Visoki predstavnik treba nametnuti Zakon o zabrani negiranja genocida i ratnih zločina

Izdvajamo

• Zato zahtijevamo od visokog predstavnika da bez odlaganja nametne Zakon o zabrani negiranja genocida i ratnih zločina u BiH.

Povezani članci

• Politička pozadina
• Svetislav Basara: Zamke besplatnosti
• EU tim istražuje navode Dika Martija
• Sotona se cereka nad Sarajevom
• DJEČACI KOJI SU ČEKALI BRODOVE
• Dejan Kožul: Osnova svakog suočavanja sa prošlošću je čišćenje sopstvenog dvorišta

Svi ljudi dobre volje moraju ostati odlučni u odbrani historijskih činjenica i istine kao jedinog ispravnog  puta u budućnost u kojoj se prošlost neće ponavljati. Dati nedemokratskim snagama „pravo“ da u ime demokratije dovode u pitanje zločine poput Holokausta, počinjenih genocida i ratnih zločina je novi zločin uperen protiv osnovnih ljudskih prava, kao i ponovno ponižavanje žrtava rata.

Piše: Edin Osmančević

Zahtjev delegata Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Denisa Bećirovića i Zlatka Miletića da se u Krivični zakon BiH uvrsti član kojim bi se zabranilo i kažnjavalo negiranja genocida nije prošao zahvaljujući, prije svega, glasu zamjenika predsjedavajućeg Doma naroda BiH Dragana Čovića i delegata iz redova HDZ-a.

Tako su još jednom „štovaoci europskih vrijednosti“ pokazali da im je Europa daleko i od očiju i od srca  i da više vole njenu „periferiju“, u kojoj uživaju ogromne povlastice i čuvaju bogatstvo stečeno   kriminalom i korupcijom. Loptica je sada prebačena na visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Valentina Inzka, koji bonskim ovlastima ima pravo nametnuti usvajanje Zakona. Donošenje ovog Zakona je preduslov relaksacije političkog ambijenta u BiH kojim bi se ojačala sigurnost, povjerenje, pravednost i solidarnost sa žrtvama u BiH i to dobro znaju oni koji opstruiraju njegovo donošenje i još uvijek sanjaju o podjeli BiH. Historijski revizionizam i negiranje genocida su u suprotnosti  sa najosnovnijim evropskim vrijednostima.

Negiranje Holokausta, genocida i ratnih zločina se u mnogim evropskim državama tretira kao kriminalni akt. Osim Njemačke i Austrije su Belgija, Francuska, Izrael, Liechtenstein, Litvanija, Luksemburg, Nizozemska, Poljska, Portugal, Rumunija, Rusija, Švajcarska, Slovačka, Češka i Mađarska kriminalizovale negiranje Holokausta i ratnih zločina.

Bosna i Hercegovina nije jedina država bez ovog zakona. U ovu skupinu spadaju države poput Švedske, Danske, Velike Britanije, Italije i Španije. Uprkos činjenici da se u lekcijama historije u javnim školama uči o Holokaustu, potpuno je dakle legalno javno tvrditi da se on nikad nije desio. Zašto? I države koje su kriminalizovale kao i one koje dozvoljavaju negiranje Holokausta svoj temeljni argument nalaze u osnovnim principima prava na izražavanje. Države koje dozvoljavaju negiranje Holokausta vjeruju da „svaki čovjek ima pravo na vlastito mišljenje i izražavanje o historiji i njenim događajima u prošlosti“. U svom zakonodavstvu ove države najčešće pribjegavaju kažnjavanju u slučaju ako se djelo klasifikuje kao podstrekavanje na mržnju prema jednoj grupi ljudi na osnovu njihovog rasnog, nacionalnog i etničkog porijekla, religiozne pripadnosti, seksualne orijentacije ili boje kože. Zabranom negiranja Holokausta bi se od zagovornika historijskog revizionizma proizveli mučenici, a njihova mišljenja bi ostala „skrivena“ bez kritičkog osvrta društva i javnosti.

Za razliku od njih, države koje su kriminalizovale negiranje Holokausta polaze od toga da mora postojati granica u pravu na izražavanje; negatori Holokausta su u stvari rasisti i mrzitelji Jevreja. Kroz historijski revizionizam oni svjesno lažu o prošlosti kako bi ojačali antisemitizam i legitimirali indirektne napade na Jevreje. U određenim kontekstima je dozvoljeno ograničiti pravo na izražavanje, kao što je to u ovom slučaju, a što je takođe odobreno od strane Evropskog suda o ljudskim pravima.

Zakon protiv negiranja Holokausta se primjenjivao i primjenjuje u najvećem broju država koje su ga uvele. Tako je naprimjer Jean-Marie Le Pen platila Njemačkoj kazne od 183 000 eura 1987. godine, 6 000 eura 1999. i 30 000 hiljada eura 2016. godine. Roger Garaudy je u Francuskoj osuđen na 6 mjeseci zatvora, Gerhard Forster u Švajcarskoj na 12 mjeseci, Wolfgang Frohlich u Austriji na 6 godina, dok je Horst Mahler kažnjen u Njemačkoj na 5 godina zatvora 2009. godine.

U cijelom svijetu jačaju procesi koji ponekad dovode do nasilnog ekstremizma i terorizma. Debate o tome što je tačno, a što je laž te socijalni mediji radikaliziraju mišljenja, dovode u sumnju historijske fakte, Holokaust i presude Međunarodnog suda u Hagu. Negiranje Holokausta, genocida i ratnih zločina ohrabruje neofašiste, populiste i antidemokratske snage u cijelom svijetu. Oni koji su odgovorni za Holokaust i genocide se slave kao heroji i postaju njihovim uzorima.

Svi ljudi dobre volje moraju ostati odlučni u odbrani historijskih činjenica i istine kao jedinog ispravnog puta u budućnost u kojoj se prošlost neće ponavljati. Dati nedemokratskim snagama „pravo“ da u ime demokratije dovode u pitanje zločine poput Holokausta, počinjenih genocida i ratnih zločina je novi zločin uperen protiv osnovnih ljudskih prava, kao i ponovno ponižavanje žrtava rata.

Zato zahtijevamo od visokog predstavnika da bez odlaganja nametne Zakon o zabrani negiranja genocida i ratnih zločina u BiH.