Velika pomoć Bosanaca širom svijeta:Dijaspora u BiH šalje gotovo 2 milijarde dolara godišnje

Povezani članci

• Preporučujem: sajam turskih proizvoda
• Betoniranje istoga
• Tako je govorio Dodik: Republika Srpska nije država
• Miroslav Krleža: Večera u vinogradu generalnog direktora Domaćinskog – Na rubu pameti (2)
• Emir Suljagić poručio Lagumdžiji: Zatvaranje izbornih listi smatrat ćemo antidržavnim činom
• Aksiomi ljudskosti

Dijaspora u Bosnu i Hercegovinu šalje gotovo dvije milijarde američkih dolara godišnje, što čini oko 20 posto ukupnog bruto društvenog proizvoda u BiH. Ovo našu zemlju svrstava na 5. mjesto među 20 vodećih zemalja u svijetu prema obimu novčanih doznaka migranata u odnosu na bruto društveni proizvod.

Ovo je izjavio u razgovoru za Fenu Armin Alijagić, predsjednik bh. udruženja Naša perspektiva, čiji je jedan od zadataka i rad s bh. dijasporom. On ističe da se neangažiranjem bh. dijaspore u Bosni i Hercegovini propuštaju mogućnosti značajnog uticaja na razvoj.

”Investicije koje realizuju članovi zajednice dijaspore su same po sebi specifične jer je dokazano da se realizuju i u vremenima velike neizvjesnosti i ekonomskog rizika. Iako dijaspora podrazumijeva jednu trećinu tekućeg stanovništva zemlje, razvojni potencijal za ovu grupu i dalje uglavnom ostaje neiskorišten”, naglasio je Alijagić.

Radi poređenja, on navodi da je novčana pomoć dijaspore u Srbiji činila 13,8 posto bruto društvenog proizvoda u 2006. godini, dok je hrvatska dijaspora iste godine u bruto društvenom proizvodu Hrvatske učestvovala s tri posto. 

Alijagić naglašava da se članovi zajednice dijaspore prilikom investiranja i uspostavljanja poslovne saradnje s domaćim kompanijama trenutno susreću s mnogobrojnm problemima koje je potrebno sistematski rješavati.

Neka od ograničenja prilikom investiranja su neinformiranost dijaspore o raznim instrumentima podrške investitorima, investicionoj ponudi određenih regija, kao i njihova nedovoljna uključenost u postojeće infrastrukturne projekte namijenjene za stimuliranje razvoja malih i srednjih preduzeća.

Također, ne postoji zajednička platforma za članove zajednice dijaspore koja bi omogućila međusobnu razmjenu informacija i dobrih iskustava, te služila za rješavanje izazova pri ulaganju i poslovanju.

”Kada je riječ o ostvarivanju poslovne saradnje, članovi zajednice dijaspore su često neinformirani o kompanijama koje djeluju na području BiH, te o postojanju raznih poslovnih udruženja i klastera putem kojih se ta saradnja može ostvariti”, naglasio je Alijagić.

On navodi da se, osim novčanih doznaka, udruženje Naša perspektiva i njeni partneri u BiH i dijaspori fokusiraju na kreativne mehanizme putem kojih migranti mogu doprinijeti rastu u BiH, a nastoji se intenzivirati i protok znanja i resursa dijaspore prema BiH radi ubrzanja ekonomskog i socijalnog razvoja.

U ovom udruženju ističu da je potrebno stimulirati dijasporu za osiguranje neophodnog kapitala domaćoj ekonomiji putem različitih instrumenata tržišta kapitala te poticati ekonomsku saradnju između domaćih kompanija i kompanija čiji su vlasnici članovi zajednice dijaspore.

Prema podacima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, van zemlje živi više od 1.350.000 osoba koje vode porijeklo iz BiH, što u odnosu na broj stanovnika u zemlji predstavlja jednu trećinu njene ukupne populacije.

Ujedinjene nacije (UN) su u svom izvještaju iz 2000. godine procijenile da 175 miliona osoba – oko tri posto od ukupne populacije na zemlji, živi i radi izvan svoje zemlje rođenja. Zajedno sa svojim potomcima ti migranati ostaju vezani za svoju zemlju porijekla i čine dijasporu.

”Globalno gledajući, novčane doznake koje članovi zajednice dijaspore šalju svojim familijama i prijateljima ubjedljivo nadmašuju sveukupnu finansijsku razvojnu podršku u svijetu”, zaključuje Alijagić.