ENG
Zašto je važna “mala” Škola kritičkog mišljenja
Autor/ica 👤Azra Kazija
Izdvajamo
- Danas je 17.01.2022. godine i u Americi se obilježava Dan Dr Martina Lutera Kinga, čovjeka kojega je ljeta 1963. godine u Vašington došlo poslušati 250 000 ljudi. Ne zato što je on bio jedini u Americi sa izvanrednim govorničkim sposobnostima, ne zato što je jedini progovorio o nedostatku civilnih prava, nego zato što je vjerovao u prava čovjeka. Imao je san, a ne plan! Da, ljudi nisu došli zbog njega. Ljudi su došli zbog sebe! Ljudi prate one koji započnu jedno Zašto jer jedno Zašto inspiriše!
Povezani članci
Foto: šg
Zašto je važna “mala” Škola kritičkog mišljenja? Da ne bismo bili poraženi u susretu sa svijetom! I životom! Zašto? Zato jer se fundament civilizacije krije u sintagmi „kritičko mišljenje“!
Razmišljam danima kako ljudima približiti šta podrazumijeva “kritičko mišljenje”, te zašto je ono važno i jučer, i danas, i sutra. Da se razumijemo, ne treba pojašnjenje onom malom procentu samosvjesnih, njima je jasno, ali šta ćemo s ostalima? Šta s onih 4868 diplomanata i magistranata kojih je, samo Univerzitet u Sarajevu, promovirao decembra 2021. godine? Koliko smo zbilja dobili kvalitetno obrazovanog kadra među svim tim mladim ljudima koje prije svega formira društvo. Ono društvo koje izdatak za obrazovanje i kulturu kontira na trošak, nikako na investiciju. O kapitalnoj investiciji je izlišno i govoriti! Treba li vam dokaz za ovu tvrdnju, posjetite web stranice ministarstava obrazovanja i pregledajte javne akte. Manjkavi, nepismeni, pravna valjanost upitna!
Nebriga medija? Medij brine o senzaciji i komercijalizaciji. Populizam je postao religija. Digitalna sfera uzima primat, nezaustavljiv napredak o kojemu je zdravije ne razmišljati. Hoćemo li danak plaćati u budućnosti?
U ovom vremenu je na društvenim mrežama, prema podacima sumiranim u 2020. godini, 3,8 milijardi korisnika, što znači da je 60% svjetske populacije umreženo. Statistike bilježe da prosječni korisnik dnevno potroši 6 sati i 43 minute na društvenim mrežama. Spavamo li 8 sati, neumoljiva statistika bilježi da 40% ostatka budnosti provodimo na društvenim mrežama.
Jasno li nam je kolika je to moć nad našim životima?
Gdje smo tu mi? Kojoj niši pripadamo svi mi iz ove male, ekonomski uništene, nesigurne države? Niša unakažene sadašnjosti bezobzira jesmo li konstitutivni ili ostali, krstimo li se ili klanjamo, urbanog ili ruralnog pedigrea, podaničkog mentaliteta. Naša niša, kulturološko okruženje, danas podrazumjeva pljuvačinu za kritiku, nasilje za razmjenu mišljenja, pranje ruku i zuba za kulturu, plitku emociju za humanizam…
Poražavajući je podatak da TV urednik Ognjen Amidžić na svom Instagram profilu šest godina postavlja samo fotografije stopala i da taj rad podržava 77 000 pratitelja, dok Ozren Kebo, novinar i pisac, na fotografijama egzotičnih ptica ima tek 1 000 pratitelja. Šta mislite koliko pratitelja ima Instagram profil Nihada Kreševljakovića koji promovira kulturu, umjetnost i komunikaciju? Jedva 2 000. I ne, ne dozvoljavam repliku kako je to “nevažna statistika”! To su interesovanja današnjice! Nažalost, ovi podaci idu u prilog izjavi prof.dr Nerzuka Ćurka da smo “društvo u kojemu radikalno nedostaje mišljenje”!
Pratila sam IV generaciju Škole kritičkog mišljenja. Hrabri, mladi ljudi koji su je pohodili imali su priliku saznati mnogo, učestvovati u razgovoru, postaviti pitanje! Hej, postaviti pitanje!!! Današnjica ne voli pitanja jer pruža sveodgovore i svaznanja. S novinarem i piscem Ozrenom Kebom su naučili da čitalačka pismenost predstavlja sposobnost razumijevanja, korištenja i vrednovanja tekstova, da promišljanje i angažiranost pri čitanju koristi razvoju osobnog znanja i potencijala što je osnov aktivnom sudjelovanju u društvu. Čitajte ljudi jer razlike između čitača i ne-čitača su vidljive! S Dinom Abazovićem, doktorom socioloških nauka, razgovarali su o religiji, o fenomenu zloupotrebe religije, o bespogovornom vjerovanju autoritetima i samoidentificiranju s istim. Akcenat je na “bespogovornom”! Ko nam je ukrao propitivanja? Zašto? Nihad Kreševljaković, živa enciklopedija, potrudio se da ih u jednoj drugarskoj atmosferi provede kroz svijet umjetnosti i zašto je umjetnost važna intelektualna baza društva. Kroz kulturu sjećanja približio im je da je umjetnost u najtežim vremenima otpor destrukciji, ideja o vlastitoj normalnosti. Kulturi sjećanja! Akcenat je na “kulturi”, ne na nasilnoj implementaciji sjećanja ili zaborava kakvu nam se plasira trideset godina! Prof.dr Zilka Spahić Šiljak je na sebi svojstven način prezentirala povijest feminizma i zašto feminizam treba svima! Suštinu teorije koja ima za cilj okončati seksizam, eksploataciju, opsesiju, patrijarhat. Suština je naučiti prepoznati nasilje. Dvostruke aršine. Prepoznati. Progovoriti. Suprotstaviti se! Suština je stati strahu na crtu! I za kraj, mladi ljudi su dobili priliku razgovarati s prof.dr Nerzukom Ćurkom. Razbiti predrasudu odnos student-profesor! Progutati tremu i javno iznijeti svoje znanje, nedoumice, mišljenja. Razgovarati o distinkciji između kritike i kritizerstva. Ideologijama. O sposobnosti artikulacije zajedničkog mišljenja čak i kad su polazne osnove različite. “Ne budite poraženi u susretu sa svijetom”, savjet je profesora Ćurka!
Danas je 17.01.2022. godine i u Americi se obilježava Dan Dr Martina Lutera Kinga, čovjeka kojega je ljeta 1963. godine u Vašington došlo poslušati 250 000 ljudi. Ne zato što je on bio jedini u Americi sa izvanrednim govorničkim sposobnostima, ne zato što je jedini progovorio o nedostatku civilnih prava, nego zato što je vjerovao u prava čovjeka. Imao je san, a ne plan! Da, ljudi nisu došli zbog njega. Ljudi su došli zbog sebe! Ljudi prate one koji započnu jedno Zašto jer jedno Zašto inspiriše!
Zašto je važna “mala” Škola kritičkog mišljenja? Da ne bismo bili poraženi u susretu sa svijetom! I životom! Zašto? Zato jer se fundament civilizacije krije u sintagmi „kritičko mišljenje“!
Autor/ica 👤Azra Kazija
