Na sceni devastacija manastira Ostrog

Povezani članci

• Tragikomično šatorovanje opozicije u zapuštenoj državi
• Višak istorije i manjak iskrenosti
• Haški sud, završetak
• Zapisi o Boki
• Nikolaidis: Represivni aparat prema huliganima, crkvi i četništvu biće pojačan
• Rezultat Berlinskog procesa: Omogućeno da se građani u regionu kreću samo sa ličnim kartama

Piše: Predrag Tomović RSE

Uprava za zaštitu kulturnih dobara podnijela je krivičnu prijavu protiv Miropolije crnogorsko – primorske SPC i mitropolita Amfilohija zbog nezakonitih intervencija na manastiru Ostrog, poznatom svetilištu koga posjećuju pripadnici svih konfesija i koje je pod zaštitom od 1961. godine.
 
Šta će biti sa prijavom, da li će neko odgovarati za devastaciju ili će država kao i u nekim drugim sličnim situacijama tolerisati divlju gradnju Mitropolije SPC u Crnoj Gori?
 
Ponovo se država našla u klinču sa Mitropolijom SPC u Crnoj Gori i ponovo zbog devastacije vjerskih objekata na teriotriji Crne Gore.
 
Nakon devastacije Cetinjskom manastira, nedavnog slučaja u vezi sa manastirom Reževići zbog koje je Uprava za zaštitu kulturnih dobara takođe podnijela prijavu protiv Mitropolije SPC, i mnogih drugih primjera sada su i nelegalni radovi u krugu manastira Ostrog došli na dnevni red.

  

Mitropolit Amfilohije

Uprava je podnijela krivičnu prijavu i protiv Mitropolije i protiv Mitropolita Amfilohija kao odgovornog lica jer su izvršili krivično djelo oštećenje kulturnog dobra iz člana 253 Krivičnog zakonika.
 
Direktorica Uprave Anastazija Miranović za RSE kaže da je nedopustivo da se na pod zaštitom države radi bilo što mimo znanja te iste države, ali i struke.
 
“Oni su sve to premanentno, u jednom dugogodišnjem nizu radili bez saglasnosti nekadašnjeg zavoda a sada Uprave za zaštitu kulturnih dobara. Ja ne kažem da je sve što je nastalo na manastirskom kompleksu devastacija ali će zaista morati da se uradi konzervatorska zaštita i projekt koji će dobiti saglasnost ove uprave i onda će objekti morati ili da se vraćaju u prvobitno stanje ili da se nešto što može da se adaptira određenom ambijentu. No, i to mora da se prilagodi kulturnom dobru ne narušavajući njegov integritet”, ističe Miranović.
 
Tokom obilaska Ostroga Inspektori su utvrdili da su devastirani i Gornji i Donji manastir.
 
Glavni inspektor je između ostalog utvrdio da da je dvorište Gornjeg manastira popločano obrađenim kamenim pločama, a u pojedinim djelovima, u vidu mozaika, kao i da je na jugo-istočnoj strani dvorišta Gornjeg manastira postavljen video bim.
 
Inspektor Uprave evidentirao je i da se na objektu koji se nalazi na istočnoj strani manastira, koji služi kao mljekara, magacin i konak za monahinje, ugrađena eloksirana bravarija, te da su objekti konaka i ekonomskih prostorija adaptirani postavljanjem “demit” fasade i eloksirane bravarije.
 
Iz Mitropolije Crnogorsko Primorske SPC nijesmo uspjeli da dobijemo komentar povodom prijave za nezakonite radove na kompleksu Ostrog.
 
Nijesu odgovarali na naše telefonske pozive.
 
Šta po zakonu može biti epilog po prijavi koju je protiv mitropolije i Mitropolita Amfilohija podnijela Uprava za zaštitu kulturnih dobara?
 
“Ovo je krivično djelo iz grupe krivičnih djela protiv imovine a propisana je kazna zatvora od jedne do osam godina. U postupku će tužilac utvrđivati ko je izvršilac, ko je dao odobrenja jer iz informacije koje imamo iz medija vidimo da je izvršena devastacija i da je rađeno bez odobrenja državnog organa”, navodi Željko Tomović, pravni zastupnik Crnogorske pravoslavne crkve.

  

Zastava Crne Gore

Pitanje je da li je kasno za sankcije i intervenciju države budući da su nezakoniti radovi na Ostrogu ili odmakli ili završeni?
 
“Mnogo se kasni sa čuvanjem kulturne baštine Crne Gore koja je riznica izuzetne kulturne baštine i hrišćanske i islamske i to je ono što mora da se čuva”, tvrdi  Tomović.
 
Do sada su razni državni organi podnosili prijave protiv Mitropolije Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori i po osnovu devastacije ali i po drugim osnovima ali one nijesu imale adekvatan epilog.
 
Sjetimo se samo slučaja limene crkve na Rumiji koja do danas nije uklonjena, iako su iz same države nekoliko puta stizala rješenja o tome.
 
Slučaj manastira Ostrog mogao bi da označi i prekid takve prakse.
 
“Sada je na pravosudnim organima ove države da proces dovedu do kraja jer mislim da nema ni svrhu ako mi pišemo prijave i primjećujemo određene anomalije, devastacije, narušavanje integriteta objekata a da to ostane samo mrtvo slovo na papiru. Ja mislim da se stvari moraju dovoditi do kraja jer čemu onda i donošenje zakona”, zaključuje Anastazija Miranović, direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara.