Držanje psa na lancu

Povezani članci

• Tuga u Dubrovniku… (s neočekivanim krajem :))
• Jedna slika – Dobar dan tugo (2) ili Nojeva barka za jednog psa
• Jeste li znali da ovo lijepo cvijeće može biti jako opasno za mačke?
• Šest čestih grešaka ljudi koji odluče udomiti psa
• Treće životno doba
• Šest znakova koji pokazuju da je vaš pas razmažen

foto: forum.hr

Nažalost, držanje pasa na lancu nije zabranjeno Zakonom o zaštiti životinja, no dužina lanca na kojem životinja smije biti regulirana je gradskim i općinskim odlukama o načinu držanja kućnih životinja. Također, držanje pasa na lancu podliježe općim odredbama Zakona o zaštiti životinja.

Odluke gradova i općina u RH dostupne su na internetu; ako je dužina lanca kraća od minimalne dopuštene, zove se komunalno redarstvo. Komunalno redarstvo obavlja nadzor nad provedbom odredaba odluka o uvjetima i načinu držanja kućnih ljubimaca i načinu postupanja s napuštenim i izgubljenim životinjama. Takve odluke propisane su za svaki grad posebno i mogu se pronaći na internetskim stranicama gradova.

Odlukom o izmjenama i dopunama Odluke o uvjetima i načinu držanja kućnih ljubimaca i načinu postupanja s napuštenim i izgubljenim životinjama u gradu Zagrebu od svibnja 2015. godine: “Pas se ne smije držati tako da je trajno vezan ili trajno smješten u ograđenom prostoru za pse. Pas se smije vezati samo ako ne postoji mogućnost smještanja u ograđeni prostor za pse.” Za područje grada Zagreba građani se mogu javiti komunalnom redarstvu na tel. (svaki dan od 8 do 20 h) ili na e-mail komunalno-redarstvo@zagreb.hr, dok se adrese komunalnog redarstva drugih gradova mogu pronaći na internetskim stranicama pojedinog grada.

Ako lanac ozljeđuje životinju (preuzak, urezan, pretežak i slično), to se smatra zlostavljanjem životinja i prijavljuje se veterinarskoj inspekciji i policiji. Pismena prijava šalje se i ako je pas na lancu izložen gladi, žeđi, svim vremenskim uvjetima i potpunoj nemogućnosti dnevnog kretanja te ako je pothranjen, bolestan i letargičnog ponašanja.

Prijava bi trebala sadržavati sve podatke o podnositelju prijave, počinitelju ili vlasniku, odnosno skrbniku životinje, kao i o svjedocima koji mogu potvrditi navode iz prijave. Važno: anonimne prijave uglavnom se ne razmatraju. Ako želite ostati anonimni jer mislite da bi osoba koju prijavljujete mogla ugroziti vašu sigurnost, u potpisanoj prijavi nadležnoj instituciji naglasite da želite ostati anonimni prema prijavljenom. Tako inspekcija može kontaktirati vas kao svjedoka, ali prijavljenoj osobi neće dati vaše podatke. Ako postoji sumnja i da pas nije cijepljen, svakako treba i to naglasiti, a na kraju svake prijave treba zatražiti povratnu informaciju o poduzetom.

Popis veterinarskih inspekcija po gradovima, odnosno županijama nalazi se ovdje. Prijave veterinarskoj inspekciji mogu se uputiti i putem e-mail adrese prijava@mps.hr.

Primjeri prijava: http://www.prijatelji-zivotinja.hr/index.hr.php?id=589.

Prijavu svakako treba poslati i policiji i Općinskom državnom odvjetništvu zbog kršenja članka 205. Kaznenog zakona:

Ubijanje ili mučenje životinja

Članak 205.

(1) Tko usmrti životinju bez opravdanog razloga ili je teško zlostavlja, nanosi joj nepotrebne boli ili je izlaže nepotrebnim patnjama,

kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.

(2) Tko kazneno djelo iz stavka 1. ovoga članka počini iz koristoljublja,

kaznit će se kaznom zatvora do dvije godine.

(3) Tko iz nehaja uskratom hrane ili vode ili na drugi način izloži životinju tegobnom stanju kroz dulje vrijeme,

kaznit će se kaznom zatvora do šest mjeseci.

(4) Životinja iz ovoga članka oduzet će se.

prijatelji-zivotinja.hr