“Oligarsi” idućeg tjedna idu s kontraudarom na Samodola

Povezani članci

• Loše da gore ne može biti
• Vildana Alibabić: Ugrožavanjem nepovredivosti naše granice Hrvatska od BiH pravi logor za migrante
• TITO – od ilegalnog imena do pojma svjetske povijesti
• Poslijeizborna inventura – lekcija političkoj ljevici
• Nakon zaduženja na Londonskoj berzi Dodik traži alternativu: Kina odlučila prihvatiti obveznice RS-a
• Klauški: Sanader je izdao Hrvatsku za 10 milijuna. Jadranka Kosor nas je izdala besplatno

Nakon inicijalnog šoka nastalog nakon što je Hanfa predstavila Prijedlog izmjena zakona o mirovinskim fondovima, industrija užurbano sprema odgovor. Radna skupina pod inicijativom mirovinskih fondova priprema materijal koji bi trebao biti platforma za promjenu teksta zakona, a mogao bi biti predstavljen javnosti vjerojatno već sljedećeg tjedna. “Radi se o kompleksnoj materiji koja će dati ocjenu sustava, ali i našeg rada, argumentirano i kroz brojke”, rekao nam je upravitelj jednoga mirovinskog fonda.

U međuvremenu na relaciji regulator – mirovinski fondovi vlada zatišje u kojem se ponajviše analizira izjava čelnika Hanfe Ante Samodola da je mirovinska štednja u rukama nekolicine financijskih oligarha, a da pritom oni o čijem je novcu riječ nemaju kontrolu nad odlučivanjem kao primjerice u slučaju dokapitalizacije Dalekovoda. Ne ulazeći u razloge zašto regulator nekoliko mjeseci prije isteka mandata izlazi s relativno radikalnim prijedlogom, pitali smo stručnjake je li problem mirovinskog sustava (ili drugog stupa) u oligarsima i što misle o ideji da vlasnici štednje sudjeluju u donošenju investicijskih odluka? Član Predsjednikova savjetničkog tima i glavni urednik časopisa Banka Željko Ivanković drži da je u pitanju zamjena teza jer je problem mirovinskog sustava nastao političkim manipulacijama u prvom stupu. “Samodol nije jasno pokazao na kojem se tržištu OMF-ovi pojavljuju kao oligopol jer je tržište strogo regulirano”, kaže Ivanković.

“Nisam siguran da vlasnici mirovinske štednje žele biti vlasnici društava za upravljanje i vjerujem da bi to vlasništvo odmah prodali. Kome? Današnjim vlasnicima. Bi li Samodol onda opet uzimao vlasnicima i davao štedišama? Koliko puta? Ili bi im zabranio da prodaju? Što bi onda imali od njega? Dividendu?” pita se. Ekonomski strateg SDP-a Branko Grčić smatra da bi suvlasništvo 1,5 milijuna osiguranika nad društvima za upravljanje bilo otvaranje Pandorine kutije: “Hanfa kritizira vlasnike društava za upravljanje i predlaže nova zakonska rješenja koja imaju prizvuk populističkih poteza umjesto da se zalaže za smanjenje naknada koje bi za domaću situaciju bilo primjereno.” Mihovil Rismondo iz HZMO-a pak vjeruje da koncept suvlasništva sam po sebi nije loš, no problem predstavlja njegova realizacija. “Visina mirovine ovisit će tome kako se sredstvima upravlja i bitno je da to rade ljudi koji imaju znanja”, kaže Rismondo. Suvlasništvo otvara brojna pitanja, upozorava. Primjerice, tko bi i po kojim osnovama nadgledao predstavnike suvlasnika, kako bi se birali i kome bi odgovarali u slučaju donošenja loših odluka i gubitka imovine članova?

Slučaj Dalekovod

Nije riječ o spašavanju
Ilustracija dokapitalizacije Dalekovoda kao primjer u kojem se mirovinskom štednjom spašavaju loši krediti banaka izazvala je žustre reakcije fondova. “Treba li ulaganje 100 mil. kuna zvati spašavanjem Dalekovoda ako tvrtka bankama duguje 1,15 mlrd. kuna? Po toj logici mirovinski fondovi ne bi smjeli ulagati ni u jednu domaću tvrtku ako ima kredit jer su svi OMF-ovi povezani s bankama”, kaže naš sugovornik.

Kako komentirate prijedloge A. Samodola za izmjenu Zakona o mirovinskim fondovima?

Mislim da je riječ o političkoj kombinatorici s obzirom na tajming jer o mirovinskom sustavu treba raspravljati u cjelini, a ne izdvojeno
Ž. Ivanković, Banka

Mislim da je riječ o nedovoljno osmišljenome modelu jer Hanfa osiguranicima želi dati vlasništvo nad nečim što je već njihovo
Branko Grčić, strateg SDP-a

poslovni.hr