Reuf Bajrović: HDZ svoje separatističke težnje želi umotati u proces europskih integracija

Povezani članci

• Tomislav Marković: Srbija na Zapadu i druge satirične priče
• IZDAJA
• Karamarkovo Jajce
• Naci mladež u turizmu: Kulturno naslijeđe svastike i ostale rodbine
• Jel’ Bilino polje gdje je nekad bilo?
• Predizborne uvrede i podmetanja

Jedan od najznačajnijih političkih analitičara u regiji Reuf Bajrović dao je intervju za Dnevni list. Intervju prenosimo u cijelosti.

Razgovarao: Mensur Osmović

Iz HDZ-a stižu tvrdnje da za svoje zahtjeve vezane uz provedbu presude “Sejdić – Finci” ima potporu Europske unije i na to dodaju da se BiH treba ugledati na Belgiju.

• Prirodno je da HDZ svoje separatističke težnje želi umotati u proces europskih integracija i napraviti paralelu s Belgijom. Naime, Belgija se vrlo uspješno raspada i uvjerljivo je najnefunkcionalnija država u Europskoj uniji. Međutim, postoje i drukčiji slučajevi. Zašto ne uzeti Nizozemsku kao primjer. Ta zemlja je bila podijeljena i imala je konsocijativni ustavni poredak koji je vremenom nestao zato što je, pored etničkih, postojala opcija građanskog izjašnjavanja. Što se tiče Europske komisije, treba biti svjestan da ta institucija mijenja uvjete na osnovi političkog konteksta unutar samog EU-a i na osnovi procjene stanja unutar same BiH. Sjetite se samo da je do dolaska Angele Merkel na vlast u Njemačkoj Europska komisija tražila ujedinjavanje policijskih snaga u BiH, pa su onda naglo promijenili taj zahtjev dolaskom Merkel, to jest Schwarz-Shillinga u BiH. Postoje i drugi primjeri promjene njihove politike, od prestanka zahtjeva da se zatvori OHR, do zahtjeva za ustavnim promjenama u BiH. EU nema koherentnu politiku i zato u BiH, ali i drugdje, ide linijom manjeg otpora i implicitno podupire najjačeg ili najluđeg. Ne treba ozbiljno shvaćati ono što je potpisano u Bruxellesu 1. listopada jer će taj dokument biti politički mrtvac kao i mnogi drugi prije njega, onog trenutka kada postane jasno da ga nije moguće provesti.

Tri alternative

Stječe se dojam da su se u Bruxellesu svi sudionici pregovora na kraju složili da je ključni problem u BiH Željko Komšić i da je provedba presude “Sejdić – Finci” sporedna priča?

• To je točno. Komšić kao politička figura predstavlja najveći dio bh. društva koji zemlju primarno vidi kao državu građana i želi razvoj događaja koji je već viđen u nekim državama poput Nizozemske ili Austrije koja je 30-ih godina prošlog stoljeća imala često zaboravljeni građanski rat uzrokovan vjerskim tenzijama. Međutim, te dvije države su osim etničkih i vjerskih imale i takozvani građanski stup koji je omogućavao da se pojave politički predstavnici poput Željka Komšića, dakle, oni koji predstavljaju građane bez obzira na njihovu etničku, vjersku ili drugu pripadnost. Logično je da Komšić predstavlja problem HDZ-u koji se otvoreno zalaže za palestinizaciju demokratske većine. S druge strane, potpuno je nevjerojatno da je SDP u istom kolu s HDZ-om i SDA. SDP je razlog svoj postojanja uvijek nalazio u ideji da svi trebaju biti isti na svakom pedlju BiH. Očito je da SDP danas predstavlja nešto sasvim drugo i da ideju jednakosti danas realno zastupaju jedino Komšić i Demokratska fronta.

Što je onda alternativa prijedlozima koji su proizašli iz pregovora “petorke”?

• Postoje tri alternative. Prva i realnija je sadašnje stanje koje nije dobro, ali barem zadržava Federaciju kao jednu izbornu jedinicu za izbor članova Predsjedništva BiH. Druga, manje realna, jest ukidanje etničkog prefiksa i zadržavanje sadašnjih izbornih jedinica. Međutim, teško je očekivati da će ona biti usvojena s obzirom na to da je trenutačno mrtva utrka između tri stranke koje pregovaraju s HDZ-om o tome tko će Draganu Čoviću dati više u nadi da će zasjesti u fotelju predsjedatelja Vijeća ministara nakon izbora 2014. godine. Treća je uvođenje četvrtog člana Predsjedništva BiH kojeg bi birali svi građani ili bi se mogao birati iz jednog od dva entiteta.

Dnevni list