Sprema li Jadranka Kosor izbornu prevaru: Tko laže, taj i krade

Početkom 2010. godine prijedlog zakona upućen je u Sabor, ali do danas nije donesen. I neće do izbora, naravno. Prekasno je. Izborna utakmica samo što nije počela.

Premijerka je, nazovimo stvar pravim imenom, slagala građane.

A tko laže….

Prvi preliminarni rezultati ovogodišnjeg popisa stanovništva samo su potvrdili ono što se već dugo zna – Hrvatska ima  4.290.612 stanovnika, a birača je na posljednjim izborima koji su se održali 2010. godine (predsjedničkim) bilo 4.495.524. Kada se uzme u obzir da mlađih od 18 godina ima više od 800 tisuća, matematika je neumoljiva, višak je vidljiv s Mjeseca.

Neću vas zamarati s brojkama, ali još dvije-tri su neophodne za razumijevanje veličine problema. Realno, u Hrvatskoj živi oko 3,5 milijuna ljudi s pravom glasa. Višak je gotovo milijun birača. Od toga broja 400.000 odnosi se na hrvatske državljane sa stalnim prebivalištem u inozemstvu, tzv. dijasporu. (Ostavimo ovom progodom po strani raspravu kakva je to dijaspora u Bosni i Hercegovini, na primjer, ili u Srbiji), ali činjenica je da ti građani imaju zakonom utvrđeno biračko pravo.

Ali, što je s još oko 500.000 ili čak 600.000 fantomskih birača na popisima?

Riječ je o fenomenu znanom samo na ovim prostorima. Produkt rata, divlje tranzicije i političke korupcije.  

HDZ je najprije, kao „svehrvatska stranka“ donio zakone kojim je svim Hrvatima svijeta omogućeno državljanstvo. Potom je izbornim zakonima stvorio i famoznu, posebnu izbornu jedinicu za dijasporu koja se listom popunjavala Hrvatima iz Bosne i Hercegovine i HDZ-u u startu donosila komotnih blizu 10 posto saborskih mandata. Pritiskom međunarodne zajednice, a i nakon promjene vlasti, ta je izborna lista znatno brojčano smanjena i više bitno ne utječe na sastav Sabora. (Ali može, ako je rezultat jako tijesan).

HDZ je potencijalni gubitak kompenzirao na drugoj stavci – propisima o prebivalištu. Oni su tako (smišljeno) nedorečeni da su omogućili laku prijavu prebivališta. Rječcom „pretežno“ prebivalište omogućeno je da ljudi imaju dva prebivališta, dvije osobne iskaznice i pripadajuća prava. Zdravstveno osiguranje, socijalnu pomoć, porodiljne naknade, i – biračko pravo.

Nova prevara

Poznati su i već opisani tragikomični slučajevi pograničnih hrvatskih gradića s više birača nego stanovnika, s nepostojećim adresama na kojima su prijavljene stotine ljudi, s autobusima punim biračima koji ujutro glasaju u jednoj državi, a poslije podne u Hrvatskoj.

Predstavljanje rezultata popisa u Hrvatskoj – ilustracija

Vlasti su davale uvredljivo glupa obrazloženja zašto se stvari ne mijenjaju – te to je veoma složen posao, te ne može policija obilaziti svaku kuću, te ne možemo državljane ostaviti bez njihovih prava.

I tako desetak godina.

U vremenu informatike govoriti o obilasku kuća? Hrvatska ima i jedinstveni matični broj, a uvela je i novi, osobni identifikacijski broj građana – OIB. Promjenom propisa od desetak redaka i jednostavnim softverskim programom kojega bi mogao sastaviti i student računarstva taj je problem mogao biti riješen. Da i ne spominjemo evropsku praksu – registar stanovništva, registraciju birača i slično.

Stvar je u tome da su mogu imati dvije putovnice, ali ne i dvije osobne iskaznice. A o tome se ovdje radi.

U nesređenim prilikama u kojima žive stotine tisuća ljudi nakon ratova na ovim prostorima, mnogi od njih su rješenje za svoje egzistencijalne probleme vidjeli i u dvostrukom prijavljivanju prebivališta. Njih ne treba preko koljena osuđivati. Imovina, razrušene kuće, nemogućnost stvarnog povratka, školovanje djece, zapošljavanje, zdravlje, sve su to itekako važne stvari.

Ali ozbiljna država rješava taj problem, a ne vezuje ga s popisom birača.
Ovdje se briga za vlastiti politički probitak na izborima zakamuflirala u brigu za ljude.

I kada je pritisak svijeta i domaće javnosti već bio toliki da je vladajući HDZ morao reagirati pripremljene su izmjene Zakona o prebivalištu koje su trebale riješiti barem evidentne stupidnosti postojećega, ali je zakon, kako rekosmo, potonuo. Nije izglasan. Građani će na skore izbore sa starim popisima birača, uz pokoju kozmetičku intervenciju na licu mjesta. Uz to, nije ispoštovana niti odluka Ustavnog suda po kojoj je trebalo promijeniti i zakon o izbornim jedinicma, jer je u više njih odstupanje broja birača veće od zakonom predviđenih 5 posto. Tako će ponovno stanovnici dijela Zagreba glasati u istoj izbornoj jedinici s onima iz Ličko-senjske županije, na primjer.

Premijerka nije ispunila javno obećanje. Probitak stranke pokazao se važnijim od elementarnih demokratskih standarda.

S ovakvim izbornim zakonodavstvom, prema mišljenima stručnjaka, opoziciji treba barem 10 posto prednosti da pobijedi HDZ.

U godini u kojoj je Hrvatska završila pregovore o priključenju s Europskom unijom, njezina vladajuća stranka, kao i toliko puta do sada, sprema novu prevaru.