WikiLeaks otkriva: Svijet je već devedesetih Tuđmana doživljavao kao diktatora i ontološko zlo

Povezani članci

• Naše nasilje u vašem naselju
• Dželaludin Muharemović: „Podzemlje“ neće preuzeti kontrolu nad Željezničarom
• Nerzuk Ćurak: Tamo gdje se cilja raj, promašuje se zemlja
• Srbija i Severna Makedonija na Fejsbukovoj listi špijunaže
• Pedeset godina samoće
• U utorak promocija knjige Vesne Šunjić u Narodnom pozorištu Mostar

Najnoviji diplomatski depeši objavljeni na internetskoj stranici WikiLeaks daju dublji uvid u način na koji je američka diplomacija pratila događaje na Balkanu početkom 1990.-ih.

U depešu odaslanom iz Zagreba dan nakon što je SAD i službeno priznao Hrvatsku i Sloveniju, autor se bavi budućnošću međusobnih odnosa.

“U slučaju Slovenije, naš je stav da će bez jakog vodstva, mala republika nestati s radara (nakon što prođe jugoslavenska kriza, što se neće dogoditi tako skoro). Zbog svoje veličine i položaja, Slovenci bi mogli pasti pod utjecaj njemačko-austrijsko-talijanskog trija. Na žalost, zaključujemo kako je to neizbježno. Također, ne bi nas iznenadilo ukoliko bi Slovenija preuzela čelnu poziciju u pokušaju da se obnove jugoslavenske ekonomske veze”, stoji u depešu koji završava rečenicom kako SAD u toj zemlji nema nikakvih strateških interesa.

Sloveniju opisuju kao državu koja je imala ključnu ulogu u okretanju Jugoslavije Zapadu i demokraciji. Zanimljivo, autor depeša napominje kako je od proglašavanja nezavisnosti, uloga Slovenije u raspadu Jugoslavije “smanjena na veličinu koja odgovara veličini same zemlje”.

“Na kraju krajeva, sudbinu Slovenije odrediti će njena lokacija”, piše u američkom depešu te nastavlja kako će Slovenija iz čiste nužde postati regionalizirana.

Sjeverni dio države nazivaju “predgrađem Graza”, dok zapadni dio zemlje “Italiju smatra kraljem”

S druge strane, što se Hrvatske tiče, stanje je poprilično drugačije. Odmah na početku ističu kako će sudbina Hrvatske biti u stalnoj borbi sa Srbijom.

“Za razliku od Slovenije, čija je sudbina neosporno vezana uz geografski položaj, Hrvatska je vezana za svoje povijesno povezivanje sa Srbijom, što je dodatno pojačano problemima s kojima se suočava velika srpska manjina u Hrvatskoj.”, naglašava se u depešu.

“Hrvatska će ostati bitan interes američke politike. Hrvatsko-srpski odnosi mogli bi biti ključni na Balkanu u nadolazećim godinama. Demokracija u Hrvatskoj nije bila pripremljena na ovaj povijesni korak. Njena je demokracija krhkija nego kod njenih sjevernih susjeda, a ključni su problemi nedostatak poštenog i nepristranog pravosudnog sustava, slobode medija i problematično skretanje političkog centra prema desnici. Hrvatski predsjednik Tuđman, kao čovjek koji je doprinjeo međunarodnom priznanju, vjerojatno će osvojiti i drugi mandat. Suočiti će se sa teškim zadatkom smanjenja utjecaja sigurnosnih i vojnih snaga koje prijete ‘udaviti’ prava i privilegije odanih Hrvata. Hrvati smatraju da SAD ima jak utjecaj na Tuđmana i vladu”, ističe se u depešu.

Naglašavaju kako su hrvatski vođe izabrali nasilan put koji je pojačan protusrpskom retorikom i očito propustili adekvatno se pripremiti za “srbijanski ustanak”.

Također, navode i probleme sa slobodnom medija. Ističu kako su mediji koji su pokušali pisati sa određenim stupnjem objektivnosti gubili na čitanosti, dok je državna televizija čvrsto u rukama Tuđmanovih ljudi.

Američki diplomati zražavaju zabrinutost da će biti veoma teško povratiti Hrvatsku u stanje mira i reda i poštivanja osnovnih prava.

“Pipci sigurnosnog aparata koji se nalazi pod kontrolom bivših komunističkih dužnosnika i Tuđmanovog saveznika Josipa Manolića sežu daleko. Nije samo pitanje ‘povratka duha u bocu’ već i pronalazak dovoljno velike boce koja bi mogla zadržati čudovište”. Sigurnosna mreža koju mnogi smatraju neizbježnom u trenucima konflikata mogla bi živjeti još dugo nakon što konflikt prestane, prijeteći gušenju demokracije koju je trebala čuvati”, upozoravaju Amerikanci.

Napominju kako je do prije nekoliko mjeseci (depeš je pisan 1992. godine), bilo nezamislivo nazivati Tuđmana “najboljim među najgorima”, no u tom je trenutku on bio jedini izbor.

Za razliku od Slovenije, američki interesi u Hrvatskoj veoma su opipljivi, djelomice i zbog velike iseljeničke zajednice koja djeluje u SAD-u. Američki depeš ističe ekonomske, socijalne, kulturne i obiteljske veze između dviju država.

“Radna je pretpostavka da će SAD neizbježno odigrati veliku ulogu u transformaciji Republike”, stoji u depešu.

“Za SAD je Hrvatska od velikog značaja u ograničenju opasnosti započinjanja sukoba koji proizlaze iz veza sa Srbijom. Hrvatska će biti glavna meta američkih investicijskih i političkih interesa”, napominju diplomati.

“Hrvatska ima teži put u smislu razvoja demokracije i slobodnog tržišta od Slovenije. U interesu je ne samo Europe već i SAD-a da uspiju u tome. Mogli bi imati velik utjecaj u tome da im pomognemo da to učine kako treba”, zaključuje se na kraju u depešu.