Županijski sud: Perkovića se može izručiti Nijemcima

Povezani članci

• Građani FBiH dolaze po odgovore
• ŽENE U CRNOJ HRONICI: ZLOČINKE, NASILNICE I DILERICE
• Endemska pamet ili sakupljači sekundarnih sirovina
• Slavo Kukić: Svjedočimo li materijalizaciji ideja Memoranduma 2?
• Pismo kardinalu Bozaniću
• Predrag Blagovčanin: Koalicija 1. Mart nudi genijalnu ideju i trebamo je svi podržati

Izvanraspravno vijeće Županijskog suda odlučilo je da nema zapreka za izručenje Josipa Perkovića njemačkom pravosuđu.

Stav Županijskog suda jest da zastara nije zapreka za izručenje, ali čak i da u ovom slučaju nije došlo do zastare, što je suprotno stavu koji je DORH do sada iskazivao u istrazi ubojstva Stjepana Đurekovića. Josip Perković i njegov odvjetnik Anto Nobilo najavili su da će se žaliti.

Anto Nobilo je prije današnje sudske rasprave kratko poručio da očekuje zakonitu odluku. Naime Nobilo smatra da Hrvatska ne treba izručiti njegova klijenta Njemačkoj jer je u slučaju ovog teškog kaznenog djela u Hrvatskoj nastupila zastara.

‘Vijeće mora odlučiti o dva pravna problema. Prvi je je li i kada nastupila zastara progona, a drugi je problem, ako je nastupila zastara, je li to prepreka izručenju. Smatram da je u članku 20. Zakona o međunarodnoj pravnoj suradnji izrijekom navedeno da je zastara apsolutna zapreka izručenju, i to zastara po nacionalnom zakonodavstvu. Po mome mišljenju, riječ je o materijalno-pravnoj odredbi, a ona znači da kazneno djelo mora biti kažnjivo i u zemlji tražiteljici, to bi u ovom slučaju bila Njemačka, i u zemlji koja prima zahtjev za izručenje, Hrvatskoj’, pojašnjavao je ovih dana u medijima Nobilo razlog zbog kojeg Perkovića ne treba izručivati. Osim toga, isticao je da njegov klijent u Njemačkoj ne bi imao fer, odnosno pravedno suđenje.

Perković, pušten na slobodu do odluke o (ne)izručenju Njemačkoj, vijeću će morati obrazložiti zašto smatra da ga Hrvatska ne bi trebala izručiti Njemačkoj. Na suprotnoj strani sjedili su tužitelji koji su tražili izručenje prema europskom uhidbenom nalogu.

Podsjetimo, Njemačka je za Perkovića i Mustača poslala uhidbeni nalog Hrvatskoj prvog dana ulaska u Europsku uniju. No samo dva dana prije formalnog ulaska Sabor je značajno promijenio Zakon o pravosudnoj suradnji sa zemljama članicama EU-a, pa su Perković i Mustač ostali ‘netaknuti’. Tako je nastala afera lex Perković.

Vlada je naime odredila da se članicama EU-a ne izručuju hrvatski državljani za zločine počinjene prije ljeta 2002. godine. U javnosti su se pojavile sumnje da Vlada štiti bivše čelnike tajnih službi Jugoslavije, nakon čega je premijer Zoran Milanović uvjeravao da samo želi zaštititi hrvatske branitelje te je pokrenuo izmjene Ustava kako bi ukinuo zastaru za sva ubojstva.

Ipak, Europska komisija tražila je da se zakon koji uređuje izručenja među zemljama članicama EU-a vrati na verziju iz pristupnih pregovora, odnosno da se ukine ograničenje ‘samo nakon 2002. godine’. Nakon oštrih tonova i prijetnji sankcijama iz Bruxellesa Vlada je učinila ono što je morala, pa je odredba o ograničenju ukinuta 1. siječnja 2014. godine. Isto su jutro Perković i Mustač uhićeni. Nekoliko dana kasnije obojica su puštena iz pritvora da odluku o izručenju čekaju na slobodi.