RTRS I BNTV: DEVETI MAJ, DAN POBJEDE NAD NOVINARSTVOM

Povezani članci

• SUPER SPORT KATEDRALA
• Istoričar Branko Latas: Mihailović je bio kolaboracionista, nikako antifašista
• POVRATAK HRVATSKE U 19. STOLJEĆE
• Božica Jelušić: ODUZELI SU NAM PRAVO NA RADOST
• Hrvatsko roblje
• Esad Bajtal: Na ulicama su bili gladni i poniženi zbog nemoralne vlasti

Devetog maja, RTRS je u Moskvi imala specijalnog izvještača, urednicu Vanju Furtulu. Uprkos tome, izvještaji su im bili montipajtonovski, komično neprofesionalni. S druge strane, BNTV nije imala izvještača, ali je gledateljima ponudila sve relevantne informacije

 Piše: Gordana Katana, analiziraj.ba

RTRS: Kao u Sjevernoj Koreji

6. – 12. maj 2015.

OD NOVINARA DO PROPAGANDISTE: Vanja Furtula nekada je bila novinarka. Dok je radila na BHRT-u. No, onda se priključila novinarsko-uredničkom timu RTRS-a i postala, sada kao urednik deska, tek propagandista i  supotpisnik neprofesionalizma i medijske manipulacije kakvoj nema ravne u Bosni i Hercegovini.

CENTRALNA LIČNOST DEVETOG MAJA: Osim kroz uređivačku politiku, Furtula je to na najočigledniji način dokazala izvještavajući iz Moskve sa 70. godišnjice pobjede nad fašizmom. U sjenci dolaska entitetskog predsjednika Milorada Dodika u Moskvu ostali su i vojna parada i predsjednici Rusije, Kine, Kube… Jer Dodik je bio tu da Raula Castra “poduči gdje je i šta je RS”. Da s Vladimirom Putinom izrazi “zabrinutost zbog dešavanja u Makedoniji”, položi vijenac na grob neznanog junaka i tako dalje i tako dalje.

KOJI IVANIĆ? Furtula, a što je neshvatljivo i s profesionalnog aspekta neoprostivo, nijednom riječju nije spomenula da je delegaciju BiH u Moskvi predvodio predsjedavajući Predsjedništva Mladen Ivanić. Kako bi manipulacija bila potpuna, gledaocima se s polaganja vijenaca na grob neznanog junaka prezentira potpuno nejasan, odzumiran, preširok  kadar. S jasnim ciljem da se izbjegne prikazivanje Ivanića koji je kao šef delegacije naše države položio vijenac. U suštini, sve navedeno, ma koliko je neprofesionalno, zapravo je jadno i tragikomično u vrijeme kada svakom građaninu ostaje mogućnost da sve relevantne informacije sazna iz niza drugih medija. Da je Ivanić, ipak, bio u Moskvi, gledaoce je obavijestio prezenter dnevnika u jednoj rečenici koja je uslijedila nakon  Furtulinog izvještaja. (Dnevnik 2, deveti  maj, urednik Siniša Mihailović).

Ništa manja zamjerka na isti dnevnik odnosi se i na činjenicu da je vijest dana, ne samo u regionu nego i za Evropu, teroristički napad u Kumanovu, zabilježena tek u petnaestom minutu dnevnika.

POVIJESNI FALSIFIKAT: Ono na što treba skrenuti pažnju jeste ukupan način na koji je RTRS izvještavao o Danu pobjede nad fašizmom. Bio je to samo jedan u nizu pokušaja sramnog falsifikovanja povijesti vezanog za Drugi svjetski rat i Narodno oslobodilački pokret  Jugoslavije. U kojem su, prema RTRS-u, samo Srbi bili antifašisti.

AKCIJA RUBEN: Da su se u monitorisanoj nedjelji prezenteri Dnevnika 2 RTRS-a pojavili u studiju u policijskim uniformama i s “dugim cijevima” na stolu, nikoga ne bi iznenadilo. Akcija “Ruben”, koju je policija RS-a provela šestog maja u cilju “hapšenja i razbijanja mreže terorista” u ovom bh. entitetu, aktuelnoj vlasti nedvojbeno je poslužila kako bi pažnju javnosti skrenula s teške ekonomske svakodnevice i brojnih kriminalnih afera koje potresaju RS. RTRS je tu bio od svesrdne pomoći. Agresivna najava vijesti vezanih za akciju, jednak način i njihove prezentacije stvarali su dojam da je bilo pitanje ne dana, nego sata kada će širom RS-a početi sinhronizovani teroristički napadi.

DOBOJ I NJEGOVI TURCI: Istovremeno, svjesno je prvo prećutano, a potom potpuno relativizirano upozorenje koje je gradonačelnik Doboja Obren Petrović uputio javnosti o pogoršanju bezbjednosne situacije u tom gradu. Iako je Petrović naglasio da su mu upućene prijetnje smrću, te da se Bošnjaci i Hrvati u tom gradu osjećaju nesigurno, nakon odluke o pristupanju Zajednici opština turskog svijeta, za RTRS to nije vijest. Mada je upravo RTRS, kako smo u nizu monitoringa upozoravali, suodgovoran za podizanje međunacionalne netrpeljivosti, jedino o čemu je entitetski javni servis izvijestio gledaoce jesu stavovi lokalnog SNSD-a i boračke organizacije da “oni svojim istupima ni na koji način nisu uznemiravali pripadnike drugih nacionalnosti”.

IZLET JE BIO KRATAK: Novinarka Nada Veletić, nažalost, nakon kratkog izleta u vode profesionalizma, vratila se u okvire uređivačkog koncepta RTRS-a. Prilog posvećen temi “koliko terorista spavača ima u BiH”, najmanje se bavio tim pitanjem. Umjesto toga, već u uvodu priloga navodi da se, za razliku od policije RS-a, “bošnjačka politička elita stavlja na stranu terorista”. Tezu temelji na “činjenici da će SDA platiti odbranu uhapšenim u akciji Ruben”, pa konstatuje da to “potvrđuje da je SDA doveo teroriste u BiH”. Bez komentara. (Dnevnik 2, sedmi maj, urednik Jasenko Todorović.)

Plus nedjelje

Novinarka Tamara Ćuruvija usamljeni je otok i svijetla tačka profesionalca u informativnom programu RTRS-a. Potvrdila je to i ove nedjelje u temi posvećenoj razlozima kašnjenja otvaranja prvih poglavlja pregovora Srbije s Evropskom unijom. Dobro odabrana tema, precizne informacije, jasne prezentirane izjave sugovornika.

Minus nedjelje

Iza RTRS-a još je jedna monitorisana nedjelja u kojoj je u nizu neprofesionalnih izvještaja teško izdvojiti minus nedjelje. Od izvještaja iz Moskve Vanje Furtule, preko onih posvećenih takozvanoj antiterorističkoj akciji MUP-a RS, do priloga novinara Danijela Kovačevića o razlozima kašnjenja objavljivanja rezultata popisa stanovništva u BiH. Za potonje, tvrdi Kovačević, krive su bošnjačke političke elite koje žele da u ukupan broj stanovnika u RS-u uvrste i Bošnjake koji žive “od Malmöa, do onih koji RS posjećuju samo putem skypea”. Ma šta da je time htio reći.

Ocjena 1

BNTV: Promjenjivo profesionalno, s grubim greškama

6. – 12. maj 2015.

GRUBE, NEDOPUSTIVE GREŠKE: Ni iza dnevnika BNTV-a, u profesionalnom smislu, nije nedjelja u kojoj ima mnogo toga za pohvaliti. Po broju nekvalitetnih priloga, od kojih su se u pojedinim pojavljivale grube i nedopustive greške, treba izdvojiti novinara Vladimira Kovačevića. U izvještaju o hapšenju osumnjičenih za terorizam, novinar iznosi pogrešan broj uhapšenih. Koji ide u najavi izvještaja, potom u samom izvještaju, a onda i na titlu koji se proteže kroz dnevnik. Jasno je da novinar niti je pažljivo pratio obraćanje novinarima predstavnika Specijalnog tužilaštva RS niti pogledao uredno dostavljen spisak s imenima uhapšenih. (Dnevnik 2, sedmi maj, urednik Slobodan Durmanović.)

KAD NOVINAR NE VIDI DVOSTRUKE STANDARDE: Isti novinar, istoga dana, izvještavao je i s press-konferencije MUP-a RS. I svjesno izbjegao da i riječju spomene dvostruke standarde koje policija RS-a ima prema predstavnicima bošnjačkog i srpskog naroda kada je u pitanju upotreba simbola koji vrijeđaju druge narode.

GREŠKE U NIZU: U dnevniku devetog maja, novinar Kovačević u izvještaju o obilježavanju Dana Evrope u Banjoj Luci, za bosanskohercegovački entitet RS koristi konstantno termin “srpska”. Pa je i Željka Cvijanović predsjednik Vlade “srpske“. A šta je “srpska”? I ponovo isti dnevnik i isti novinar. Najava izbornog kongresa SDS-a. Kao da je u velikoj žurbi, Kovačević prebrzo čita svoj tekst, što dovodi do gutanja slova i postaje krajnje iritantno za slušanje. I od silne brzine, tek na samom kraju izvještaja usput spominje ključnu stvar kongresa: da je aktuelni predsjednik SDS-a imao protivkandidata za tu funkciju.

Plus nedjelje

Iako BNTV nije imao novinara koji bi izvještavao iz Moskve s proslave Dana pobjede nad fašizmom, u prilogu pripremljenom na osnovu agencijskog materijala gledaocima je predočen profesionalan i sveobuhvatan pregled dešavanja.

Minus nedjelje

Niz izvještaja novinara Vladimira Kovačevića u kojima je vidljiv nedostatak želje istog da se posveti svom radu i time gledaoce profesionalno informiše o događajima o kojima govori.

Ocjena 4

Izdvojeno

Prilog novinara Milana Kovača o obilježavanju Dana pobjede nad fašizmom u Banjoj Luci.  Potpis koji je u titlu išao tokom ankete svakako je nasmijao građane, iole informisane o političkim ličnostima u RS-u. Naime, već je tragikomično bilo pojavljivanje bivšeg potpredsjednika RS-a Ivana Tomljenovića na skupu s titovkom i crvenom, pionirskom maramom oko vrata. A novinar ga je začinio potpisom “učesnik Narodno-oslobodilačkog rata”. Tomljenoviću je, tek da napomenemo, nešto preko 65 godina.

Komparativna analiza

RTRS je, bez sumnje, ostao jedini medij u regionu za koji antiteroristička akcija u Kumanovu nije bila vijest dana. Otuda je svoje mjesto, devetog maja, našla tek u petnaestom minutu Dnevnika 2. Za razliku od RTRS-a, BNTV je u samom vrhu dnevnika gledaoce izvještavao o svim relevantnim događajima u tom gradu. Zamjerka za obje RTV kuće odnosi se na činjenicu da se ni jedni ni drugi nisu potrudili stupiti u kontakt s nekim od kolega novinara ili političkih analitičara iz Skoplja i tako čuti iz prve ruke i njihove stavove o dešavanjima u Kumanovu. Druga zamjerka odnosi se na činjenicu da su i RTRS i BNTV više bili fokusirani na refleksiju kumanovskih dešavanja na Srbiju nego na njene posljedice po Makedoniju.