Opstrukcije i nedostatak informacija doveli do prekida rada na reviziji o efektima Vladinih mjera u pandemiji

Povezani članci

• Transformeri
• Građanski rat protiv građanskog mira
• Academu387 organizirala ljetnu školu u programiranju za srednjoškolce
• Amela među prvih 10!
• Katarina Peović: Hrvatska mora imati beskompromisne političke opcije koje će oportuniste natjerati da pogledaju u oči prošlosti, nepravdi i siromaštvu obespravljene većine
• Kolinda, nacija, emancipacija

Dževad Nekić, generalni revizor FBiH, foto: antikorupcija.info/Creativo

Od u korupciju ogrezle vlasti i ne možete očekivati da gradi pravnu državu. Nego, naprotiv, da naokolo sije sjeme bezakonja.

Autor: Samir Šestan

Međunarodna organizacija vrhovnih revizorskih institucija (INTOSAI), na samom je početku pandemije koja još uvijek traje, svojim članicama skrenula pažnju da u aktuelnoj situaciji treba da doprinesu sprječavanju nemoralnog profitiranja na krizi, kako bi zadržali svoju relevantnost.

„Novac potrošen na spašavanje ekonomije i podršku pogođenim građanima mora doći do onih kojima je stvarno potreban. VRI moraju osigurati – u okviru svojih mandata – da milijarde koje se sada izdvajaju za rješavanje krize služe svojoj svrsi i da se njima upravlja što je moguće bolje.”, saopštili su tada iz INTOSAI-a, naglasivši i da bi jedno od glavnih fokusnih područja VRI u budućnosti trebalo biti ne samo usmjerenost na potencijale uštede, već na pitanje kako se usluge mogu pružiti građanima na najbolji mogući način i s najvećim kvalitetom.

Ured za reviziju institucija u Federaciji BiH jedini je, izgleda, ozbiljno shvatio ovu preporuku, u BiH. Te se jedini, u 2021. godini ozbiljno bavio temom efikasnosti odgovora izvršne vlasti na pandemiju.

Što mu nije baš donijelo status omiljene institucije, u redovima te vlasti.

Naprotiv, bili su izloženi žestokim reakcijama, optužbama da se bave nečim što im nije posao, pritiscima, atacima na njihovu nezavisnost,… Potom ignorisanju i Ureda i Parlamentarne komisije odgovorne za reviziju, na čija javna saslušanja, povodom provedenih finansijskih revizija u njihovim ministarstvima se nije odazvao nijedan ministar Vlade Federacije BiH.

A pored toga su Uredu, iz Vlade, “na prvu” odbili dostaviti tražene podatke, za provođenje prve revizije učinka u BiH u vezi sa pandemijom, odnosno odgovorom vlasti na nju. I to netom nakon što je Parlament slično ponašanje nekih institucija i javnih preduzeća okarakterisano kao – rušenje pravnog sistema i poretka, nepoštovanje procedura i zakonskih propisa i privatizaciju institucija. I upravo od te Vlade zatražio sankcionisanje svih koji krše Zakon o reviziji i sprječavaju revizore u obavljanju svoje dužnosti.

Ured je na kraju, 08.06.2021., objavio izvještaj o reviziji učinka na temu “Efikasnost planiranja i realizacije mjera za ublažavanje ekonomskih posljedica pandemije COVID-19”. U kome su izneseni porazni podaci – da mjere Vlade niti su adekvatno planirane, niti su blagovremeno donesene, niti efikasno realizovane, te, da nedostaju sveobuhvatni i transparentni podaci o realizaciji i ostvarenim efektima. A pritom je od planiranih 488 miliona KM za pomoć privredi u pandemiji, utrošeno svega 18,6%. Dakle, bukvalno ništa nije urađeno kako treba.

I umjesto promptne reakcije i Parlamenta i Vlade, smjena ili bar ostavki iz moralnih razloga, nije se desilo ništa.

Jedino su mediji reagovali na iznesene podatke revizora. A Vlada i Parlament, evo skoro 4 mjeseca od njegovog objavljivanja, izvještaj i dalje ignorišu.

No, u zemlji sa takvim stepenom zastrašujućih skandala i neodgovornom, korumpiranom i destruktivnom političkom kastom, sve to prolazi bez adekvatnog efekta.

Pa i najnoviji skandal. Oko prekida rada Ureda na još jednoj važnoj reviziji u vezi sa odgovorom vlasti na pandemiju – reviziji učinka “Efektivnost mjera za ublažavanje ekonomskih posljedica pandemije COVID-19”.

Dakle, nakon što su u prvoj reviziji analizirali efikasnost planiranja(!) i realizacije(!) mjera za ublažavanje ekonomskih posljedica pandemije, revizori su sada pokušali analizirati same mjere i njihove efekte. Ali im to nije uspjelo.

Suočili su se, naime, sa opstrukcijom i nepostojanjem potrebnih podataka da bi se revizija provela.

Provodeći predstudijsko istraživanje o navedenoj temi, Ured, kako je navedeno u objavljenom saopštenju za javnost “usljed nametnutih ograničenja za obavljanje revizije, nije bio u mogućnosti provesti glavnu studiju”, zbog čega je donesena odluka o odustajanju od njenog provođenja.

Predstudijsko istraživanje je, inače, bilo usmjereno na mjere za koje je, u toku 2020. godine, iz Budžeta FBiH utrošeno preko 179 miliona KM. Obuhvaćena je mjera „subvencioniranje doprinosa za obavezna osiguranja”, realizovana u skladu sa Zakonom o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica, i finansijska pomoć data privrednim subjektima, u skladu s Uredbom o interventnim mjerama za podršku ugroženim sektorima privrede FBiH u okolnostima pandemije COVID-19.

Utvrđeno je da dostupni podaci ukazuju da postoje problemi vezani za nedovoljnu učinkovitost realizovanih mjera, ali i ograničenja koja onemogućavaju utvrđivanje ostvarenih efekata.

Nedostaju konkretni i mjerljivi ciljevi, indikatori učinka, kao i očekivani rezultati.

Konstatovano je da nadležna ministarstva ne raspolažu sveobuhvatnim i pouzdanim informacijama potrebnim kako bi se utvrdilo da li su i u kojoj mjeri data finansijska sredstva uticala na poboljšanje likvidnosti i konkurentnosti privrednih subjekata, kao i na smanjenje otpuštanja radnika i stanje u ugroženim sektorima privrede.

Što sve nameće pitanje: Kako onda Vlada uopšte radi, kako donosi odluke i rješava probleme, prilagođava donesene mjere, kad nema podataka o efektima prethodno donesenih mjera? “’Nako”?

Pored toga, provođenje revizije ograničeno je i zbog toga što je Finansijsko-informatička agencija, za razliku od Porezne uprave i Zavoda za zapošljavanje, ponovo odbila saradnju sa Uredom za reviziju, nedostavivši Uredu, ni nakon više njegovih zahtjeva, finansijske izvještaje korisnika finansijske pomoći, koji su pohranjeni u Registru finansijskih izvještaja pravnih lica u FBiH, koji bi shodno Zakonu o finansijsko-informatičkoj agenciji trebao biti javan.

A ovakvo ponašanje, kome u pozadini vjerovatno stoji podrška onih koji bi trebali da ga kontrolišu i sankcionišu, dešava se zato što nakon prvog slučaja kršenja zakona i ometanja revizora u radu – koje je Parlament, ponovimo, nazvao rušenjem pravnog sistema i poretka – nisu uslijedile drastične sankcije, koje bi imale odvraćajući efekat. I za rukovodstvo FIA-e i za sve ostale.

No, od u korupciju ogrezle vlasti i ne možete očekivati da gradi pravnu državu. Nego, naprotiv, da naokolo sije sjeme bezakonja.