Objedinjavanje na dobrobit svih
Povezani članci
Aktivnosti u nasoj dijaspori
Sa sastanka u Studgartu
Na inicijativu Svjetskog saveza dijaspore BiH (SSD), a u organizaciji i prostorijama Generalnog konzulata u Štutgartu, posljednjih dana februara održan je sastanak predstavnika klubova i udruženja građana Bosne i Hercegovine koji djeluju na području Savezne Republike Njemačke. Skup je otvorio generalni konzul BiH Haris Halilović, a u radu učestvovalo preko 60 predstavnika klubova i udruženja, bosanskih dopunskih škola, džemata, kulturnih radnika i uspješnih privrednika… Među kojim i osoblje Konzulata, delegacija Glavnog odbora SSD u sastavu Zaim Pašić, Desanka Delić, Hasan Šehović i Anes Cerić. Udruženje BiH Inicijativa Njemačka predstavljali su Zijada Kulić, Fahrudin Umihanić i Kenan Kulić, Edina i Mirsad Klopić, Kulturnu zajednicu Bosna i Hercegovina Ivana Delić i Ismet Hasanović, Zajednicu bosanskohercegovačkih udruženja i građana u Bavarskoj, Saksoniji i Tiringiji Meho Džambić, Bosansko-njemački džemat Karlsruhe Sead hafiz Babaluk, Samir Silajdžić i Emir Ćurovac, Savez Srba u SR Njemačkoj Mićo Ćetković, Hrvatskog kulturno-umjetničko društvo Budućnost iz Gepingena Andrijana Jakupek i Katarina Brajković, Hrvatsko-bošnjačko bratstvo David Jambrak, itd, itd….
Dnevnim redom su dominirala pitanja aktivnosti i problema s kojim se bh. dijaspora susreće u zemlji domaćinu ali i u kontaktima s matičnom BiH. Više učesnika u raspravi govorilo je o značaju angažmana bh. udruženja i aktivista u dijaspori, mogućnostima češće i prisnije saradnje, realizovanju zajedničkih projekata pojedinaca i organizacija bez obzira na nacionalnu i vjersku pripadnost, o tješnjoj saradanji sa vlastima, organizovanju i radu dopunske nastave na maternjem jeziku i prezentovali projekte bh. udruženja za 2011. godinu. Konzul Halilović i predsjednik SSD Pašić upoznali su prisutne sa širokom lepezom svojih aktivnosti, potpredsjednik SSD Šehović sa radom Federacije bošnjačkih udruženja u Turskoj, s posebnim osvrtom na značaj privrednih ulaganja u Bosnu i Hercegovinu. Slijedilo je predstavljanje projekata bh. udruženja u Njemačkoj čiji su predstavnici argumentovano prezentovali ogroman potencijal bh. dijaspore, respektabilne aktivnosti pojedinih saveza, zajednica, udruženja, klubova i pojedinaca; značaj organizovanosti, potrebu zajedničkih akcija i djelovanja, ali i ukazali na sve probleme sa kojima se susreću građani van domovine.
Nakon višečasovnih izlaganja i rasprave usvojeni su zaključci među kojim dominiraju: neodložno pokretanje procedure izmjene člana 4. i člana 17. Zakona o državljanstvu BiH kojim se državljanstvo neke druge zemlje dozvoljava samo pod uslovom da BiH s dotičnom ima potpisan bilateralni sporazum o dvojnom državljanstvu. Insistiralo se na promjeni te odredbe tako da dvojno državljanstvo mogu imati svi građani BiH ukoliko im to dozvoljava zakon države u kojoj žive. Pošto je za sticanje njemačkog neophodan ispis iz državljanstva BiH usvojen je prijedlog pokretanja inicijative kod njemačkih nadležnih institucija da razmotre mogućnost iznalaženja povoljnijeg rješenja. Jednoglasno je podržan stav da BiH za 1.480.000 svojih državljana u svijetu konačno mora formirati Ministarstvo dijaspore koje bi se bavilo svim aspektima dijaspore. Što, između ostalog, podrazumijeva da dijaspora treba biti zasebna izborna jedinica, a sistem registracije i glasanja državljana BiH koji žive u svijetu mora biti pojednostavljen. Ukazano je i na potrebu hitnog pokretanja inicijative za potpisivanje bilateralnih sporazuma između Njemačke i BiH o radu određenih branši državljana BiH u Njemačkoj za što postoji obostrani interes. Zaključeno je, takođe, da se od bh. vlasti traži implementacija odluke o osnivanju kulturno-informativnih centara u inostranstvu, dakle u zemljama sa većim brojem bh. dijaspore koju je još 20. marta 2003. godine donijelo Vijeće ministara, iste godine potvrdilo i Predsjedništvo BiH, a do danas ostala mrtvo slovo na papiru.
Po završenom skupu, koji su učesnici ocijenili rijetko uspješnim, predsjednik SSDBiH Zaim Pašić izjavio je za čitaoce Pošte:
Po završenom skupu, koji su učesnici ocijenili rijetko uspješnim, predsjednik SSDBiH Zaim Pašić izjavio je za čitaoce Pošte:
– Impresioniran sam sastankom u Štutgartu. Kako brojem prisutnih, tako i činjenicom da su sastanku prisustvovali predstavnici udruženja svih naroda BiH. Dan prije generalnog skupa sa kolegama iz Glavnog odbora SSD inicirali smo susret sa predstavnicima Saveza Srba u SR Njemačkoj koje je predvodio predsjednik Mićo Ćetković. U dugom, otvorenom razgovoru usaglasili smo stav da moramo jedinstveno raditi i sarađivati, zajedno pokretati akcije. Jer smo po problemima sa kojim se susrećemo u zemljama gdje smo izbjegli i u neriješenim sa vlastima u domovini u istovjetnoj poziciji. I na tom, i na zajedničkom sastanku je potvrđena činjenica da organizovana dijaspora BiH širom svijeta odrađuje ogroman posao za Bosnu i Hercegovinu, te da je krajnje vrijeme da i naša država počne rješavati probleme koji muče blizu milion i po njenih građana u svijetu na dobrobit same sebe i svih nas. Učesnici skupa su otvoreno i sa žaljenjem govorili o sve više gladnih usta u BiH i sve većoj potrebi da im se pomogne u čemu je dijaspora do sada dala svoj ogroman doprinos a dalji zavisi više od vlasti u domovini, nego od nas samih…
Po broju i značaju usvojenih zaključaka, po činjenici da su se prvi put za istim stolom i oko istih tema sastali predstavnici sva tri kontstitutivna naroda Bosne i Hercegovine, po utisku da smo nastupili kao pripadnici zajedničke države BiH, a ne njenih nacija, ovaj štutgartski samit dijaspore smatram istorijskim. Jer je potvrdio da dijaspora, uz malo dobre volje, razumijevanja i tolerancije može biti jedan narod koji jeste rasut svijetom ali je, bez obzira na adrese, integralan dio zajedničke domovine Bosne i Hercegovine. I na kraju, dozvolite da se obratim našim diplomatskim predstavništvima u Evropi i svijetu sa željom da po primjeru Konzulata u Štutgartu i generalnog konzula Halilovića, otvore vrata za slične skupove i pomognu radu objedinjene dijaspore BiH na dobrobit svih njenih građana u domovini i izvan nje.