Postizborno konstituisanje vlasti u BiH: čim prije, tim bolje

Povezani članci

• »Neprešućena povijest« O historijsko-povijesnoj metodologiji »Jura Krišta«
• Narodni audi
• Uvjerljivost vladajućih miniraju pitanja svakodnevnog života
• Edina Bećirević: Pazite, muslimani!
• Deklaracija o otvorenosti parlamenata
• Međunarodni festival književnosti: Predstavljanje autorice Senke Marić

Piše: Nedžad S. Hadžimusić

Međunarodni kontekst

Na dva tematska skupa nedavno održana u Berlinu – prvom, krajem augusta i drugom, početkom novembra o.g. najavljen je ‘novi pristup’ EU Zapadnom Balkanu, te posebno Bosni i Hercegovini ex-post oktobarskih izbora. Svi znamo da su pozivnice na ove skupove nosile ‘pečat’ Majdana, Krima, te Donjecka u Istočnoj Ukrajini. A upućene su dotičnima u regionu od strane glavnih svjetskih aktera, ujedno i supervizora briselske (EU), te uz blagoslov arhitekata daytonske BiH (SAD). U međuvremenu, niz događaja na regionalnoj i svjetskoj sceni obilato je dopunio geopolitički kontekst: velika vojna parada u okviru obilježavanja jubileja oslobađanja Beograda potkraj II svjetskog rata počašćena prisustvom ruskog predsjednika Vladimira Putina; spektakularna zajednička vojna vježba specijalnih anti-terorističkih snaga Rusije i Srbije; redovni nastup i izvještaj Visokog predstavnika u BiH pred Vijećem sigurnosti gdje je podržano produženje mandata snaga EUFOR-a u BiH – uz više nego indikativnu – ‘suzdržanost’ Rusije bez presedana, obrazloženu istom prilikom u poznatom izlaganju ambasadora Vitalija Ćurkina, šefa ruske misije u UN; hladan doček, otvoreni bojkot od strane zapadnih lidera, te rani odlazak ruskog predsjednika sa summita G-20 u Australiji; puštanje iz haaškog zatvora (bez presude!) i povratak bolesnog i nadalje ratobornog Vojislava Šešelja u Beograd; jučerašnja izjava predsjednika Poroshenka o ‘spremnosti Ukrajine na scenarij totalnog rata sa Rusijom…’

Britansko-njemačka inicijativa

Prvi berlinski skup održan 28. augusta o.g. na inicijativu Njemačke, neupitnog lidera EU proizveo je lavinu manje-više spontanih izliva euforije u bh. javnosti notorno gladnoj dobrih vijesti. Ovo tim prije što je njemačka kancelarka Angela Merkel bila domaćin skupa na kojem su najavljeni ozbiljni poticaji EU infrastrukturnom razvoju regiona, kao i uspostavi vladavine prava. Drugi berlinski skup uslijedio je neposredno nakon objavljivanja izbornih rezultata u BiH kada je britansko-njemačko ministarski tandem (Phill Hammond i Frank Walter Steinmeier) uputio otvoreno pismo bh. političkim liderima. Podsjetimo se, u pismu se evropska pažnja fokusira na urgentna ovozemaljska pitanja t.j. osiguranje ekonomskih prava građana BiH – umjesto doskora ritualnog, rigidnog političkog uslovljavanja provedbe godinama zamrznutog bilateralnog Sporazuma o stabilizaciji i približavanju EU (SAA). Istovremeno, ovim se obostrano oduzima alibi za poznate blokade na briselskom putu i otvara perspektiva za kredibilnu aplikaciju BiH kao zemlje-kandidata za članstvo u EU. Tek tada i u tom svijetlu će ponovno biti na stolu nadalje otvorena pitanja iz oblasti ljudskih prava poput političke sage Sejdić-Finci i sl.

U operativnom smislu, zvanični Bruxelles očekuje: (a) da se novoizabrani bh. lideri pismenom izjavom obavežu na sprovođenje institucionalnih reformi na svim nivoima države, koje su osmišljene da je učine funkcionalnijom i omoguće joj da efikasnije radi sa EU; i (b) prihvate obavezu da će sa EU dogovoriti mapu puta za široki plan reformi putem kojeg će BiH napredovati na putu pridruživanja EU, uključujući i implementaciju tzv. kriterija iz Copenhagena, političkih i ekonomskih. Te reforme su usko vezane za Sporazum za rast i zapošljavanje (Compact for Growth) koji je objavljen početkom ove godine.

Najbolji odgovor na ‘pismo’: formiranje vlasti u najkraćem vremenu

Ispravno čitanje i najbolji preliminarni odgovor na britansko-njemačko ‘pismo’ leži u brzini formiranja vlasti na sva četiri nivoa u BiH. Naravno, ne one na klimavim nogama koja služi isključivo kupovini vremena, cjenkanju u raspodjeli izbornog plijena, t.j. trgovini ministarskim foteljama, političkoj kontroli u javnim preduzećima i ključnim institucijama, te članstvu u po pravilu nekompetentnim ali zato beskrajno poslušnim upravnim i nadzornim odborima.

Prema najnovijoj, izuzetno preciznoj analizi Centra civilnih inicijativa u BiH (CCI), današnji rejting BiH kao nefunkcionalne države, zorno pokazuje koliko politička i stranačka imenovanja rukovodilaca i službenika ključnih državnih agencija i institucija generiraju notornu ne-efikasnost javnog sektora, nerad, izostanak vertikalne odgovornosti, zloupotrebe ovlaštenja i endemsku kleptokratiju. Sve ovo je u međuvremenu metastaziralo u mjeri koja je ozbiljno zaprijetila ne samo goloj egzistenciji snažne dvotrećinske većine stanovništva, već i ostacima međunarodnog kredibiliteta države – t.j. teritorijalnom integritetu i opstojnosti daytonske ‘Bosne i Hercegovine’. Sa svoje strane, CCI podsjeća da je prije oktobarskih izbora ova organizacija zaprimila potpisane političke izjave 23 političke stranke kojima izražavaju spremnost i obavezuju se na depolitizaciju, profesionalizaciju i jačanje efikasnosti javne uprave…

Ovo je svakako dobar predizborni kapital ukoliko, po običaju, ne ostane samo na papiru. Ali prvo prva stvar – formiranje stabilne vlasti na svim daytonskim novoima u BiH – državnom, entitetskom, kantonalnom i općinskom – u najkraćem mogućem vremenu. Za razliku od nečuvene komocije i ‘porađanja’ (u nedogled) koalicija nakon prethodnih izbora, ovih dana ohrabruju vijesti iz Sarajeva i Mostara (FBiH) gdje su lideri stranaka koje su ostvarile najbolje izborne rezultate dosta glatko dogovorili i upravo se spremaju da potpišu usaglašene koalicije/programe/prioritetne domaće zadaće. Ako u međuvremenu uslijede slične, komplementarne vijesti (i) iz Banjaluke (RS), BiH bi po prvom najboljem postizbornom scenariju, do kraja ove godine, mogla imati u sedlu: uz novoizbrano Predsjedništvo, parlamente, Vijeće ministara, vlade entiteta i ostalo što treba da, nakon preduge pauze, i m p r e s i o n i r a zvanični Bruxelles kao i ostatak svijeta. Drugi najbolji, ali realniji scenario bi bio da se to sve posloži do kraja februara iduće, 2015. godine, što je opet sasvim ok.

U datoj regionalnoj i međunarodnoj konstelaciji treba svakako očekivati da će ključni partneri BiH na evroatlantskom putu BiH, ovoga puta prepoznati i adekvatno nagraditi njen novi – razuman, konstruktivan i odgovoran postizborni kurs. Upućeni prijatelji tvrde da je ovo poslijednja šansa za BiH – koja se ‘ne smije propustiti’

Proaktivno odbrojavanje u Bruxellesu, Sarajevu i drugdje (Berlinu, Washingtonu i Moskvi…) je već počelo: Vijeće za vanjske poslove (FAC) EU jutros je počelo s radom, a na dnevnom redu je i ‘inicijativa Njemačke i Velike Britanije kojom se deblokira reformski i evropski put BiH’; a u Sarajevu je upravo završena svečana inauguracija novoizabranog Predsjedništva BiH

Idemo dalje …