Policijski dokumenti otkrivaju kriminal u Hypo banci Banja Luka

Razvidno je kako su tijekom policijskog istraživanja pronašli dovoljno dokaza o kriminalu u toj banci, nakon čega su od nadležnog tužiteljstva u Banja Luci zahtijevali dozvole za daljnje policijsko postupanje i otvaranje istrage, te podizanje kaznenih prijava i optužnice zbog više kaznenih djela počinjenih od strane Hypo banke i odgovornih osoba u banci. Tužiteljstvo je, usprkos nalazima policijskih istraživanja, onemogućilo daljnju istragu i pokretanje kaznenog postupka protiv Hypo banke.

Do sada sam o ovakvim postupcima tužiteljstva u Banja Luci imao dokaz jedino u pojedinim tragovima u dopisima samog Okružnog tužiteljstva Banja Luka, međutim sada sam u posjedu kompletne policijske istražne dokumentacije, na temelju koje je policija utvrdila kako su Hypo banka, s njom povezana pravna osoba i odgovorne osobe banke, počinili više kaznenih djela, zbog čega su od nadležnog tužiteljstva tražili naloge za daljnje postupanje. U kojoj mjeri je policija MUP-a Republike Srpske bila uvjerena kako je banka počinila više kaznenih djela govori i činjenica da kroz četiri godine kriminalističkih obrada u Slučaju Hypo, Sektor kriminalističke policije i Jedinica za posebne istrage MUP-a RS-a, nisu htjeli zaključiti i arhivirati ovaj predmet, nego su u skladu sa svojim zakonskim ovlastima nastavili postupanje u slučaju kriminala u Hypo banci, iako je evidentno kako je Okružno tužiteljstvo u Banja Luci od samog početka, do danas otvoreno onemogućavalo i spriječavalo policijska istraživanja Afere Hypo.

Dokumenti policijske istrage; i to dokument broj 02/1-12245/07, od 22. listopada 2007. godine, pod naslovom “Hypo Alpe Adria Banka, naredba banci ili drugom pravnom licu, traži se”, kojeg potpisuje tadašnji načelnik Jedinice za posebne istrage MUP-a RS-a Vlado Jovanić; dokument broj KTA-244/07, od 13. studenog 2007. godine, točnije odgovor Okružnog tužiteljstva Banja Luka, kojeg potpisuje tadašnji glavni okružni tužitelj Vitomir Soldat, a kojim dopisom praktički onemogućava daljnju policijsku istragu Slučaja Hypo; dokument broj 03-1128-1/10, od 18. listopada 2010. godine, klasificiran kao “povjerljivo” kojim Agencija za bankarstvo RS-a odgovara na upite Kriminalističke policije, iz čega je razvidno da je i Agencija prikrivala kriminal u Hypo banci, a dokument potpisuje direktorica Agencije Slavica Injac; dokument broj PP-202/10, od 9. studenog 2011. godine, pod naslovom “Izvještaj o prikupljenim obavještenjima”, u odnosu na istragu o postupanju Vitomira Soldata u predmetu Hypo, kojeg je načelnik Sektora kriminalističke policije Centra javne sigurnosti MUP-a RS-a u Banja Luci Dražen Arbutina; te dokument broj PP202/10, od 28. siječnja 2011. godine, pod naslovom “Prijavljena uprava Hypo Alpe Adria Bank a.d. Banja Luka i dr., izvještaj o prikupljenim obavještenjima”, koji je sastavljen u Sektoru kriminalističke policije Centra javne sigurnosti MUP-a RS-a u Banja Luci, a kojeg potpisuje načelnik Nedeljko Lubura; jasno dokazuju organizirani kriminal i korupciju u međusobnoj sprezi i povezanosti Hypo Alpe Adria Banke uBanja Luci, zatim nadležnih tužiteljstava, prije svega Okružnog tužiteljstva u Banja Luci, te nadležnih državnih institucija pod kontrolom Milorada Dodika, prije svega Agencije za bankarstvo Republike Srpske.

Ovim su dokumentima priloženi i zapisnici o saslušanjima svjedoka, koji su najvećim dijelom potvrdili navode o počinjenim kaznenim djelima od strane Hypo banke Banja Luka i odgovornih osoba banke, i to: Zapisnik broj 10-02/3-512/07, od 31. kolovoza 2007. godine, o saslušanju Milovana Draganovića; zatim Zapisnik broj 08-02/2-905/10, od 9. studenog 2010. godine, o saslušanju Željka Katića; Zapisnik broj 08-02/2-822/10, od 14. listopada 2010. godine, o saslušanju Darka Lazića; Zapisnik broj 08-02/2-990/10, od 3. prosinca 2010. godine, o saslušanju Srećka Bogunovića, bivšeg direktora Hypo banke u Banja Luci; Zapisnik broj 10-02/3-531/07, od 7. rujna 2007. godine, o saslušanju Dragice Vujanović; Zapisnik broj 10-02/3-536/07, od 10. rujna 2007. godine, o saslušanju Vesne Dragić; Zapisnik broj 08-02/2-848/10, od 21. listopada 2010. godine, o saslušanju Biljane Jaćimović; Zapisnik broj 08-02/2-959/10, od 1. prosinca 2010. godine, o saslušanju Gorana Babića, današnjeg direktora Hypo Alpe Adria bank a.d. Banja Luka; Zapisnik broj 10-02/3-532/07, od 7. rujna 2007. godine, o saslušanju Pere Dukića; Zapisnik broj 08-02/2-835/10, od 19. listopada 2010. godine, o saslušanju Milije Dedić; Zapisnik broj 08-02/2-845/10, od 20. listopada 2010. godine, o saslušanju Drene Mikić; te Zapisnik broj 08-02/2-945/10, od 29. studenog 2010. godine, o saslušanju Đurđice Dragojević.

Usprkos svim ovim, al ii brojnim drugim dokazima, nevjerojatno je da je nadležno Okružno tužiteljstvo u Banja Luci godinama ustrajalo u tvrdnjama kako Hypo banka u Banja Luci i odgovorne osobe u banci, nisu počinile kaznena djela, usprkos činjenici da tajni dokumenti iz policijske istrage dokazuju upravo suprotno – kako su počinjena kaznena djela i to, prema zaključku policije kazneno djelo zloupotrebe službenog položaja i ovlasti iz Članka 347., stavak 1. Kaznenog zakona RS-a, zatim kazneno djelo nesavjesnog rada u službi iz Članka 354., stavak 2. Kaznenog zakona RS-a, te kazneno djelo poslovne prijevare iz Članka 265., stavak 2. Kaznenog zakona RS-a, na temelju kojih zaključaka su zatražili dozvole i naloge za daljnje postupanje od nadležnog Okružnog tužiteljstva u Banja Luci. tužiteljstvo, dakle, vrlo teško može braniti svoju odluku da je usprkos nalazima policijske istrage i dokazima koje je policija prikupila tijekom kriminalističke obrade u Slučaju Hypo, nadležni tužitelj, tada Vitomir Soldat, al ii tužitelji nakon njega, kao primjerice Biljana Marković, odlučio kako neće dopustiti daljnju istragu protiv Hypo banke u Banja Luc ii s njom povezanih fizičkih i pravnih osoba. Drugim riječima, uz ovakve policijske dokaze, Okružno tužiteljstvo u Banja Luci daljnju istragu je moglo obustaviti isključivo zbog političkih motiva i pozadine cijelog slučaja, a nikako na temelju raspoloživih dokaza.

Prvu policijsku istragu u Slučaju Hypo vodila je Jedinica za posebne istrage Sektora kriminalističke policije MUP-a Republike Srpske, čiji je tadašnji načelnik Vlado Jovanić, nakon policijskog istraživanja zatražio od Okružnog tužiteljstva u Banja Luci nalog za daljnje postupanje, dokumentom broj 02-1-12245/07, od 22. listopada 2007. godine.

“Kako iz navedene dokumentacije proizlaze osnovi sumnje da je od strane Hypo Alpe Adria Banke a.d. Banja Luka izvršeno kazneno djelo poslovna prijevara iz Članka 265., stavak 2. KZRS, Jedinica za posebne istrage MUP-a RS je aktom broj 02-1-11314/07 od 25. rujna 2007. godine, od Banke zatražila dostavljanje određene dokumentacije u cilju utvrđivanja svih činjenica bitnih za rasvjetljavanje ovog kaznenog djela. Obzirom da je banka odbila dobrovoljno dostaviti traženu dokumentaciju o čemu smo obavješteni njihovim aktom broj 02-2-16007/07 od 10. listopada 2007. godine, predlažemo da u skladu sa Člankom 136. ZKP RS predložite nadležnom sudu da putem naredbe banci pribavimo predmetnu dokumentaciju”, stoji u dopisu načelnika Jedinice za posebne istrage MUP-a RS-a Vlade Jovanića, Okružnom tužiteljstvu u Banja Luci, točnije tadašnjem glavnom okružnom tužitelju Vitomiru Soldatu.

Iako tužiteljstvo nakon ovog Jovanićevog dopisa nije odobrilo daljnju istragu, točnije, onemogućavalo je istragu neodobravanjem izdavanja naloga banci za dostavljanje dokumentacije potrebne za nastavak policijske istrage, Sektor kriminalističke policije Centra javne sigurnosti u Banja Luci, nastavio je istragu i nakon toga, te su u nastavku istrage, osim počinjenja kaznenog djela poslovne prijevare utvrdili kako je Hypo Alpe Adria Banka a.d. Banja Luka, odnosno odgovorne osobe te banke, počinili i kaznena djela zloupotrebe službenog položaja i ovlasti, te nesavjesnog rada u službi. To jasno proizlazi iz završnog tajnog izvještaja Kriminalističke policije u Banja Luci, nadležnom Okružnom tužiteljstvu u Banja Luci u predmetu “Prijavljena Uprava Hypo Alpe Adria Bank a.d. Banja Luka i dr., izvještaj o prikupljenim obavještenjima”, pod brojem PP202/10, od 28. siječnja 2011. godine.

“Na osnovu analize dosad pribavljene dokumentacije, izvršenih provjera ten a osnovu izjava svjedoka utvrđene su određene činjenice iz kojih proizlaze osnovi sumnje da je od strane jednog broja odgovornih osoba u Hypo Alpe Adria Bank a.d. Banja Luka izvršeno kazneno djelo zloupotreba službenog položaja ili ovlasti iz Članka 347., stavka 1. i kazneno djelo nesavjestan rad u službi iz Članka 354., stavak 2. KZ RS”, stoji u navedenom izvješću Sektora kriminalističke policije Centra javne sigurnosti Banja Luka, koje potpisuje načelnik Nedeljko Lubura. Dodatno istim izvješćem je utvrđeno i kako je pravna osoba povezana s Hypo bankom i odgovorne osobe te pravne osobe, počinila kazneno djelo poslovne prijevare iz Članka 265., stavak 2. Kaznenog zakona Republike Srpske.

Na kraju ovog izvješća načelnik Lubura je ponovno zatražio od nadležnog tužiteljstva nalog za daljnje postupanje s ciljem provođenja kaznene istrage i daljnjih istražnih radnji kako bi se ovaj predmet okončao, te je i Lubura, kao i Jovanić tri godine prije, zatražio od tužiteljstva da se posebnim nalogom naredi banci dostavu dokumentacije koju banka odbija policiji predate dobrovoljno. Međutim, i nakon ovih zaključaka policijske istrage, tužiteljstvo niej poduzelo zakonom predviđene radnje kako bi se Slučaj Hypo u Banja Luci okončao.

Tajna dokumentacija iz policijske istrage u Slučaju Hypo u Banja Luci, tako je u ovom trenutku vrlo jasan i nepobitan dokaz umiješanosti državnih institucija u Republici Srpskoj u Aferu Hypo, odnosno korupcijske umreženosti državnih institucija u RS-u pod kontrolom Milorada Dodikai njegove vlasti, u cilju prikrivanja Afere Hypo, odnosno prikrivanja i pokrivanja organiziranog kriminala i korupcije u Slučaju Hypo. Dosadašnji dokumenti predstavljali su tek indicije takvog korupcijskog odnosa Dodikove vlasti s Hypo bankom, međutim, ovi najnoviji dokumenti do kojih sam došao dokazuju tu kriminalno – korupcijsku spregu u cijelosti.