Sve za vlast, vlast ni za šta
Povezani članci
Ni daleka budućnost ne mora biti daleka, samo ako je novinari adekvatno upakuju i na pravi način približe gledateljstvu. Sve za vlast, vlast ni za šta. Ko će se 2030. godine sjetiti da smo im 2014. obećali još jedan autoput u svijetlu budućnost?
Piše: Gordana Katana- Analiziraj.ba
RTRS 29. oktobar – 4. novembar
IGRAMO SE ISTORIJE: Koga su pobili partizani
EKSPERTI IZ BEOGRADA, DA PROTUMAČE OVO: Međustranački pregovori oko formiranja vlasti na nivou BiH i Republike Srpske u monitorisanoj sedmici bili su u pravilu u vrhu svakog centralnog dnevnika RTRS-a. Većina priloga posvećena ovoj tematici profesionalno je urađena, osim onog emitovanog drugog novembra. U izvještaju koji je posvećen razgovorima lidera SDS-a i SP-a, Mladena Bosića i Petra Đokića, i ponude opozicije Đokiću da u zamjenu za koaliranje sama dobije premijersku poziciju u RS-u, novinarka se bavi i, kako navodi, negativnim posljedicama takvog koaliranja. Za odbranu te teze koristi se politički analitičar iz Beograda Dragomir Anđelković. Nastranu što je isti prepoznatljiv po svojoj otvorenoj podršci SNSD-u i Miloradu Dodiku, postavlja se jasno pitanje zar u cijeloj BiH, ili u Banjoj Luci, nema nijedne osobe kvalifikovane da o toj temi iznese svoje mišljenje.
DOK KAŽEŠ KEKS, ETO AUTOPUTA: U već uobičajenom maniru da sve aktivnosti aktuelne vlasti javnosti RS-a predstavlja kao “velike strateške i razvojne projekte”, urađen je i prilog (29. oktobar) posvećen prezentaciji projekta izgradnje autoputa Banja Luka – Split. Iako se u samom prilogu navodi da za realizaciju projekta nije obezbijeđen investitor, da nema studije izvodljivosti i da bi do početka gradnje trebalo proći od pet do sedam godina te bi trebala biti završena 2030., javnosti je predstavljen kao nešto čija se realizacija broji danima.
MASOVNA GROBNICA I KRVOLOČNI PARTIZANI: Jednako bombastično, u istom dnevniku najavljeno je i navodno postojanje masovne grobnice koja krije tijela 1.000 četnika koje su partizani strijeljali 1945. godine. Bez ijednog materijalnog dokaza i samo na osnovu izjave jednog navodnog svjedoka, deklarisanog pripadnika Ravnogorskog pokreta, reporter je izgradio priču o otkrivanju “još jednog mračnog zločina komunizma”.
FEDERACIJA, KONAČNO: Nakon dugo vremena, u monitorisanim dnevnicima našla se i tema posvećena dešavanjima u Federaciji BiH. Novinar se bavio problematikom formiranja vlasti na nivou BiH s posebnim akcentom na stav lidera SBB-a Fahrudina Radončića i njegovo isticanje značajne uloge Milorada Dodika u tom procesu.
SVI NA ODMOR: Nije jasno šta se desilo uredniku dnevnika Jasenku Todoroviću pa umjesto analize monitorisanog dnevnika od 31. oktobra može se samo postaviti pitanje da li su novinari otišli na godišnji odmor. Reporterske izvještaje u više od polovine dnevnika zamijenilo je iščitavanje agencijskih vijesti od strane prezentera.
NAJHLADNIJA ZIMA U ISTORIJI TV DNEVNIKA: Dva dana su se novinari Dnevnika 2 bavili i pitanjem hoće li ili neće ova zime u Evropi biti najhladnija u posljednih 100 godina. Način prezentacije više je priličio tabloidu nego centralnoj informativnoj emisiji javnog servisa.
PLUS NEDJELJE
Kao primjer zanimljive i dobro obrađene teme treba izdvojiti onu posvećenu spekulacijama javnosti o tome da li je na tržište BiH iz Turske uvezen limun koji sadrži kancerogene materije.
MINUS NEDJELJE
Prilog o tome kako su se dva člana Bosanske stranke na listi za Skupštinu Kantona Sarajevo izjasnili kao Srbi. Novinar, između ostalog, govori o “lakoći mijenjanja nacionalnih dresova” i da su ta dvojica kandidata “zato što su Bošnjaci, a izjasnili su se kao lica srpske nacionalnosti, BiH doveli do apsurda”. Kritike o ovom prilogu već su iznesene u ranije objavljenom monitoringu. Uz sve te navode treba dodati da je zarad profesionalnog i objektivnog informiranja javnosti novinar bio dužan navesti i brojne primjere s ministrima u aktuelnom sazivu ove, kao i prethodne Vlade RS-a.
Ocjena 3-4
BN TV 29. oktobar – 4. novembar
Formiramo većinu, po kućama
NIJE GOTOVO KAD JE GOTOVO: I za urednike Dnevnika 2 BN TV-a, pitanja ko će formirati vlast u Republici Srpskoj i na državnom nivou udarne su teme. Iako su gledaoci korektno informisani o stavovima još uvijek vladajuće većine u RS-u, aktivnostima opozicije pružen je daleko veći prostor. Prilozi na tu temu pokazuju tendenciju da se na osnovu stavova SDS-a, PDP-a i NDP-a kod javnosti stvori uvjerenje da cijeli proces oko parlamentarne većine u RS-u nije okončan i da Savez za promjene ima šansu da formira vlast i na nivou RS-a i BiH. Od tog principa nije se odustalo ni u dnevniku od četvrtog novembra, u kojem je novinar, i nakon što su na sastanku u Bijeljini lideri SNSD-a, PDP-a i DNS-a potvrdili nastavak političke saradnje, izvještaj zaključio konstatacijom da još uvijek ništa nije gotovo.
KVALITETAN BLOK O EKONOMIJI: Ekonomske teme i one posvećene svakodnevnim problemima građana dobile su značajan prostor u monitorisanom periodu. Tu je dobra analiza posvećena odnosu prosječne plate i cijene sindikalne potrošačke korpe u RS-u, ali i tematsko praćenje problema bh. proizvođača nakon povlačenja s tržišta slovenačke trgovačke kompanije Tuš.
POPLAVE I SUICID: U centralnom dnevniku dat je prostor i za analizu posvećenu porastu broja suicida u BiH, s posebnim osvrtom na stanje u područjima pogođenim majskim poplavama.
SRBI NA KOSOVU I SVI SVETI: BN Televizija, osim na događaje u RS-u, fokusirana je i na Srbiju, kojoj je u svakom dnevniku posvećen poseban blok. Tako je prvog novembra emitovan opširan prilog o posjeti Srba grobljima na Kosovu u povodu Zadušnica. Istovremeno, potpuno je ignorisana činjenica da je prvi novembar i veliki katolički vjerski praznik – Svi sveti.
I ZAISTA, ZAŠTO SE SUDI MLADIĆU: Dnevnik 2 i dalje redovno izvještava o suđenju Ratku Mladiću pred Haškim tribunalom. Kao i u ranijim monitorinzima, postavlja se pitanje “zašto se Mladiću sudi?”.
ZIMA, ZIMA, E PA ŠTA JE: Ni BN TV nije “odolio” priči o najhladnijoj zimi u proteklih 100 godina. Prezentacija ove priče na granici “žutila” identična je onoj RTRS-a.
PLUS NEDJELJE
Urednici gotovo da su zaboravili na mogućnost da kraj dnevnika okončaju nekom lakšom i za gledaoce zanimljivom pričom. Stoga je pozitivan primjer takve mogućnosti vijest o ovcama koje su “prošetale centrom Madrida” kako bi španjolski ovčari skrenuli pažnju na oduzimanje prirodnog staništa tim životinjama.
MINUS NEDJELJE
U Dnevniku 2 nastavlja se praksa gotovo potpunog ignorisanja dešavanja u drugoj polovini države.
Ocjena 3-4
Komparativna analiza
Oba dnevnika gotovo su identična po sadržaju i redoslijedu prezentacije vijesti. Iako je slabije naglašeno navijačko raspoloženje, i dalje je potpuno evidentno koji medij podržava koju političku opciju. Političari nastavljaju biti “glavni likovi” dnevnika i njihove aktivnosti i dalje se tretiraju kao top teme. Ipak, BN TV posvećuje znatan dio prostora svakodnevnici građana, ekonomskim problemima, dok ih RTRS ili zanemaruje ili relativizira. Zamjerka za oba dnevnika jeste ignorisanje dešavanja u Federaciji BiH. Istovremeno, javnost se pomno izvještava o političkim, ekonomskim, vjerskim… pa sve do crne hronike događajima u Srbiji. U namjeri da razbiju monotoniju forme najava prezentera – novinarski prilog, i RTRS i BN TV za najavu pojedinih događaja koriste reportere kroz takozvano živo javljanje. To je praksa koju koriste i druge TV kuće kako u BiH, tako i u Hrvatskoj. Zamjerka je nedostatak sagovornika, pa pojedine najave takvog tipa postaju besmislene.