ENG
Strah od raspada socijalne države
Autor/ica
Povezani članci
Sjedeći u skromno uređenom dnevnom boravku kuće u kojoj živi s roditeljima, suprugom i dvoje djece srednješkolske dobi, Stella Firigou zabrinuto je razmišljala kako će se obitelj nositi s gospodarstvom u krizi. No, odlučno je rekla da neće plaćati novi porez na imovinu, koji je grčka vlada u rujnu istaknula kao ključni element svojeg paketa mjera štednje. “Ja to nemam otkud platiti”, rekla je pedesetogodišnja Stella. “Neka me vode u zatvor.”
Iako banke i europsko vodstvo ne govori u mogućem utjecaju grčkog bankrota na euro i svjetsko gospodarstvo, nešto se vrlo očito i užasno sprema u Grčkoj, a to je raspad socijalnog statusa srednjeg sloja koji ništa neće moći zamijeniti. Od 2010. godine vlada je povisivala poreze i smanjivala mirovine i plaće u državnoj službi u nastojanju da smanji prenabujali javni sektor, u kojem danas radi svaki peti Grk. Vlada je nedavno najavila da će 30.000 zaposlenika primati nižu plaću, a gotovo pola milijuna umirovljenih radnika u javnom sektoru doživjet će novo smanjenje mirovina. Stella Firigou radi u gradskoj vijećnici i lani su joj, kao i drugim zaposlenima u javnom sektoru, smanjili plaću s 2000 dolara na manje od 1300 dolara. Njezin suprug, koji se bavi prodajom dijelova za automobile, ostvaruje sve manje prometa, a majci su joj smanjili mirovinu. Novi porez na imovinu obitelj Firigou godišnje će stajati više od 2000 dolara, a to ih posebno boli. Osim smanjenja plaća, vlada je u posljednjih nekoliko mjeseci uvela i “porez solidarnosti” u visini od 1 do 4 posto prihoda svih zaposlenih te dodatni porez za samostalno zaposlene, koji čine veći dio gospodarstva. Također je povećala porez na dodanu vrijednost s 13 na 23 posto na većinu roba i usluga, pa tako i hranu. Čak su i zaposleni u privatnom sektoru iskusili smanjenje prihoda od 30 posto ili više. Takozvana trojka stranih zajmodavaca, Europska središnja banka, Europska komisija i Međunarodni monetarni fond, od grčke vlade traži da ispuni ciljeve vezane za smanjenje deficita prije nego što im se odobri isplata novih 11 milijardi dolara. Mnogi Grci strahuju od dodatnih mjera štednje, daljnjeg pada gospodarstva i nižeg poreznog dohotka, zbog čega će teško uspjeti sanirati dug i zapasti u još dublju krizu.
Ekonomisti tvrde da su mjere štednje potrebne radi smanjenja duga i modernizacije grčkog gospodarstva, no rezovi su nastupili znatno brže od modernizaciji pa društveno tkivo polako trune. Stopa nezaposlenosti popela se na 16 posto, sve više ljudi napušta zemlju, opada stopa nataliteta, a broj samoubojstava raste. “Pogoršava se odnos vlade i građana”, kaže Jens Bastian, ekonomist pri Grčkoj zakladi za europsku i inozemnu politiku u Ateni. “Odluke vlade pritišću srednji sloj i ugrožavaju njegov opstanak.” Vlada putem poreza na imovinu planira prikupiti 2,7 milijardi eura. Prema podacima Grčke zaklade za imovinu, porez bi prosječnu obitelj stajao dodatnih 1200 do 2000 dolara godišnje. Vlada je 27. rujna odobrila zakon. Premijer George Papandreou moli Grke da prihvate nove mjere. “Nema drugog načina”, kaže. “Druga je opcija bankrot, što će za svakog građana Grčke i svako kućanstvo imati teške posljedice.” Kritičari tvrde da se vlast nije uspješno obrušila na neplaćanje poreza u bogatijim slojevima te da nije provela ciljane rezove jer ne želi zaratiti sa sindikatima koji su snažno povezani s vladajućom Socijalističkom strankom. Iako država krvari, deficit se ne smanjuje. Prema podacima objavljenima 22. rujna, neto prihod u prvih sedam mjeseci 2011. godine bio je 4,7 milijardi dolara manji od očekivanog, a troškovi 1,35 milijardi viši od očekivanog. Stella Firigou kaže da se tome nije nadala. “Nitko nas nije upozorio”, kaže. “Nemam nade niti za sebe niti za svoju djecu, a imam samo 50 godina.”
Autor/ica
