Srbija – Kosovo: Stručnjaci upozoravaju na moguće sukobe

Povezani članci

• TKO JE ONO POBIJEDIO?
• ZLATKO JELISAVAC: Apatridi i izdajnici
• Bilježnica Robija K.: Roditeljski sastanak
• PRE I POSLE
• Beskrajno smo vam zahvalni
• Podobnost teme i kandidata u okrilju (anti)fašizma: Pen Centar BiH i potpisi

Analitičari o odnosima Beograda i Prištine nakon usvajanja Platforme za Kosovo

Nakon što je Vlada Srbije jučer jednoglasno usvojila platformu o Kosovu koju je predložio predsjednik Srbije Tomislav Nikolić, kao i Rezoluciju koja definira osnovne principe za pregovore sa Prištinom, niko nije posve siguran kamo idu srbijansko-kosovski odnosi i da li može doći do novih napetosti na Zapadnom Balkanu, izvještava novinar agencije Anadolija.
Ugledni zagrebački profesor univerziteta i ekspert za filozofiju politike prof. dr. Žarko Puhovski tvrdi da vrh Srbije usvojenim dokumentima traži alibi za domaću javnost zbog “nečega što se događa izvan dosega i uvida javnosti”.
“A to su pregovori sa vlastima na Kosovu. Istovremeno, pokušava se prema javnosti pokazati da vlast u Srbiji nije odustala od tvrdog stava, te na taj način dobiti slobodu unutar zemlje, slobodu od napada opozicije i drugih strana. Pregovori se jako polagano, ali sigurno provode”, tvrdi Puhovski.
Dodaje kako sve to vodi priznavanju vlasti na Kosovu, prema kojoj je vrlo kritičan.
“To će nastaviti da lebdi u zraku godinama. A to je nešto što se dešava na razini od nekoliko godina. Dakle, od dvije do 10 godina, ali to se za nekoliko godina mora riješiti”, ističe Puhovski.

Ilir Deda, direktor Kosovskog instituta za politička istraživanja i razvoj, te bivši savjetnik i šef kabineta predsjednice Kosova Atifete Jahjage smatra da srbijanska Rezolucija o Kosovu znači redefiniciju pozicije Srbije ka tome da se dijalog više fokusira na status kosovskih Srba.
“Oni će probati zajedno sa zemljama Evropske unije (EU) da pritisnu Prištinu da prihvati jedan specijalni status za sjever Kosova. Istovremeno, Srbija zadržava svoj stav da neće priznati kosovsku nezavisnost, što joj niko do sada nije ni tražio. Ovo je bilo očekivano. Zato treba doći do jasnijeg stava EU šta znači normalizacija odnosa između Kosova i Srbije. Očigledno da Beograd i Priština vide ovaj proces na dva različita načina. Dok Kosovo ovaj proces vidi kao proces izgradnje dobrosusjedskih odnosa dvije države, Srbija još uvijek misli da može imati utjecaja na unutrašnje uređenje Kosova”, rekao je Deda.
Dodaje kako mora postojati jasnija slika kuda ide Zapadni Balkan.
“Mora se jasnije reći da sjever Kosova ne može imati drugačiji status od ostatka Kosova, odnosno jedan specijalni status. Ne smiju se pothranjivati očekivanja Beograda o promjeni granica ili razmjeni teritorija. Neke zemlje su pomogle Srbiji da dođu do ovog stava pričama o specijalnosti Kosova. U Beogradu su se podigle nade da mogu imati učešća u unutrašnjim preuređenju Kosova. Ako sada stav Srbije bude to što piše u Platformi za Kosovo, onda će doći do poteškoća u dijalogu Beograda i Prištine. Zato je ključni trenutak da EU progovori jasnije šta znači normalizacija odnos dvije zemlje, da se to presječe. Dvosmislenost na Balkanu ne vodi ka  stabilizaciji. Naprotiv, sasvim suprotno, to vodi destabilizaciji”, smatra Deda.

Profesor Fakulteta političkih nauka iz Beograda dr. Predrag Simić tvrdi kako je Tomislav Nikolić pokazao da nije samo formalno predsjednik Srbije već da je čovjek koji može da upotrijebi svoju  vlast i okupi vrh države oko dokumenta čiji je on autor.
“To smo vidjeli na zajedničkoj sjednici predsjednika i Vlade Srbije, a očekujem da se to desi i u Skupštini Srbije. Ako za Rezoluciju bude glasala većina, to će biti potvrda Nikolićeve centralne uloge. To će naići i na neodobravanje u Prištini. Rezolucija stavlja tačku na očekivanja da je formalno priznanje Beograda jedino što se očekuje od pregovora. Rezolucija to ne predviđa, iako ide dosta daleko i govori o Kosovu u kontekstu autonomije, o entitetu poput Republike Srpske u BiH”, komentira Simić.
Prema njegovim riječima, rad na Platformi iskorišten je da Priština “upotrijebi svoje krajnje oružje i postakne Albance u Preševu da postave zahtjeve”.
“Čujemo vrlo militantnu retoriku i iz Prištine povodom situacije u Preševu, koja u ovom trenutku u Beogradu ne izgleda toliko dramatično. Podižu se tenzije u Preševu ne bi li se ono potegnulo kao nekakva protuteža u razgovorima oko pitanja Kosova”, pojašnjava on.
Prema mišljenju Simoića, Priština u ovom trenutku osjeća snagu albanskog pokreta koju je demonstrirala i na proslavi 100. godina državnosti Albanije.
“Priština je postala vrlo provokativna i to može izazvati određene sukobe. Ipak, mislim da Beograd u ovom trenutku nije partner i nije spreman za to”, ocijenio je Simić za agenciju Anadolija.

Stabilnost zavisi od EU i Amerike

Stabilnost juga Srbije, rekao je, zavisi od politike EU i Amerike.
“Pregovori Beograda i Prištine će se nastaviti, jer trebaju EU.  Ako bi se prekinuli to bi značilo neuspjeh EU. Oni će se nastaviti. Glavnu energiju će morati unositi EU i visoka predstavnica Catherine Ashton. Za njih su ti pregovori u ovom trenutku najznačajniji. Zato će se nastaviti. No. odnosi su se promijenili. Srbija je slaba Albanci su jaki. EU mora naći odgovor na to pitanje”, zaključuje profesor Simić.