Tužilaštvo u Hercegovini ozakonilo zastavu udruženog zločinačkog poduhvata

Izdvajamo

• „Herceg-Bosna“ je od strane Međunarodnog suda za ratne zločine u Haagu definirana kao zločinačka tvorevina, a njena obilježja se tretiraju kao simboli zločina počinjenih protiv Bošnjaka, detaljno opisanih u optužnici protiv Jadranka Prlića, Brune Stojića, Slobodana Praljka, Milivoja Petkovića, Valentina Ćorića i Berislava Pušića (br. IT-O4-74-PT, tačka 17.1., stavka (h) jasno navodi da je zastava «Herceg- Bosne» simbol zločina (ubijanja, protjerivanja, mučenja itd.) opisanih tačkom 17 (stavke od (a) do (l)). Navedeno obilježje je proglašeno neustavnim i od strane Vrhovnog suda FBiH, u obvezujućim odlukama od 20.11.1997.g. i 19. 02. 1998.g. (Službene novine FBiH br. 24/98, str. 712-714), te kasnijom odlukom o neustavnosti grba i zastave Zapadno-hercegovačkog kantona i Kantona 10, te naziva Kantona 10 (Hercegbosanski kanton)) i neustavnosti korištenja pojma „županija“ u imenovanju kantona.

Povezani članci

• Plenković na čelu američke „Legije stranaca“
• Branitelji protiv obranitelja
• Stranke u BiH zarađuju milione od građana
• Pjevajte nešto ljubavno
• ČETIRI GODINE UNIŠTAVANJA KORITA SANE: U pozadini “odbrane od poplava” izvlačenje šljunka za prodaju i gradnja HE
• Manji incident na protestima zdravstvenih radnika u Mostaru: Uhapšene dvije osobe

U državi apsurda moguće je pola grada nakititi zabranjenim zastavama takozvane Herceg Bosne, političkog projekta osuđenog pred Međunarodnim sudom u Hagu, i za to prema zakonskoj legislativi krivično ne odgovarati.

Tu poraznu činjenicu potvrđuje i Tužilaštvo HNK. Naime, nakon skoro dvije godine istraživačkog procesa Tužilaštvo HNK zajedno sa Federalnim MUP-om donijelo je odluku da obustavi istragu jer postavljanje zastave tzv. Herceg Bosne nije krivično djelo.

Podsjećamo, Štefica Galić urednica portala Tačno.net 17.11.2016. godine podnijela je prijavu mostarskoj policiji zbog postavljanja zastava u centru Mostara povodom 25. godišnjice osnivanja Herceg Bosne, koju u MUP-u HNK službenik Mandić nije htio zaprimiti uz konstataciju da je to zastava hrvatskog naroda u BiH a ne Herceg-Bosne dok ju je policajac Damir Vidović nazvao kučkom. Zajedno sa Sergejem Šotrićem, 18.11.2016. godine su Tužilaštvu Hercegovačkoneretvanskog kantona predali privatnu krivičnu prijavu protiv nepoznatog lica za neovlašteno postavljanje zastava nelegalne tvorevine Hercegbosne na javnim mjestima u dijelovima grada Mostara a bez odobrenja nadležnih gradskih institucija.

Neke od prijetnji koje je Štefica Galić dobila poslije prijavljivanja hercegbosanskih zastava, predala ih Tužilaštvu HNK 

U periodu od skoro dvije godine nadležna tijela obavila su razgovore sa osobama iz službi za komunalne i inspekcijske poslove te su ustanovili da se neovlašteno postavljanje zastava sankcioniše kroz prekršajni postupak.

Dakle, drugim riječima apsolutno nije bitno koju zastavu želite postaviti na stup ulične rasvjete. Da li je to zastava četničkog pokreta Za kralja i otadžbinu, simpatična crna ISIL-ova zastava ili kao u ovom slučaju zastava paradržave čije je političko rukovodstvo osuđeno za udruženi zločinački poduhvat na 111 godina. Bitno je samo da imate dozvolu komunalnih službi.

„Herceg-Bosna“ je od strane Međunarodnog suda za ratne zločine u Haagu definirana kao zločinačka tvorevina, a njena obilježja se tretiraju kao simboli zločina počinjenih protiv Bošnjaka, detaljno opisanih u optužnici protiv Jadranka Prlića, Brune Stojića, Slobodana Praljka, Milivoja Petkovića, Valentina Ćorića i Berislava Pušića  (br. IT-O4-74-PT, tačka 17.1., stavka (h) jasno navodi da je zastava «Herceg- Bosne» simbol zločina (ubijanja, protjerivanja, mučenja itd.) opisanih tačkom 17 (stavke od (a) do (l)). Navedeno obilježje je proglašeno neustavnim i od strane Vrhovnog suda FBiH, u obvezujućim odlukama od 20.11.1997.g. i 19. 02. 1998.g. (Službene novine FBiH br. 24/98, str. 712-714), te  kasnijom odlukom o neustavnosti grba i zastave Zapadno-hercegovačkog kantona i Kantona 10, te naziva Kantona 10 (Hercegbosanski kanton)) i neustavnosti korištenja pojma „županija“ u imenovanju kantona.

Tužilaštvo svoju odluku temelji na činjenici da zakonski nije propisana odgovornost za isticanje drugih zastava na teritoriji BIH. Također ni Zakon o zastavi BIH ne propisuje krivičnu odgovornost za isticanje drugih zastava. Kako bi naš nekadašnji premijer rekao „Sve po zakonu“ i apsolutno bi bio u pravu.

U Ninberškom procesu suđeno je između ostalih i cijeloj pravnoj strukturi nacističke Njemačke zato što, iako su sudili po tada važećim zakonima, oni su u suštini bili nepravedni i da su zbog toga morali dati otpor tim zakonima. A nisu.

U takvom kontekstu kada vam iznad glave visi zastava Herceg Bosne sa jasnom aluzijom na Dretelj, Heliodrom ili Ahmiće a sa fasada kuća u ulicama Budaka i Francetića smiješi se lik Praljka sa porukom „Heroj a ne zločinac“ pričati o formalizaciji morala i etike kroz zakon u krajnjem slučaju je donkihotovski proces. Naravno razloge treba tražiti u činjenici da zakone ove države donose upravo ljudi koji ne vide ništa sporno u egzistenciji sjećanja na paradržavu Herceg Bosnu.

Kada vam u parlamentima ili Predsjedništvu države sjede legitimni politički predstavnici koji vatrometom slave potpisivanje aplikacije predaje zahtjeva BIH za članstvo u EU i godišnjice osnivanja Herceg Bosne samo budala se može zapitati zašto Ante Bošnjake i Hrvate razlikuje po teksturi i boji kože.

Kada vam državu kreiraju ljudi koji učionice u školama po modelu „Dvije škole pod jednim krovom“ ukrašavaju grbovima Herceg Bosne ili organizuju mise za haške uznike, ne treba se čuditi desetogodišnjem dječaku koji pobjedu hrvatske reprezentacije proslavlja povikom „Nož, žica, Srebrenica“.

U nestvarnoj realnosti u kojoj Thompson uz pjesmu „Jasenovac i Gradiška stara“ širi tradicionalne katoličke poruke ljubavi, mira i tolerancije, a ahmićki monstrum i osuđeni ratni zločinac Dario Kordić postaje hrvatski mučenik, i zastava Herceg Bosne može biti zastava hrvatskog naroda u BIH.

Zastava Herceg Bosne kao i druge zastave koje simboliziraju najsramotnije periode naših nacionalnih istorija u Bosni i Hercegovini danas zakonski nisu zabranjene. Niti u ovom trenutku postoji politička volja da se donese zakonski okvir koji bi ovakve pojave sankcionisao.

Na vama je jedino da odlučite možete li se identificirati sa likovima poput Praljka, Prlića, Bušića ili Kordića. Ukoliko vam vaš prokleti moral i etika to ne dozvoljavaju možete biti pretučeni ili nositi etiketu kučke ali ćete biti sasvim sigurni da ste barem na pravoj strani istorije.

Neke od prijetnji koje je Štefica Galić dobila poslije prijavljivanja hercegbosanskih zastava, predala ih Tužilaštvu HNK