na zmije svakako već dovoljno kuka u Sarajevu. One, vrane, također kontrolišu populaciju golubova na koje se također mnogi iz gradske uprave i vlasti žale pa im je sada zabranjeno da sjede na Sebilju čiji su zaštitni simbol bili vijekovima, vrabaca čiji porast u populaciji mi možda nebi direktno osjetili kao nešto što nama smeta ali vjerujte, nijedna sarajevska avlija nakon beharanja uz najezdu vrabaca, štiglića, sjenica i drugih malih ptica, nebi više rodila jabuke, kruške, dunje i da ne nabrajam jer bi vrapci i njima slične vrste, pojeli sve što leti, gmiže i puzi, a ima ulogu oprašivaća. Ovo drugo je indirektna poslijedica.

Ukoliko smatrate ovo ludom tvrdnjom, a i za sve ostale koji bi dijelili to mišljenje, odnosno kada već prije iznošenja zahtjeva niste provjerili sve “relevantne” činjenice (uzrok-poslijedica), podsjećam da je slavni kineski otac nacije Mao Tse Tung (Mao Ce Tung), pokrenuo nacionalnu kampanju borbe protiv štetočina od čega su se na vrhu liste nepoželjnih vrsta, eto našli hudi vrapčići, a temeljem tvrdnje da jata vrabaca pojedoše desetine tona raznog žita i riže uzrokujući manjak hrane za ljude. Kampanja je nosila ime “Great Sparrow Campaign” ili “Kill Sparrows Campaign” za vrijeme koje su stotine miliona vrabaca pobijeni od 1958. do 1960. godine. Nakon samo dvije godine, broj štetočina koje neću nabrajati, a koje su zapravo ti hudi vrapci držali pod kontrolom se eksponencijalno uvećao i zvanično je kampanja ubijanja vrabaca bila jedini krivac za “Great Chinese Famine” = “Velike kineske gladi”. Zvanični podaci vlade NR Kine kažu da je tada umrlo od gladi 15 miliona ljudi, dok naučnici i drugi stručnjaci savremenici, smatraju da je broj umrlih od gladi bio između 20 i 43 miliona. Samo zato što je nestalo vrabaca koje mnogi od nas i ne primijete eto u Kini je umrlo minimalno 15 miliona ljudi od gladi.

Ukoliko drastično smanjimo broj vrana u gradu, očekujte miševe svih vrsta i veličina uključujući i pacove na svakom koraku kao i zmije, golubove…

Na kraju ove tačke, vraćam se na to da su vrane svaštojedi, odnosno i strvinari. Zamislite na šta bi grad ličio da u roku od samo sat/dva vremena, naše lijepo Sarajevo, vrane ne očiste od svakog pregaženog ili uginulog goluba, mačke, psa, bačenog sendviča i druge hrane koja se zahvaljujući životnim navikama i opštoj kulturi građana Sarajeva nađe na ulicama, trgovima i bulevarima Šehera.

2. Spomenuli ste i da mnogi evropski gradovi imaju sličan problem i da u Hrvatskoj uništavaju gnijezda vrana u parkovima, nakon čega ste se odmah sjetili lovačkih društava i gradske deponije gdje “sa time treba da se završi”, umjesto da nastavak Vaše rečenice ide u prvcu tvrdnje kako i mi možemo uništiti gnijezda pred sezonu parenja. Maštovito, zaista maštovito.

Ti evropski gradovi vrane ne ubijaju, nego su se posavjetovali sa strukom (ornitologija koju ste također spomenuli) i saznali su, da su vrane bića koja u okruženju u kojem se ne osjećaju sigurno neće zasnovati porodicu. Ukoliko bar 2 godine zaredom, uništite gnijezdo vrane dok par to gnijezdo privodi kraju ili samo obnavlja prošlogodišnje gnijezdo, dakle prije nego uopšte polože jaja, one odlaze na drugu lokaciju, a to je upravo ono što taj pametan svijet po evropskim gradovima radi. Ne uništavaju oni sva gnijezda koja ugledaju, već ona koja se počinju graditi ili obnavljaju, tamo gdje to grad ne želi, a to su glavni parkovi, aleje i slična površina u urbanim zonama.Takva praksa ne umanjuje broj vrana niti čak oslobađa te parkove od njihovog svakodnevnog prisustva jer se one i dalje tu hrane i borave, već se time sprječava da roditeljski par kojem je pile ispalo iz gnijezda i koje se odmah instinktivno sakrije u prvi žbun, pod prvu kantu, klupu i slično agresivno napada prolaznika koji nema pojma da je prišao piletu na zemlji.

Ne postoji niti je ikada zabilježen, nijedan drugi razlog zbog kojega vrana napada ljude, pse, mačke…Vrane imaju roditeljski par i potomke iz ranije godine koji još nisu polno zreli, a oni se svi brinu o tom jednom podmlatku koji obično čine samo dva pileta godišnje.

Nisu vrane nikakve agresivne grabljivice koje se nemilice razmnožavaju jer je u poređenju sa golubovima koji se legu tri, nekad četiri puta godišnje, jednom godišnje dva pileta za vranu zaista pretjerano nazvati “masovnim razmnožavanjem”.

3. Lovačka društva. Meni najdraži dio. Iz kojih sredstava će se finansirati “odstrel” i koja će to lovačka društva, odnosno na temelju čega, imati prednost na tenderu za odstrel vrana? Dosadašnji rezultati desetkovanja vrana? Količina i vrsta naoružanja koje posjeduju članovi? Ukupan broj članova društva koji se prijave za akciju odstrela? Najjeftinija ponuda odstrela (najniža cijena po jednoj ubijenoj ptici)? Ovo je, ono baš, tema koja me, što bi mi rekli, živo zanima.

Znate li Vi, da su vrane ipak divlje životinje i da takav odstrel i to još kao masovan, nikako ali baš nikako nije u skladu sa Zakonom o zaštiti životinja? Zamišljam scenu u kojoj desetine lovaca, možda i stotine hodaju po deponiji i pucaju u vrane. Mislite li vi da bi to jato vrana sjedilo mirno i čekalo svoj red da ih pogodi sačma? Eh, za ovo zadnje oko sjedenja i čekanja na sačmu, da malo pojasnimo za neupoćene. Nije vrana ni kokoš ni golub niti guska. Vrana je, hm, vrana.

Dakle, ako niste znali, vrane su među najintelegentinijim stvorenjima na planeti, odmah iza ljudi, orangutana i slično. Dokazano su “pametnije” od pasa, mačaka, svinja, kitova i delfina i mnogih drugih životinja koje smatramo “pametnim”.

Navešću samo neka otkrića iz dokazivih naučnih studija koje su trajale godinama i koje su objavljene u naučnim i drugim časopisima kao što je Nacionalna Geografija i slično:

– Sposobne su brojati do 10,

– Imaju svijest o sebi kao ljudi,

– Razmišljaju do 6 (neke vrste više) koraka u naprijed za razliku od nekih ljudi;

– Sposobne su zapamtiti lice ljudi koji im bar jednom učine nešto nažao i to bez nanošenja boli (uništili gnijezdo, ukrali hranu…) preko 2 godine, prepoznati tu osobu i drugim vranama koje sa tom osobom nisu imali nikakvo iskustvo izdati upozorenje o tome. Također su sposobne prenijeti informaciju o izgledu lica te osobe na svoju pilad koja leži u gnijezdu i koja to lice nikada nisu vidjela, tako da kada pilad napuste gnijezdo u prvom kontaktu sa tom osobom podižu uzbunu ostatku vrana, iako pored njih na manjem rastojanju prolaze ili stoje drugi ljudi radi kojih nisu podizali uzbunu;

– Sposobne su prepoznati razliku između podignutog štapa u rukama čovjeka i puške, te ako su već doživjele da se na njih puca iz puške, odletjet će prije nego lovac nacilja ijednu od njih;

– Potvrđeno je da nakon smrti vrane, cijelo jato ima (obavlja) svojevrstan obred oplakivanja ili bdijenja nad tom pticom, a ukoliko su svjedočili nasilnoj smrti ptice koja je umrla (puška, zamka ili otrov) nijedna od njih koja je to vidjela neće ponoviti njenu grešku dok je živa;

– Vrane su ptice koje se vežu za partnera cijeli život u monogamnoj i odanoj vezi do te mjere da najčešće poslije smrti partnera, ostaju trajno udovac/udovica sa jednom svrhom pomaganja drugim vranama;

– U rješavanju zadatih problema pokazuju intelegenciju djeteta od 5 do 7 godina (ovisi o vrsti) pri čemu čak ne samo da koriste alat, nego alat prave kao prilagođen onome za što im je potreban oblikom, vrstom materijala, teksturom i slično.

Dakle, ideja o masovnom odstrelu na gradskoj deponiji nebi imala nikakav uticaj na njih već drugi dan te “kampanje”, jer treći dan na deponiji svakako nebi bilo nijedne. Vratile bi se u grad i pljačkale stanovnicima balkone i šupe.

Bonus pitanja:

Kako da znamo da neki od lovaca neće hodati i po samom gradu nasumično pucajući po pticama na drveću ili nebu?

Čime će ih lovci gađati za vrijeme odstrela? Čime god, neće svaki metak, sačma i slično pogoditi vranu.Ko nam garantuje sigurnost od zalutalih metaka u naseljima koja okružuju deponiju čak i da je odstrel moguć na deponiji i da je samo ograničen na istu?

4. Kažete raznose smeće po gradu? Ja koliko znam, svaki kontejner u gradu ima strehu protiv oborina i poklopac koji niko ne zatvara.Dakle, to što vrane raznose smeće po gradu je krivica nas Sarajlija koji ne znamo ni šta je reciklaža, a kamoli da diramo poklopac od kontejnera jer su svi poklopci prljavi zbog nepravilno pakovanog smeća koje curi iz kesa i kutija po kontejneru. Nisu vam vrane krive za to što smo mi neuki i ekološki neosviješteni, mada nažalost, smeće po kontejnerima više raznose ljudi koji ih rove tražeći papir, plastiku , aluminijumske ambalaže od gaziranih sokova i opet nažalost često hranu za jelo. Te pare što ste namijenili lovačkim društvima, donirajte javnim kuhinjama, a kontejnere ostavite vranama.Tek onda kada ljudi ne budu po njima rovili, možete naručiti izradu naučne studije koja će se baviti temom posjećenosti kontejnerima od strane vrana i količinom smeća koje one zaista iznesu napolje. Kada studija završi, onda može neko donijeti zaključak o tome da li one raznose smeće i u kojoj mjeri.

Smeće također raznose i druge ptice iz porodice vrana koje su samo malo manje “pametne” i ne tako posebne kao naša “hooded crow”, a to su svrake (one lijepe crnobijele ptice sa živopisnim dugim repovima), čavke (pa ne znam sada, isto vrana samo veličine goluba i često sa safirno plavim očima) i druge.

Dakle, svaka rečenica koju ste rekli nema nikakvo uporište ni kao tvrdnja za situaciju do sada, a još manje za njeno rješavanje, jer je svaki od prijedloga koji ste naveli, okolnost koja će uroditi dodatnim problemom ili ga neće uopšte riješiti.

Najiritantnija od svih je je tvrdnja “ubijaju se i druge ptice i to iz hobija”, pa što ne i vrane. Umjesto da se tome stane ukraj, treba na spisak staviti i vranu? Logika je zaista neumoljiva.

Sada, čisto da izbjegnemo nejasnoće i nesporazum. Niko normalan ne može sporiti moguću potrebu grada da se u nekim njegovim dijelovima ograniči mogućnost njihovog prisustva kao “matičnih” jata i to uopšte nije neizvodivo, ali ono što ste Vi, kao strategiju izgovorili u Skupštini KS, je sve osim smislenog pokušaja da se problem riješi. Nema tu nikakve pameti. Neka neko od nadležnih nazove gradonačelnike ili druge nosioce vlasti u evropskim metropolama i zamoli ih da nam se pošalju aktivnosti koje su oni sproveli kako bi se ovaj problem riješio. Novac koji ste zamislili dati lovačkim društvima, dajte ljudima na birou za potrebe prevođenja tih dokumenata i eto Vam sarajevskih parkova i šetališta bez vrana koje napadaju nedužne građane.

Lovačka društva, odstrel po javnim površinama?

Ah da, znali ste nadam se da je vrana koja živi u sarajevsko-zeničkoj dolini, zapravo ne baš česta podvrsta “hooded crow” koja se u ostatku Bosne i Hercegovine uopšte ne primjećuje jer u ostalim dijelovima BiH iz porodice vrana imamo od velikih ptica samo gavranove (to su znate one ptice što su malo veće od vrane ali crne kao zift bez drugih boja).

Na kraju, ukoliko nađem Garu (Gaaro The Crow), ovaj na mom ramenu, sa olovom u tijelu, tužit ću sve one koji su prethodili na bilo kakav način njegovoj smrti, a dokaze da je MOJ imam u kilogramskim količinama, uključujući i svjedoke.

Od svega što sam kao podatak naveo, netačno je možda jedino to da ste i sami novinar, a to kao grešku preuzimam na sebe.

S ljubavlju iz Sarajeva,

Jasmin Avdović i
Garo The Crow

impulsportal.net/faktor.ba