Zrak nas ubija a baba se češlja!

Povezani članci

• BOSNA ŠAPTOM ODSELI
• 1. međunarodni multimedijalni novinarski festivala u Fažani
• Predsjednikove disonance
• Sigurnost ili sloboda?
• BH novinari: Podjela javnih medija na nacionalnoj osnovi je neprihvatljiva
• Nova bitka

Foto: Reuters

Građani Sarajeva ali i drugih gradova u Bosni i Hercegovini umiru kao posljedica enormnog zagađenja vazduha, dok se baba češlja! Tako bi se najkraće mogao opisati apel ambasadora Švedske u BiH Anders Hagelberg koji je frapiran podatkom Svjetske zdravstvene organizacije  da je  od zagađenja zraka u BiH umrlo 223 ljudi (na 100.000 stanovnika) i da je neshvatljivo  da to nije prvi prioritet u zemlji.  Kada je Hagelberg došao u BiH bio je  najblaže rečeno šokiran lošim kvalitetom zraka. Danas iako neki kažu da ove zime nije tako strašno, ipak jeste, zapravo je  zagađenost vazduha smrtonosna.

Sa gospodinom Hagelbergom se slažem u potpunosti. Gotovo svaki moj boravak u Sarajevu završi se sa nekom vrstom zdravstvene nelagodnosti. Pitam se da li su ljudi uopšte svijesni što udišu? Lebdeće čestice koje udišemo se pojavljuju u širokom rasponu veličina. One manje od 10 mikrometara u promjeru (nekoliko puta manje od širine jedne dlake ljudske kose) su toliko male da se mogu probiti u pluća i dalje u krvotok i unutrašnje organe gdje mogu uzrokovati ozbiljne zdravstvene probleme.

U Bosni i Hercegovini po nekim procjenama ima oko 226 000 oboljelih od astme a jedan od razloga jeste udisanje zagađenog vazduha. Izmjerene srednje dnevne koncentracije zagađenosti zraka u Tuzli, Zenici, Sarajevu, Kaknju, Lukavcu, zimi često premaše granične vrijednosti i do deset puta. Samo na primjer 24/1 2018 indeks kvaliteta vazduha u Sarajevu prema izvještaju mjernih stanica  bio je 160 jedinica a dan ranije 23/1 165 jedinica što ga svrstava u kategoriju ”nezdravog”.  Opće je poznato da su  najveći zagađivači vazduha termoelektrane poput onih u Tuzli i Zenici, mala kućna ložišta i velika ložišta centralnog grijanja na ugalj i drvo (svi gradovi), motorna vozila, a posebno vozila sa dizel motorima. Istraživanja pokazuju da će broj smrtnih slučajeva vezanih za zagađenje rasti i u narednim decenijama. Prema podacima Udruženja za zdravlje i okolinu iz Brisela, objavljenim u martu prošle godine, zdravstveni troškovi povezani sa zagađenjem zraka iz termoelektrana u BiH iznose do 3,1 milijardu eura godišnje, što predstavlja trećinu ukupnih troškova iz ovog izvora u regiji Zapadnog Balkana. Proračun zdravstvenih troškova direktno povezanih sa zagađenjem zraka od termoelektrana uzima u obzir prijevremene smrti, prijeme u bolnice povezane sa respiratornim i kardiovaskularnim problemima, nove slučajeve hroničnog bronhitisa i simptoma donjeg respiratornog trakta, upotrebu lijekova, kao i dane ograničene radne aktivnosti zbog lošeg zdravlja.

Naši zakoni su uglavnom usklađeni sa zakonima EU, međutim njihova loša primjena i pogotovo, nepostojeća kaznena politika za zagađivače, su u najvećoj mjeri odgovorni za ovakvo stanje. Mehanizam okolinskih dozvola uopće nije doveo do poboljšanja stanja u ovoj oblasti. Federalne i kantonalne inspekcije su (namjerno) ostavljene sa nedovoljnim kapacitetima za ovu oblast, i ljudskim i tehničkim. Niski su godišnji iznosi koje zagađivači plaćaju Fondu za okoliš na osnovu izmjerenih emisija polutanata.

Potpuno su izostale odgovarajuće reakcije Zavoda za javno zdravlje, kako federalnog tako i kantonalnih, koji ovaj problem uglavnom ignorišu. Kada i izađu u javnost preporuke su im često potpuno pogrešne (kao npr. stavljanje šala preko usta i uključivanje kuhinjske nape kao što je preporučivao Zavod za javno zdravlje Kantona Sarajevo u decembru 2013. godine).

U zemljama EU zagađenje lebdećim česticama je uglavnom svedeno unutar graničnih vrijednosti, a u slučajevima prekoračenja propisane su drastične kazne.

Ambasador Švedske je najavio da će u narednim danima fasada zgrade Ambasade Švedske u Sarajevu biti osvjetljena različitim bojama, u zavisnosti od zagađenja zraka, a u okviru kampanje “Pričajmo o zraku”.  Cilj ove kampanje je da se podigne svijest ljudi ali je svijestan da je najveća odgovornost na političarima.

Paradoks naše zemlje je da zvanične institucije Europske unije i strana diplomatska predstavništva itekako zabrinuti stepenom zagađenja vazduha u BiH  dok Institucije u Bosni i Hercegovini  ove podatke i dalje svijesno zanemaruju!

Zrak nas ubija a baba se i dalje češlja!

– Pojasnio je da će smeđa i lila boja označavati opasan nivo zagađenja, narandžasta opasan nivo za osjetljive ljude i djecu, crvena vrlo opasan nivo zagađenja za sve, žuta nešto bolji kvalitet zraka, a zelena priihvatljiv kvalitet zraka.

– Kada sam prvi put došao u BiH, prošle zime, bio sam najblaže rečeno šokiran lošim kvalitetom zraka i iako neki kažu da ove zime nije tako strašno, ipak jeste, zapravo je smrtonosno – rekao je Hagelberg.

Dodao je da prema  podacima Svjetske zdravstvene organizacije od zagađenja zraka u BiH umrlo 223 ljudi (na 100.000 stanovnika) i da je neshvatljivo  da to nije prvi prioritet u zemlji.

– Odlučni smo da učinimo koliko možemo na podizanju svijesti o ovom problemu, ali i da praktično poboljšamo situaciju, mada je najvažnije u svemu tome političko vodstvo – istakao je Hagelberg.

Zajedno s njim podršku kampanji su pružili ministrica okoliša i turizma FBiH, pomoćnik ministra okoliša RS, šef misije UN u BiH, šef Delegacije EU u BiH i specijalni predstavnik EU u BiH, ambasadori Italije, Slovačke, Njemačke, Švicarske, Norveške, zamjenik ambasadora Japana, te zamjenik šefa misije Ambasade SAD u BiH.

Kampanju “Pričajmo o zraku” provodi Švedska agencija za zaštitu okoliša u BiH (SEPA), u saradnji sa Federalnim hidrometeorološkim zavodom BiH i Hidrometeorološkim zavodom RS.