Pazi, visok napon

Izdvajamo

• Vlasti u BiH morale bi, jednog dana kada počnu da razmišljaju dugoročno i strateški, da ulože mnogo više rada na pitanja obrazovanja, zdravstva i korištenja ekoloških izvora energije nego na rješenja koja su kratkotrajna i čije se negativne posljedice već naziru.

Povezani članci

• Populistički jocker „zovi“: pitaj narod!
• Novo oružje svjetskih moćnika zove se hrana
• Intervju Emir Đikić: Zaboravili smo da je SDP ovdje zbog ljudi, a ne da su ljudi tu zbog SDP-a
• Dehumanizirani svijet
• Biti ili ne biti na Mat festu
• Jedna vreća kongresa za mog Bakira

Foto: Profimedia

Jasno, energetski potencijal BiH je veliki i slabo iskorišten. Međutim, konsekvence neplanske eksploatacije tih potencijala lako može dovesti da zemlja u kojoj živimo bude nepovratno oštećena. Tu prestaje svaka priča o potrebi za novcem. Jer šta vrijedi bogatstvo (kojim čak ni sami neće raspolagati) narodu čija zemlja je uništena.

Ima jedna skandinavska izreka koja kaže da je pišanje u gaće dobar način da se čovjek na kratko zagrije. Loša strana toga je što se to brzo ohladi, a počne i da smrdi. Rješenja koja naše vlasti nude su baš takva. Na kratke staze mogu donijeti neki profit, a na duge staze su ravne katastrofi.

Na dnevnom redu Zastupničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine ponovo se nalazi rasprava o gradnji sedam termoelektrana, te stotinama mini hidrocentrala na bosanskohercegovačkim rijekama. Možda najvažnija biće odluka o davanju garancije za izgradnju termo bloka 7 termoelektrane Tuzla.

Naše vlasti izgleda više nemaju puno toga za prodati, pa se sada bave prodajom jedinog što je ostalo u BiH, zraka i vode. Rijeke na kojima se planira izgradnja hidrocentrala imaju bogato kulturno, prirodno ili historijski naslijeđe uz svoje obale. Osim toga, Bosna i Hercegovina je jedna od posljednjih zemalja u Evropi koja ima zavidne zalihe izvore pitke vode. Samo je pitanje do kada će to potrajati jer zagađenje zraka, kao i najavljena gradnja mini hidrocentrala može biti pogubna za kvalitet voda.

Problem sa malim hidroelektranama je promjena tokova rijeka, nestanak vodopada, kao i izumiranje određenih ribljih vrsta. U najgorem slučaju eksploatacija rijeka može dovesti da nestanka vode na određenim dijelovima, a kao posljedica toga nastaju velike pustinjske oblasti. U ovim isto tako vodama postoji opasnost od manjka hrane za ribe i druge vodene životinje.

Zagađenje zraka je posljednjih zima ogroman problem u cijeloj BiH, a gradnja novih termoelektrana može samo dodatno pogoršati kvalitet zraka u našoj zemlji, ali i u okolini. Prema podacima u izvještaju “Europe’s Dark Cloud: How coal-burning countries make their neighbours sick” oko 30.000 ljudi u Evropi godišnje umire od posljedica zagađenja zraka. Podatke u izvještaju su sakupile organizacije pod imenom HEAL koje rade za poboljšanje čovjekove okoline u Evropi, Svjetsku organizaciju za zaštitu životinja (WWF). Izvještaj je rađen na osnovu podataka o ispustima iz 257 od ukupno 280 termoelektrana koliko ih ima u Evropi.

Na svjetskoj bazi radi se o milionima ljudi koji umiru. Uz to, klimatske promjene, koje su i kod nas primjetne, se pogoršavaju.

Jasno, energetski potencijal BiH je veliki i slabo iskorišten. Međutim, konsekvence neplanske eksploatacije tih potencijala lako može dovesti da zemlja u kojoj živimo bude nepovratno oštećena. Tu prestaje svaka priča o potrebi za novcem. Jer šta vrijedi bogatstvo (kojim čak ni sami neće raspolagati) narodu čija zemlja je uništena.

Vlasti u BiH morale bi, jednog dana kada počnu da razmišljaju dugoročno i strateški, da ulože mnogo više rada na pitanja obrazovanja, zdravstva i korištenja ekoloških izvora energije nego na rješenja koja su kratkotrajna i čije se negativne posljedice već naziru.