Kako je Mekejn zadužio Crnu Goru

Povezani članci

• Građani plaćaju ceh visokih uloga u Venecueli
• Brazilske snage bezbjednosti uhapsile 1.500 ljudi
• Palestinski premijer upozorio na ciljeve Izraela: Ne isključujem treću Intifadu, narod je očajan
• Rusi gađali mete na zapadu Ukrajine, raketiran aerodrom u Lavovu
• Predstavnički dom Kongresa SAD usvojio nove sankcije Rusiji
• Amerikanac osuđen zbog odavanja informacija o ciljanim ubistvima dronovima

Američki senator Džon Mekejn (John McCain), ostaće upamćen kao jedan od najuticajnijih svjetskih političara koji je, dominantno i sasvim lično, pomogao Crnoj Gori da savlada prepreke na političkom putu ka zapadnim demokratijama, njenom učlanjenju u NATO, te djelovao u suzbijanju političkih akcija Rusije prema Crnoj Gori.

Takođe, Mekejn je bio žestoko osporavan, naročito od proruskog i antizapadnog političkog faktora u Crnoj Gori.

Kao i mnogo puta prethodnih godina, Mekejn je i svega mjesec dana pred smrt uzeo u zaštitu Crnu Goru, ovoga puta od konstatacije predsjednika Sjedinjenih Država Donalda Trampa (Trump) da je “Crna Gora zemlja agresivnih ljudi”.

Osuđujući izjavu predsjednika svoje države, on je podsjetio Trampa da se “narod Crne Gore hrabro suprotstavio pritisku koji je trpio od Rusije Vladimira Putina kako bi prigrlio demokratiju”.

Godinama unazad Mekejn je govorio o Crnoj Gori kao najljepšoj zemlji na svijetu, snažno podržavao priključenje Crne Gore u NATO, isticao da Crna Gora igra veoma pozitivnu ulogu na Zapadnom Balkanu, te ukazivao na opasnosti od uticaja Rusije na zemlje regiona, pa i Crnu Goru.

“Ovdje sam zato što sam uvjeren da ponašanje Rusije u regionu i svijetu nije prihvatljivo u ovakvim vremenima. Vjerujem da rusko ponašanje nalaže našu solidarnost i snagu kako bismo očuvali principe i osnovne vrijednosti demokratije”, rekao je Mekejn prilikom posljednje posjete Crnoj Gori 2017.

Kao snažan zagovornik teze “da će članstvo Crne Gore u Alijansi poboljšati nestabilnu bezbjednosnu situaciju na Balkanu”, senator Mekejn je dolazio u sukob i sa svojim kolegama senatorima iz Republikanske stranke koji su tada bili donekle skeptični prema toj tezi.

Tako je zabilježno da je Džon Mekejn oštro napao senatora Renda Pola (Rand Paul), republikanca iz Kentakija, koji se usprotivio i odložio prvo razmatranje protokola o članstvu Crne Gore u NATO u američkom Senatu. Mekejn je optužio senatora Pola da “radi za Vladimira Putina”, konstatujući da je “Crna Gora pod značajnim pritiskom, čak napadom Rusije”.

Dugogodišnji predsjednik Skupštine Crne Gore Ranko Krivokapić je imao veliki broj susreta sa Mekejnom i, kako kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE), svaki susret je bio posvećen pitanju – kako pomoći Crnoj Gori.

Krivokapić kaže da je Mekejn primjer ideala kako se služi svojoj državi.

“Senator Mekejn je svjetionik onoga kako treba da izgleda parlamentarac u svijetu. Američki parlamentarci su najbliži tom idealu, ne samo senator Mekejn, nego i još neki, jer se tačno zna da je služenje državi iznad služenja partiji, da je služenje državi beskompromisna borba za vrijednosti i on je čitav svoj život to pokazivao – i kao vojni pilot i kao kongresmen koji napada svog predsjednika, predsjednika njegove partije. I kao predsjednički kandidat, manje je poznato, smirio je Ameriku, koja jednim dijelom nije htjela da prihvati rezultate i pobjedu njegovog protivkandidata (Baraka) Obame”, ističe Krivokapić.

“Sa mojim velikim parlamentarnim iskustvom, pa i ovim iskustvom iz američkog kongresa, takvi kao senator Mekejn su istorijske ličnosti, već sada mogu reći u ovim danima kada nas je fizički napustio. Njegov način bavljenja politikom, način shvatanja politike, njegova posvećenost i borbenost su nešto što je i mene djelimično oblikovalo u shvatanju politike i borbe za državni interes i interes svoje države”, objašnjava Krivokapić.

Najviši državni funkcioneri, od predsjednika države, Vlade i parlamenta, preko dijela opozicionih partija, istakli su u svojim saopštenjima, Mekejnovu hrabrost u borbi za demokratiju i njegovu podršku Crnoj Gori na putu ka zapadnim vrijednostima i zasluge za priključenje Crne Gore u NATO, nazivajući ga istinskim prijateljem crnogorske države.

Proruski dio opozicije oštro je kritikovala Mekejnovu ulogu tokom intervencije NATO-a iz 1999. godine na tadašnju Saveznu Republiku Jugoslaviju.

Politički protivnici prozapadnog političkog puta Crne Gore su senatora Mekejna ocijenili “zagovornikom ratova i političkim protivnikom Rusije”.

Sa Mekejnom se sretao Savo Kentera, generalni sekretar Atlantskog saveza u Crnoj Gori.

“Mekejn je jedan od rijetkih republikanaca koji se mogu smatrati, u pravom smislu te riječi, tradicionalnim republikancem. Koliko god u pojedinim momentima zvučao agresivno i kako su ga neki smatrali ratnim huškačem i slično, Mekejn to definitivno nije bio, već nešto sasvim suprotno od toga. On je bio neko ko se zalagao za jačanje demokratije, ne samo u Americi nego širom svijeta i u Evropi”, kaže Kentara.

Krivokapić smatra da se Crna Gora nije dovoljno odužila senatoru Mekejnu.

“Crnu Goru je volio. Možda je to najtačnija definicija. Bez njegovog lobiranja, bez njegovog uticaja, naš put bi imao još neizvjesnosti na putu ka NATO-u i u drugim elementima pomoći Crnoj Gori. Crna Gora se Mekejnu ne može odužiti, a, kao i u svemu, kasnili smo. Čekali smo da dođe pred smrt da bismo mu uručili orden, a zaslužio je mnogo više. Zaslužio je mnogo više nego razni šeici i ostali, čije ime nose ulice u Podgorici. A Mekejna se niko nije sjetio jer – Mekejn nije davao novac. Mekejn nam je davao dostojanstvo, poštovanje, ugled i vjeru da možemo bolje”, zaključuje Ranko Krivokapić.

RSE