Zatvorenost je neuspjeh Hrvatske

Povezani članci

• POLEMIKA?
• DESANT NA CRVENU RIJEKU
• Zlatko Dizdarević: Imperijo bujrum!
• Esad Bajtal: Kao da je Bosna ruska kolonija ili Putinov privatni feud, a Bosanci kmetovi
• O zastavama licemjerja
• Republika Srpska je ipak samo dio BiH

Foto: Screenshot HRT

Imigrantske nacije poput Amerike i Australije su uspješne zajednice.

Zatvorenost, čak i prema vlastitom izbjeglom i protjeranom stanovništvu osiromašilo je Hrvatsku i učinilo je neuspješnom.

„Mi držimo ove istine samorazumljivim: Svi su ljudi stvoreni jednakim i obdareni od svog Tvorca određenim neotuđivim pravima među kojima su život, sloboda i potraga za srećom“. Riječi su to koje će Thomas Jefferson zapisati u Deklaraciju o neovisnosti koju je iniciralo 13 nekadašnjih britanskih kolonija, a koja će prihvaćanjem u Kongresu 4.7.1776. godine postati konstitutivni temelj SAD-a. Svojim promišljanjima o jednakosti ljudi i njihovim pravima, te o smjenjivosti vladara odnosno vlasti narodnom a ne božjom voljom, biti će inspiracija i Deklaraciji o ljudskim pravima proizašloj iz Francuske revolucije.

Prilikom obilježavanja 100-te godišnjice Deklaracije Francuska i francuski narod pokloniti će Kip Slobode, djelo francuskog umjetnika Frederika Bartoldija (Frédéric Auguste Bartholdi), koje će biti postavljeno na Liberty Island, otočiću na Ušću rijeke Hudson prije samog uplovljavanja u New York. Kip Slobode, inspiriran rimskom božicom Liberta sa bakljom u ispruženoj ruci i istrgnutim lancima pod nogama kao simbolom slobode i stjecanja nezavisnosti, postati će jedan od najprepoznatljivijih simbola SAD-a ali isto tako i simbol imigracija i imigranata. Naime, krajem 19. i početkom 20. stoljeća SAD bilježe val useljavanja, a mnogi su imigranti pristigli i iz naših krajeva koji su tada bili u sastavu Austro-Ugarske monarhije. Oni emigranti, odnosno iseljenici i izbjeglice koji su iz svojih zemalja stizali u SAD preko New Yorka, prvo što će vidjeti, ugledati u novom kraju i što će postati njihova životna inspiracija je Kip Slobode sa porukom nade u dostojanstven život kojeg nisu uspjeli ostvariti u zemljama iz kojih su dolazili. Brod sa useljenicima je pristajao na Ellis Island, susjedni otok na kojem su se obavljali administrativni poslovi u vezi sa useljenjem, gdje se dobijala useljenička licenca što je predstavljalo i konačno ostvarenje toliko željenog prava na vlastiti put do sreće u društvu koje pruža jednaku šansu za sve.

Ta useljenička raznolikost imigranata koji su stizali sa svih krajeva svijeta dolazeći u novu sredinu, učila ih je susretljivosti i toleranciji u društvu međusobnog razumijevanja koje svoje napetosti rješava dijalogom. Nekoliko desetljeća kasnije iz te imigrantske radoznalosti izrast će najjača svjetska sila SAD sa snagom svoje ekonomije i demokracije koju su svi oni izgrađivali. Moć SAD-a će izrasti na imigrantima. „Make America Great“ ne bi bilo moguće ostvariti bez useljenika, izbjeglica, avanturista ili pak ljudi željnih usvajanja novih znanja i ostvarenja svojih ideja kao što je to bio i Nikola Tesla koji će svojim inovacijama i patentima značajno pridonijeti usponu i rastu Amerike. Stoga je potpuno neshvatljivo da je bivši predsjednik SAD-a Donald Trump, predsjednik zemlje izrasle na umješnosti i radu imigranata, dizao zidove na meksičkoj granici kako bi se i fizički suprotstavio imigrantima. Upravo jučer novi predsjednik Joe Biden je predsjedničkim aktom, uredbom u cijelosti poništio imigracionu politiku Donalda Trumpa.

Pametne nacije i narodi u imigrantima vide svoju šansu za obogaćivanjem zajednice te mogućnost ispravljanja negativnih demografskih trendova što je karakteristika mnogih zapadnoeuropskih država. Posljednjih desetljeća migracije stanovništva su svjetski fenomen prema kojem se različito odnose zemlje, pa makar one bile i unutar iste zajednice kao što je EU. Svjedoci smo da je Angela Merkel bila ta koja je otvorila vrata imigrantima primivši više od milijun izbjeglica u Njemačku, suprotstavljajući se mnogima i unutar svoje zemlje pa i po cijenu gubitka vlasti. Slično su postupale i skandinavske zemlje. Najtvrđe su se prema izbjeglicama odnosile one države koje su pripadale bivšem komunističkom bloku na čelu s Mađarskom, podižući žičane ograde sa vojskom na granicama.

Multikulturalizam, kulturna raznolikost čine ugodan ambijent napretku, a zajednice koje ga njeguju su uspješna društva. Kao Tesla nekada u Americi tako su i sada u Njemačkoj potomci turskih izbjeglica iz 60-tih godina bračni par dr. Ugur Sahin i dr. Özlem Türeci Türeci proizveli cjepivo protiv aktualne pošasti koja hara svijetom, pandemije Covida 19.

Naša Hrvatska kao da je multikulturalnosti okrenula leđa, prava manjina – pogotovo kada je u pitanja srpska zajednica se ovdje ne poštuju pa makar bila propisana i zakonom. Ako ne sprovodite zakone koje sami donosite to baš i nije neka država. Mi još uvijek državom pokušavamo postati plaćajući cijenu njenog svođenja na zastavu, himnu i teritorij. Kod nas je u ratovima 90-tih izgubljen, nestao i gotovo uništen zajednički višekulturalni život.

Slaveći permanentno iz dana u dan rat kojim je oslobođen okupirani teritorij, ali i izgubljeno stanovništvo koje ga je nastanjivalo, zahvaljujući politici onemogućavanja povratka izbjeglih i protjeranih, sada se bjelodano svojom prostornom i teritorijalnom prazninom od Knina do Banije pokazuje sva promašenost takve politike.

Stoga je sasvim razumljivo da u takvom ambijentu može nastati prilog zadarskog dopisnika HTV-a  Edija Škovrlja koji se divi učenici iz povratničke obitelji iz Kruševca u Srbiji, inače najboljoj učenici obrovačke srednje škole na čemu joj čestitamo, a koja je zamislite po Hrvatskoj TV i Ediju Škovrlju, u tri godine pored maternjeg srpskog jezika ovladala i hrvatskim jezikom.

Najteže mi je bilo savladati riječ „nevjerojatno“. Na srpskom se to kaže „neverovatno“ , kazala je učenica obrovačke srednje škole u prilogu HTV-a.