PREDSJEDNIČKI IZBORI U SLOVENIJI 2012 – SUKOB DVA KONCEPTA

Povezani članci

• Dan kada je izdahnula sekularna Hrvatska
• ”Banjalučki geto”           
• Stier Ivo Davor
• Esad Bajtal: Kako su ljudi glađu istjerani na ulice i proteste, ponovo glasali za svoje grobare?
• Širom zatvorena vrata
• Mit antiterorizma

U drugom krugu izbora za predsjednika Republike Slovenije, koji će se održati u nedjelju 2.decembra/prosinca 2012.godine Slovenija će dobiti svog četvrtog demokratski izabranog predsjednika od proglašenja nezavisnosti 1991.godine. Do sada su tu funkciju obavljali Milan Kučan (dva mandata), Janez Drnovšek i Danilo Türk.

U drugi krug su se uvrstili Borut Pahor i Danilo Türk. U prvom krugu je Pahor osvojio 39,93% glasova, Türk 35,90% i Milan Zver 24,18%. Izlaznost na izbore bila je dosta niska 48,25% unatoč najavama da će biti izuzetno visoka.  

TRAŽENJE SLOVENSKE VIZIJE ZA BUDUĆNOST

Od 2008.godine se Slovenija nalazi u zapletenoj gospodarskoj i političkoj situaciji. Pojedine bonitetne agencije koje ocjenjuju Sloveniju skreću pozornost na visoke političke rizike što ilustrativno govori o političkoj situaciji u toj državi. Od osamostaljivanja države neprestano se odvija oštra borba između tzv. snaga kontinuiteta (bivši komunisti), koje simbolizira nekadašnji predsjednik Milan Kučan i snaga slovenskog proljeća, koje simbolizira aktualni premijer Janez Janša. Politička polarizacija u periodu konjunkture i visoke gospodarske rasti nije prouzrokovala većih poteškoća najuspješnijoj državi nastaloj na području nekadašnje SFRJ. Poteškoće su nastale sa ekonomskom krizom i prisutnom recesijom u evropskom i svjetskom gospodarstvu, posebno poslije 2008.godine. Kriza je pokazala sve greške, koje je država napravila poslije osamostaljivanja. Radi se, prije svega, o procesima privatizacije nekadašnje društvene svojine. Pojedinci su se preko noći obogatili, najviše putem unutarnjih menadžerskih otkupa poduzeća uz osiguranje visokih iznosa kredita od državnih banaka. Kada su posljedično zbog ekonomske krize počele padati cijene dionica, tzv. tajkuni nisu mogli vraćati visokih kredita. Zbog toga je došlo do propadanja brojnih poduzeća što je dovelo do povećanja broja nezaposlenih osoba. U uvjetima tzv. drugarske ekonomije je pravna država djelovala sa puno nedostataka, što dokazuje i činjenica, da u Sloveniji nitko od visoko pozicionirah političkih dužnosnika nije pravomoćno osuđen za broje prevare i kaznena djela za vrijeme obavljanja različitih državnih funkcija niti tko od većih biznismena.

Slovenija je 2004.godine postala punopravna članica saveza NATO i EU, a 2010.godine postala je članica OECD-a. Analitičari upozoravaju, da je Slovenija, poslije velikanskih uspjeha od osamostaljivanja faktički ostala država bez zacrtanih ciljeva. Kandidatski status za članstvo u EU je mobilizirao većinu državljana i institucija za ostvarenje cilja punopravnog članstva u EU. Kada su ciljevi ostvareni političke elite bile su potpuno nespremne za napraviti nove korake. Umjesto konsolidacije države vlasti se morale suočiti sa gospodarskom krizom i otklanjanju brojnih grešaka iz tranzicijskog perioda te međusobnim sukobljavanjem odnosno bavljenjem samim sobom. Tome je potrebno dodati još neformalne centre moći, koji su faktički vodili državu iz pozadine i predstavljali su problem za svaku vladu, koja je htjela djelovati transparentno i u javnom interesu. 

Analitičari smatraju, da Slovenija mora postaviti pred sobom nove ciljeve, unatoč tome, da je članica EU.  Izgovori, da će država slijediti politiku EU odnosno zvaničnog Brisela, ukazuje na to, da država nema jasne vizije za budućnost. Država bi morala potražiti vlastita rješenja i brinuti se za vlastite interese, što znači, da mora razvijati jake bilateralne odnose izvan EU i tražiti nova tržišta, na kojima Slovenija do sada nije bila prisutna ili je bila prisutna u manjoj mjeri.  

TÜRKOVO VOĐENJE DRŽAVE ISPOD OČEKIVANJA

Aktualni predsjednik Republike Slovenije Danilo Türk je na prošlim izborima predstavljao osvježenje na političkoj sceni – novo lice. Nije bio uključen u stranačku politiku, iako ga je za predsjedničkog kandidata predlagao upravo sadašnji protukandidat i predsjednik Socijalnih demokrata (SD) Borut Pahor. Njegova pobjeda na prošlim predsjedničkim izborima bila je uvod u pobjedu SD na parlamentarnim izborima 2008.godine. Predsjednik države je moralna autoriteta i ukoliko je dobro obavljao svoju dužnost u prvom mandatu se skoro podrazumijeva, da je ponovno izabran za predsjednika republike. U slučaju Danila Türka je očito, da je njegovo predsjednikovanje bilo ispod očekivanja i tako su mu birači već u prvom krugu iskazali nepovjerenje.  

Danila Türka kao nezavisnog kandidata podupire Pozitivna Slovenija (PS) ljubljanskog gradonačelnika Zorana Jankovića  i Demokratska stranka penzionera (DeSUS) te nekoliko neparlamentarnih stranaka.

Slovenski birači očekuju, da je predsjednik iznad stranačke politike. U slučaju aktualnoga predsjednika Türka je to trajalo samo prvih nekoliko mjeseci, kasnije je počeo sa uplitanjem u stranačku politiku i time je izgubio povjerenje birača. Tome je doprinijelo i nekoliko dokaza o neracionalnom korištenju sredstava u njegovom uredu i nekoliko izjava sa kojima je sam sebe diskreditirao u slovenskoj javnosti i koje su vjerojatno zapečatile i neke njegove međunarodne ambicije posebno za poziciju generalnog sekretara UN-a.

Poslije njegovog preuzimanja predsjedničke funkcije očekivalo se, da će unijeti novi žar u slovenski politički prostor, da će se nametnuti u regiji i na međunarodnoj razini. To se nije dogodilo. U regiji se očekivalo, da će postati konkurencija tadašnjem hrvatskom predsjedniku Stjepanu Mesiću, koji je bio najugledniji i prepoznatljiviji predsjednik u regiji i cijenjen u međunarodnim okvirima. Predsjednik Türk ne samo da se nije uspio nametnuti u regiji i međunarodnim okvirima, njegov ugled je počeo blijediti i među samim biračima. Unatoč tome, da predsjednik nema širokih ovlasti očekivalo se da će suštinski doprinijeti ka stvaranju novog pozitivnog ozračja.

Analitičari upozoravaju, da je napravio ključnu stratešku  grešku, da je se prepustio utjecaju pojedinaca iz političke pozadine, koji su u njegovom predsjednikovanju vidjeli mogućnost za svoje obračune sa drugim akterima na slovenskoj političkoj sceni.  

Analitičari smatraju, da bi Türk imao puno više šansi za ponovni izbor, da je vodio autonomnu i vlastitu politiku. Štetila mu je potpora nekadašnjeg predsjednika Slovenije Milana Kučana, jer u slovenskoj dosta zreloj demokraciji davanje naputaka biračima predstavlja recidiv prošlosti. Na prošlim predsjedničkim izborima 2007.godine Türk je imao izborni  slogan »Predsjednik, koji združuje«. Upravo u njegovom mandatu Slovenija je najviše bila politički razdijeljena od svoga osamostaljivanja.  

U slučaju Danila Türka imamo paradoks, da je nestranački kandidat, iako ga podupiru brojne stranke i javnost ga prepoznaje kao stranačku ličnost. Na drugoj strani imamo Boruta Pahora, koji je zvanično stranački kandidat Socijalnih demokrata uz potporu Državljanske liste (DL) Gregora Viranta aktualnoga predsjednika slovenskoga parlamenta te nekoliko manjih stranaka, javnost ga prepoznaje kao nestranačkog kandidata.

PAHOR STRANAČKI NESTRANAČKI KANDIDAT

Borut Pahor je predsjednički kandidat, kojeg su predložili opozicijski Socijalni demokrati (SD) i  kojima je do juna ove godine i predsjedavao. Bio je slovenski premijer od 2008 do 2011.godine, prema ocjeni analitičara bila je to najslabija vlada u samostalnoj Sloveniji. Prije toga je bio zastupnik u Evropskom parlamentu i predsjednik  slovenskoga parlamenta. Radi se o iskusnom političaru, koji proizlazi iz tzv. snaga kontinuiteta i istovremeno je političar, koji je se nekontrolirano udaljio od te politike, tako da je uspješno ostvario vlastiti politički put. To je se pokazalo još u vrijeme kada je bio predsjednik vlade kada su ga, po njegovim izjavama, pokušale rušiti upravo tzv. snage kontinuiteta i pojedinci, koji djeluju iz političke pozadine.

Za vrijeme njegovog vođenja vlade pokušao je djelovati povezujuće ne samo u Sloveniji nego i regiji Zapadnog Balkana. Pokušao je pomagati tim državama na putu u EU. Ipak, u tome je često bio netransparentan. Često se navode njegovi višestruki

»tajni« susreti sa tadašnjim srbijanskim predsjednikom Borisom Tadićem. Surađivao je i sa kontraverznim predsjednikom entiteta Republika Srpska u Bosni i Hercegovini Miloradom Dodikom. Javnosti još uvijek nisu poznata sva Pahorova obećanja Dodiku kao i snažna potpora njegovih Socijalnih demokrata stranci Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), koja je nedavno bila isključena iz Socijalističke interancionale, kumstvo pri učlanjenju preuzela je upravo Pahorova SD.  Nedostaci netransparentnog djelovanja na netransparentnom Balkanu morat će popraviti, inače će se naći u krugu političara kao što su Dodik, Đukanović i drugi.

Pahor je jedan od rijetkih političara, koji priznaje vlastite greške u prošlosti i spreman je djelovati povezujuće za dobro Slovenije i njenih državljana. Iako predsjednik republike nema širokih ovlasti, može znatno doprinijeti kreiranju pozitivne atmosfere u društvu. Najbolji primjer uspješnog predsjednika je nekadašnji hrvatski predsjednik Mesić, koji je izborom za predsjednika 2000.godine temeljito doprinio promjenama hrvatske političke scene i otklanjanju tadašnje međunarodne izolacije.

Analitičari smatraju, da je Pahorova kvaliteta istinsko povezivanje i izbjegavanje ideološki tema i konflikata, koja razdjeljuju slovensko društvo. Iako je zvanično stranački kandidat njegovi nastupi u javnosti su prepoznati kao nestranački i autonomni. U aktualnoj teškoj situaciji, u kojoj se nalazi Slovenija, potrebno je združiti sve snage za izlazak iz krize, pri tome tradicionalne podjele na lijeve ili desne te stare zamjere, ne bi smjele suštinski utjecati na donošenje odluka, koje mora poduprijeti većina političkih aktera, inače Sloveniji prijeti međunarodna financijska pomoć i gubitak faktičke suverenosti nad vođenjem države.

REZERVNI BIRAČI I SUKOB DVA KONCEPTA

Na predsjedničkim izborima u prvom krugu sudjelovao je i Milan Zver kao kandidat Slovenske demokratske stranke (SDS) slovenskoga premijera Janeza Janše. Zver je aktualni slovenski zastupnik u Evropskom parlamentu. Njegovi birači uglavnom su birači SDS-a i Nove Slovenije-kršćansko pučke stranke (NSi). Kome će svoje glasove namijeniti njegovi birači još uvijek nije poznato. Vjerojatno bivši predsjednički kandidat Zver neće javno pozvati svoje birače da podupru jednog od kandidata. Zbog neprestanog sukoba između aktualnog predsjednika Türka i premijera Janeza Janše malo je vjerojatno, da će Zverovi birači poduprijeti aktualnoga predsjednika Türka. Davanje naputaka biračima kome da daju svoj glas se, naime, pokazalo kao kontraproduktivno. Istraživanja su pokazala, da veliki broj članova različitih stranaka u prvom krugu nije uvažavalo preporuka i naputke svojih stranačkih lidera za koga da glasaju.

Analitičari smatraju, da se u drugom krugu predsjedničkih izbora radi o sukobu dva koncepta. Prvi koncept je koncept pobjednika prvog kruga izbora Boruta Pahora, koji je prepoznatljiv kao autonoman moderan socijaldemokratski političar bez političke isključivosti i drugi koncept Danila Türka, koji predstavlja političara, kojeg birači prepoznaju za stranačkog i čovjeka na kojeg značajan i netransparentan utjecaj imaju pojedinci iz političke pozadine. U prvom krugu je uvjerljivo pobijedio prvi koncept, koji bi uz potporu tzv. rezervnih birača Milana Zvera i uz povećanu izbornu izlaznost  osigurao konačnu pobjedu prvog koncepta i posljedično poraz tzv. snaga kontinuiteta i pojedinaca iz političke pozadine. Da bi novi predsjednik imao legitimitet, potrebno je osigurati znatno veću izlaznost na izbore, koja je u Sloveniji uvjerljiv pokazatelj nepovjerenja državljana u politiku i političare.

Ljubljana, 27. novembar 2012

Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane, Slovenija, redovno analizira događanja na Bliskom istoku i Balkanu. IFIMES analizira drugi krug predsjedničkih izbora u Republici Sloveniji. Iz opsežnog istraživanja »PREDSJEDNIČKI IZBORI U SLOVENIJI 2012: SUKOB DVA KONCEPTA« objavljujemo najvažnije i najzanimljivije dijelove.