Stierovi četnici i Fahrini kriminalci
Povezani članci
Foto: Reuters
Dok hrvatske novine šire navodno otkriće bh. obavještajaca da iza demonstracija stoji CIA, vidoviti Stier među prosvjednicima u Mostaru prepoznaje četnike, Dodik i Poskok iščitavaju slične scenarije, a ministar Fahrudin Radončić izjavljuje kako treba pohapsiti kriminalce na vlasti…
Piše: Predrag Lucić
Kakav Udar, kakav Revolt, kakvi radnici koji desecima mjeseci nisu dobili plaću za svoj rad, kakvi gladni, kakvi obespravljeni… Pratite li republičko-srpske, republičko-hrvatske, državotvorno-bošnjačke i herceg-bosanske medije, odmah vam postaje jasno da su prosvjede u Tuzli i ostalim bosansko-hercegovačkim gradovima pokrenuli svi osim spomenutih nevladinih organizacija, svi osim poniženih šljakera i građana solidarnih s očajnicima.
Evo naprimjer CIA, naravno CIA, bezbeli CIA, a tko drugi nego CIA, koju su neimenovani bh. obavještajci odlučili raskrinkati u novinama, ali to svoje otkriće – iz razumljivih konspirativnih razloga – nisu htjeli plasirati preko Dnevnog avaza već putem Slobodne Dalmacije. U splitskom listu se tako može pročitati da je američka firma koja je potpalila Bosnu i Hercegovinu razradila dva scenarija: prvi, po kojemu su građani BiH trebali izaći na ulice čim su u zagrebačkim i beogradskim uredima Interpola raspisane međunarodne tjeralice za generalom Vojske Republike Srpske Manojlom Milovanovićem i za brigadirom Armije BiH Naserom Orićem, ali budući da do tako zacrtanih prosvjeda nije došlo, aktiviran je plan B u kojemu je umjesto nacionalnog detonatora upotrijebljen ovaj socijalni, a sve sa ciljem da se na vlast dovedu tobožnji američki favoriti Fahrudin Radončić i Željko Komšić.
Detalje plana B objavio je – ne pripisujući njegovo autorstvo američkoj tajnoj službi, ali spominjući strane NVO organizacije, internet tehnologiju i centralističke vlasti u Sarajevu – herceg-portal Poskok.info: »Izazvati masovnom histerijom pad svih kantonalnih vlada u Federaciji. Poslati propagandnu poruku da građanima BiH nisu bitne etničke podjele nego isključivo socijalna pitanja i da je sramota EU da dok narod BiH gine za socijalna pitanja da za to vrijeme EU parlament govori o etničkim pitanjima… Plan nakon rušenja kantona bio je da federalna vlast proglasi nadležnost nad općinama u Federaciji.«
Nepotpisani dešifrant nepisanog plana tumači kako se guranjem socijalnih pitanja u prvi plan htjela stvoriti slika »kao da je sve dosadašnje etničko trvenje bilo nepotrebno«, te sav sretan što se – unatoč nalijeganju pojedinih hrvatskih i austrijskih medija na sarajevsku propagandu – ipak nije stvorio »privid da su u cijeloj priči oko ‘socijalne’ revolucije sudjelovali i Hrvati« poručuje kako »socijalna borba tajnih revolucionara možda ne bi bila ni upitna da se iza nje ne krije opet jedan nacionalizam i kapitalizam većinske nacije«.
Jednako sretan bio je i predsjednik srpskoga entiteta u BiH Milorad Dodik izjavivši kako je »ponosan na građane RS jer nisu nasjeli na provokacije i dopustili prenošenje nemira iz Federacije BiH«. Gazda Mile je pokazao i pronicljivost ravnu onoj poskokovskoj, iščitavši iz nemira na ulicama bosanskih gradova »neku vrstu urote čiji je krajnji cilj rušenje Republike Srpske«. Po Dodiku je »očigledno da samo ekonomski i socijalni problemi u FBiH nisu zapalili zgrade tri kantonalne vlade, već je riječ o političkom projektu koji bi trebao eskalirano stanje iz FBiH na neki način prenijeti u RS«.
Ni vatroglasna pamet hrvatskog europarlamentarca Davora Ive Stiera nije bila daleko od Dodikova stanja uma kada je među demonstrantima prepoznala četnike pod komandom vojvode Zlatka. Ugledni HDZ-ovac je na svojemu Facebook-profilu ispisao retke zbog kojih bi ga Karamarko mogao pod hitno rehabilitirati: »Kad oni što pale po Mostaru viču ‘Ovo je Bosna’ neodoljivo podsjećaju na četnike u agresiji na Hrvatsku i njihove povike ‘Ovo je Srbija’. Kada Zlatko Lagumdžija optužuje Europski parlament zbog rezolucije kojom se osuđuje centralizam, onda je jasno koliko se te centralističke elite protive europskom mirovnom projektu. Hrvatska i EU ne mogu biti pasivni prema ovoj spirali nasilja u BiH. Vrijeme je da se pokaže vodstvo. Stop centralizmu! Stop nasilju! Vrijeme je za europski put Bosne i Hercegovine!«
Na kakav to »europski put« misli Stier u toj svojoj euroforičnoj osudi »kriptočetničkih« demonstracija, vjerojatno nije jasno ni njegovom kolegi iz Europarlamenta Jelku Kacinu koji je izjavio da su upravo prosvjedi u Tuzli i ostalim bh. gradovima jasan pokazatelj da među tamošnjim političarima više nema nedodirljivih, te da je »samim tim BiH krenula ka i u EU«.
Koliko je pak bosanskohercegovačkim moćnicima na državnom, entitetskom, kantonalnom i općinskom nivou – bez obzira na njihove centralističke ili separatističke težnje, na njihovu socijalkleptokraciju ili na podjednako kleptokratski nacionalizam – jasno da među tima čijoj je nedodirljivosti odzvonilo nisu samo oni drugi, nego i oni sami, govore i ovi panični pokušaji da se erupcija ljudskoga gnjeva prikaže i prokaže kao dirigirano »događanje naroda« kojim manipuliraju koječije obavještajne službe, baš kao i, s druge strane, jednako panični pokušaji nekih političara da se dodvore demonstrantima.
Stoga se i ona izjava tajkuna u kojemu se naglo probudila socijalna empatija i ujedno ministra sigurnosti BiH Fahrudina Radončića kako »treba pohapsiti kriminalce na vlasti« može čitati u autoironijskom ključu. Ključu nekoga tko pričanjem viceva skriva svoj strah od brave.