VRATIMO SE NA POČETAK: Ko je ubio Davida Dragičevića?

Povezani članci

• OD KUPRESA DO MANJAČE: Hapšenje Daneta Lukajića povezano sa istragom protiv generala HV Željka Glasnovića?
• Plenkovićevo uspravljanje kičme
• HUEVOS DE ORO
• Slavo Kukić: Uskoro možemo očekivati prijetnje genocidom i od Čovićevih jastreba
• Haris Ljevo najavljuje novu sezonu francuske Ligue 1 : Nikad jače i neizvjesnije prvenstvo
• Crkva nam poručuje da samo nacionalista može biti katolik

Fokus priče pomjeren je na hapšenja, prebijanja, Harisa Džinovića, nerede, Novu godinu… Više niko ne spominje suštinu i početak problema – ubistvo Davida Dragičevića

Piše: Vanja Stokić- Analiziraj.ba

Buran period za porodice Dragičević i Radanović, grupu „Pravda za Davida“ i sve bh. građane koji u sebi imaju barem mrvu empatije. Zapravo, nedavna dešavanja u Banjaluci pogađaju i one koji ne podržavaju prethodno navedene, i to iz prostog razloga – smatraju da ih ometaju, uzurpiraju im prostor, te kvare novogodišnje praznike.

Nakon što je MUP RS na ulicu izveo naoružane policajce, koji su nasrtali na sugrađane i odvodili ih u stanicu, te im pisali prekršajne naloge, nova bura uzdrmala je Banjaluku. Okupljanje grupe „Pravda za Davida“ u nedjelju uveče rezultiralo je novim hapšenjima, bjekstvom Davora Dragičevića i optuživanjem grupe za otkazivanje novogodišnjeg koncerta Harisa Džinovića. Ipak, najveći rezultat svega toga jeste pomjeranje fokusa priče – više niko ne govori o ubistvu Davida Dragičevića, već o mikseti i kablovima Harisa Džinovića, nedolaženju Željka Joksimovića i Željka Samardžića u Banjaluku, šteti pričinjenoj turizmu, prijetnji tužbama… Među Banjalučanima se može čuti i rečenica „Ovo je i naš grad“, kojom grupi „Pravda za Davida“ žele poručiti da dobijaju previše pažnje i prostora, te da u vrijeme praznika ne žele teške teme na dnevnom redu. Jer su praznici za to da budemo savršeno bezbrižni u svojoj nesvjesnosti.

Hvataj koga možeš

Društvene mreže vrve od snimaka koje građani postavljaju s banjalučkih ulica, a tiču se ili nasilja od strane policije ili snimaka na kojima policija doslovno lovi ljude po ulicama. Jedan od njih prikazuje kordon policije u centru grada, kome komanduju da hvataju koga stignu, u trenutku kada se prekoputa njih građani vraćaju sa protesta. „BEŽI, BEŽI!“, vrišti djevojka sa snimka, a sve što dalje vidimo jesu mutne ulice i grmlje.

Pored nasumičnih građana koje je policija hvatala na ulici, a među kojima je bilo ljudi koji su čekali autobus i turista koji su krenuli u provod, ponovo su na tapetu bili ljudi koji su aktivni dio grupe „Pravda za Davida“. Danielu Ratešić je policija u nedjelju naveče doslovno izvukla iz kafića u kome je sjedila, a kako ona ističe, tek nakon desetak sati u pritvoru rečeno joj je zašto je tu.

„Uhapšena zbog remećenja javnog reda na Trgu nakon 22h, gdje uopšte nisam ni bila. Pored svih kamera na trgu, hapse se ljudi koji su bili obilježeni, a ne prisutni. Ispitivali su me za dešavanja prošle sedmice kada nisam ni bila u Banjaluci i za šta im nisam imala šta reći, a svi su oni vrlo dobro znali kada sam prešla granicu i tamo i nazad“, istakla je ona.

Po Ozrena Perduva došli su na kućnu adresu, i to u pola dva ujutru.

„Ja ne znam da li ste vi svjesni gdje mi živimo? U državi koja meni zvoni kući u pola 2 ujutru i vodi me sa lisicama u pritvor i tu drži 10 sati. Rekao bi neko – kakav kriminalac. Razlog saznajem tek na kraju – Glasno uzvikivanje ‘Pravda za Davida’ u momentu kada je skup već završen. Jedno znajte. Čine sve da sve nas koji smo stali uz Davora i Suzanu ubiju u pojam i da slome duh. Da se osjetimo nemoćnim pred silom. Jedino mi je žao moje porodice što proživljavaju sve ovo. Ja lično sam još jači. I ponosan kad me hvataju takvi. Znam da sam sigurno na pravoj strani“, kaže Perduv povodom drugog privođenja.

Policija je sastavila i nekoliko potjernica, koje je plasirala u medije a da nije prvo pokušala pronaći te iste ljude. Predsjednik ReStarta Stefan Blagić je iz medija saznao da se njegovo ime nalazi na potjernici, pa je dobrovoljno otišao u policijsku stanicu.

„Kolika je ozbiljnost te potjernice pokazuje i podatak da su me iz policijske stanice u centru poslali u PS Obilićevo. Sam sam otišao tamo. Niko nije odveo ‘lice sa potjernice’, nego su mi vjerovali na riječ, što je veoma interesantno. Tamo su me teretili da sam sinoć u Banjaluci na Davidovom trgu oko 23 časa načinio niz prekršaja. Sinoć u 23 časa sam bio kući. Pojedinci i naredbodavci iz MUP-a RS očigledno rade veoma neprofesionalno i razmišljaju po automatizmu. Kasnije sam saznao da je to zaista bila naredba. Ovakav vid ponašanja policije shvatam kao teško narušavanje slobode i izražavanja mišljenja, kao i teror koji se dešava svima nama koji razmišljamo svojim glavama“, smatra Blagić.

Radojičić priča jedno, Džinović drugo

„Pravda za Davida“ je između ostalog optužena i da je u nedjelju naveče oštetila dio opreme na koncertu Harisa Džinovića, popela se na binu i spriječila održavanje. Ono u šta se autorka teksta lično uvjerila jeste da je u nedjelju oko 21:30 „Pravda za Davida“ zajedno s okupljenim građanima došla na parking koji je predviđen za održavanje koncerta. U tom trenutku koncert nije bio u toku i na tom prostoru je bilo manje od 50 ljudi. Okupljeni građani su zauzeli prostor ispred bine te glasno protestovali protiv održavanja koncerta, zahtijevajući da se muzika ugasi. Njih je dijelilo nekoliko metara od bine, obezbijeđenih zaštitarima i metalnom ogradom. Muzika je ubrzo ugašena, te je saopšteno da koncerta neće biti.

Za to vrijeme, gradonačelnik Banjaluke Igor Radojičić tvitao je o ovom događaju, optužujući građane da su oštetili dio opreme, zbog čega je koncert otkazan. Narednog dana Radojičić je organizovao vanrednu konferenciju za medije, najavivši milionske tužbe protiv „Pravde za Davida“.

„Nanesena je nemjerljiva nematerijalna šteta gradu Banjaluci, jer će na povratku reputacije i gostiju trebati nekoliko godina. To će osjetiti porodice i zaposleni u sektorima koji zavise od gostiju, kao što su trgovina, ugostiteljstvo, hotelijerstvo i usluge, koji će sigurno mjesecima, a možda i godinama, imati problem kako nahraniti svoje porodice”, naglasio je Radojičić, svaljujući sve što može na građane koji se bune protiv nefunkcionalnog sistema.

Već narednog dana Haris Džinović je u medijima dao potpuno drugačije objašnjenje. Kako je naveo novinaru televizije Pink, on je samo ispoštovao ugovornu obavezu time što se pojavio u Banjaluci.

„Koncert u Bosni je otkazan i oni imaju svoje razloge, znaju zašto. Ne može se ništa pisati, sa mnom ovo nema veze zato što sam ja ispoštovao ugovornu obavezu, morao sam se pojaviti kod organizatora, ali koncert nisam htio da održim. Nisam se ni približio ni bini, niti bih ga održao ni po koju cijenu, nema smisla niti raditi pod takvim okolnostima, a nema smisla ni držati koncert u takvoj atmosferi“, kazao je on.

Karan prijeti prijavama

Vještak sudske medicine Željko Karan, koji je uradio prvu obdukciju Davida Dragičevića te učestvovao u sramnoj pres-konferenciji 26. marta, zaprijetio je krivičnom prijavom protiv članova „Pravde za Davida“ zbog prijetnji koje su mu upućene. On tvrdi da je u nedjelju naveče grupa građana ispred njegove zgrade uzvikivala „zločinac, saučesnik, ubica, treba ga ubiti, treba da se mi obračunamo s njim, da mi iz njega izvučemo istinu o tom slučaju…“. Kako navodi ATV, to se dešavalo oko 22:30.

Pošto je autorka ovog teksta u nedjelju naveče pratila okupljanje „Pravde za Davida“, te bila ispred Karanove zgrade, ovdje su diskutabilne dvije bitne stvari. Prva je vrijeme. Naime, građani su pred Karanovom zgradom bili između 20:00 i 20:30. Oko 22:30, kako ATV tvrdi, već su počela privođenja na Trgu Krajine, gdje je skup završen. Između Karanove zgrade i Trga, građani su šetali ulicama, te se zadržali ispred Skupštine, a zatim i na parkingu gdje se trebao desiti Džinovićev koncert. Ukoliko je neko zaista bio ispred Karanove zgrade u navedeno doba, to nije imalo veze s grupom „Pravda za Davida“.

Takođe, tokom zadržavanja ispred Karanove zgrade, niko nije pozivao na ubistvo niti nasilje. Njemu jeste zvonjeno na interfon i pozivan je da siđe ispred zgrade, te je nazivan ubicom i zločincem, ali mu nije prijećeno da će biti ubijen, niti da će se s njim obračunavati. Naravno da postoji mogućnost da autorka ovog teksta i ljudi s kojima je kasnije razgovarala nisu čuli ova skandiranja, ali kako ih je onda čuo Karan, znatno udaljeniji od okupljenih?

Smije li se šetati ili ne?

Nakon nedjeljnog okupljanja „Pravde za Davida“, Policijska uprava Banjaluka saopštila je da će svako naredno okupljanje ove grupe biti spriječeno. Kako se navodi, organizator se nije pridržavao „obaveza propisanih Zakonom o javnom okupljanju RS, te je prijavljeni javni skup, nakon održavanja na Trgu Krajine, nastavio kao javni skup u pokretu, koji kao takav nije bio prijavljen“. Za svako naredno okupljanje ove grupe prijeti se zakonskim sankcijama.

Grupi se stavlja na teret što je prijavila trajanje skupa do 20 časova, a on je trajao otprilike do 22 časa, što nije prijavljena šetnja, što je prekinut koncert, te što je saobraćaj bio otežan na određenim dijelovima ulica.

Samo četiri dana ranije, 26. decembra, ministar unutrašnjih poslova Dragan Lukač javno je izjavio da protestna šetnja nije zabranjena. On je tada istakao da „svako može mirno da šeta Banjalukom i da izražava nezadovoljstvo određenim stvarima, ali ne može da vrijeđa bilo koga i upućuje prijetnje najgore vrste“. Ukoliko je protestna šetnja dozvoljena, zašto je problem ako je grupa „Pravda za Davida“ šetala? Radila je to i prethodnih večeri, a MUP RS se nije bunio. Ako je problem vrijeme održavanja, skup na Trgu se završio prije 20 časova, kako je i najavljeno, šetnja je došla nakon toga.

Iznenadno interesovanje Radojičića

Gradonačelnik Banjaluke Igor Radojičić iznenada je počeo da javno istupa povodom smrti Davida Dragičevića, nakon što je devet mjeseci skoro pa potpuno ignorisao ovaj slučaj. Dok su se građani okupljali na Trgu, on je na društvenim mrežama objavljivao fotografije s raznih prijema. Konkretniji javni istup u ovom slučaju imao je početkom decembra kada se putem medija raspravljao s Davorom Dragičevićem u vezi s lokacijama za održavanje novogodišnjih koncerata. Konferenciju za medije nije sazvao kada je David pronađen mrtav, kada je Tužilaštvo okvalifikovalo djelo kao ubistvo, kada su nestali ključni dokazi u istrazi, već kada je ugrožena proslava Nove godine u Banjaluci.

Znači li to da su slavlje i profit bitniji od nečijeg života?