Radioaktivni oblak za dva tjedna nad Europom

Povezani članci

• Vladimir Trifunović i Varaždin u snijegu
• Novinar koji je pisao čašću
• “Koji je vaš problem? Moj problem je Ivo Josipović”
• Čavokroacija
• Muamer Brekalo: Optimističan sam i pored svih nakazluka i nelogičnosti u Mostaru
• Radulović: Bez ozbiljnih reformi neće nam pomoći ni Arapi ni vanzemaljci!

Premda je i jučer nastavljena drama u nuklearnoj elektrani Fukushima Daiichi 1, u kojoj je nakon razornog potresa i tsunamija zbog poteškoća s hlađenjem reaktora došlo i do eksplozije reaktora 3 – nakon što je u subotu eksplodirao reaktor 1 – japanska agencija za nuklearnu sigurnost umiruje svijet izjavom kako je bilo kakva mogućnost da će se u Japanu ponoviti černobilska katastrofa “apsolutno isključena”.

Unatoč zabrinjavajućim događajima u nuklearci u Fukushimi, u kojoj je u međuvremenu došlo i do problema s hlađenjem trećeg reaktora (reaktora 2), japanske vlasti uvjeravaju kako je situacija pod kontrolom i kako se ipak neće dogoditi nuklearna katastrofa većih razmjera.

Dugotrajno hlađenje

S tim se slaže i hrvatski stručnjak za nuklearnu sigurnost dr. Davor Grgić sa zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računarstva, koji nam je jučer kazao kako svi reaktori u Fukushimi, premda različitih snaga, imaju isti problem – dugotrajno hlađenje – zbog uništenja infrastrukture. “No na reaktoru 1 su oštećenja bila najteža, pa je i on saniran, tako da možemo pretpostaviti da će tako biti i s ostala dva ugrožena reaktora”, pretpostavlja profesor Grgić, koji je o akcidentu u Fukushimi na stranicama Hrvatskog nuklearnog društva već objavio vrlo temeljitu analizu.

Radioaktivni oblak iz Fukushime trebao bi u Europu stići za dva tjedna, procjenjuje švedska atomska agencija. Vjetar će radioaktivni oblak u Europu donijeti preko Sjeverne Amerike, a stručnjaci očekuju samo neznatne posljedice po okoliš u Europi, a veću štetu ne očekuju ni u Americi. Ni Hrvatskoj ne prijeti opasnost od radijacije iz oštećene japanske nuklearke Fukushima 1. Slovenska uprava za nuklearnu sigurnost objavila je jučer da nikakva dodatna mjerenja radijacije zbog oblaka iz Japana nisu potrebna, jer će se radioaktivne tvari do Europe već raspasti i raspršiti, a bit će mjerljive “samo teoretski”, bez posljedica po zdravlje ljudi.

Zagrebački profesor situaciju u Fukushimi slikovito uspoređuje s loncem u kojem se stvara pritisak, koji se povremeno oslobađa, kako lonac ne bi eksplodirao. Jučerašnja i subotnja eksplozija rezultat su ispuštanja pare pomiješane s vodikom iz kontejnmenta (zaštitnog plašta) oko reaktora, a te su eksplozije rezultat ljudske intervencije, kako bi se smanjio pritisak u reaktoru. Iako u tom slučaju određena količina radioaktivnosti mora biti ispuštena, bilo bi puno gore kada tih povremenih otpuštanja ne bi bilo.

Stupnjevi oštećenja

Profesor Grgić objašnjava da je unatoč dramatičnosti snimaka eksplozije u kojima je raznesena vanjska konstrukcija, sve ispod te konstrukcije dobro je zaštićeno.

Japanske vlasti tvrde da jezgro reaktora nije oštećeno, no profesor Grgić objašnjava da to ipak nije moguće, zbog prisutnosti vodika i cezija izvan reaktora. Međutim, postoje različiti stupnjevi oštećenja. Dok topljenje reaktora podrazumijeva potpunu deformaciju i gubitak vlastite geometrije, u Fukushimi je došlo do pregrijavanja goriva, no nije došlo i do potpunog gubitka strukture, što se, primjerice, dogodilo u nuklearci Three Mile Island u Pennsylvaniji.

Incident u Fukušimi nije moguće uspoređivati ni s černobilskom katastrofom, jer je u Černobilu gorivo “rastureno na sve strane”, kao i komadi urana. Međutim, dizajn Fukushime rezultirat će i puno sporijim i puno manjim topljenjem jezgre.

Utrka s vremenom

Prema Grgićevim procjenama – premda su bilo kakve procjene bez potpunih i preciznih informacija nezahvalne – situacija u reaktoru 1 već je stabilizirana, a reaktori 3 i 2 bit će stabilizirani u roku od 24 sata. Nakon zatajenja sustava hlađenja, u tijeku je hlađenje reaktora morskom vodom, sve do trenutka kada upumpana voda više neće isparavati i kada će reaktor prijeći na normalni režim hlađenja. “Ako do tog trenutka stignemo s netaknutim kontejnmentom i reaktorskom posudom, japanski stručnjaci imat će sve pod kontrolom”, procjenjuje Grgić.

Zapravo, radi se o utrci s vremenom. Novi potres mogao bi biti katastrofalan, stoga cijeli proces hlađenja i stabilizacije ugroženih reaktora mora biti dovršen u dan ili dva, kako bi Fukushima spremno dočekala nove udare. Ipak, profesor Grgić nije pesimist.

– Iako su reaktorske zgrade, odnosno njihov gornji dijelovi, razneseni, temelji su uspješno podnijeli razoran potres magnitude od 8,9 po Richteru, pa pretpostavljam da će podnijeti i novi potres od 7,0 ili 8,0. Potresi takve snage sigurno neće izazvati urušavanje primarne reaktorske posude ili kontejnmenta, zaključuje dr. Grgić.

Zadarski list