Nedopustivo je da fašistički narativ iz 1992. godine pobjeđuje i 2022.

Izdvajamo

• „Na kraju krajeva, za utjehu, ipak je održano sjećanje, ruže su položene, ljudi su se okupili i svojim su dostojanstvom pokazali da je njihov cilj upozoriti na počinjene zločine i ponoviti zahtjev da konačno lokalne vlasti dozvole da se postavi spomenik za 102 nevino ubijene djece“, istakla je Katana. Katana je naglasila da joj je drago što je ta zabrana ostala u sjeni samog događaja, što su ljudi, bez obzira šta su u sebi osjećali, došli, okupili se, položili ruže, svojim prisustvom pokazali šta je zapravo cilj.

Povezani članci

• Konaković: Najmanje uplata dolazi iz Hercegovine jer tamo nema nikakve kontrole
• Roko Markovina: GRADU, UZ ČESTITKU ZA NJEGOV PRAZNIK
• Potrošački neredi
• Mesić: Karamarko je opasni fašista
• Kad korporacije budu neposredno zavladale
• Promocija knjige “Televizija pod opsadom” 10. marta u Historijskom muzeju BiH

Foto: Arhiv

Na 30. godišnjicu obilježavanja Dana bijelih traka u Prijedoru, načelnik Policijske uprave Prijedor Sretoje Vujanović zabranio je mirnu šetnju koju, već devetu godinu zaredom, organizuje Udruženje „Jer me se tiče“. Okupljanje je ipak održano na trgu Majora Zorana Karlice i to u ograničenom vremenu od 12:00-13:00h.

Inicijativa “Jer me se tiče” od 2012. godine organizuje okupljanje i mirnu šetnju građana koji nošenjem bijelih traka iskazuju sjećanje na žrtve nesrpske nacionalnosti koje su prije 30 godina ubijene u Prijedoru.

Povodom ove zabrane mirne šetnje koja je prethodnih godina održavana bez ikakvih incidenata, oglasili su se i iz Udruženja „Jer me se tiče“ na svojoj Facebook stranici.

Kako su naveli iznenadilo ih je Rješenje koje im je uputio načelnik Policijske uprave Prijedor Sretoje Vujanović, da im zabranjuje mirnu šetnju, a dozvoljava samo okupljanje na trgu Majora Zorana Karlice i to u ograničenom vremenu od 12h do 13h.

„Indikativno je da su nam tu naredbu uručili dan prije održavanja Dana bijelih traka i tako nas organizatore doveli u nepovoljan i ničim izazvan položaj. Naglašavamo da se to desilo na dan kada je istom ulicom prošla povorka zvanično najavljena kao obilježavanje ‘dana odbrane grada’. Ove godine su organizovane i druge slične povorke a neke od njih su bile veoma uznemiravajuće, poput noćne šetnje sa bakljama 8. januara“, stoji u saopćenju.

Kazali su da smatraju da ih je PU Prijedor ovim Rješenjem dovela u diskriminirajući položaj u odnosu na lokalne vlasti i organizacije finansirane iz budžeta grada kojima su ovakva okupljanja dozvoljena, te da im se time krše temeljna ljudska prava i nepotrebno uznemiravaju porodice žrtava koje su u ovom Danu komemorirale ubijene i nestale članove svojih porodica.

„U obrazloženju je između ostalog navedeno da je za taj dan prijavljeno više skupova i da bi dozvoljavanje svih tih okupljanja ‘došlo do ozbiljne opasnosti od nasilja’. Ukoliko je policija imala dojave o pripremama nasilničkog ponašanja trebala je postupati prema tim licima i grupama a ne ograničavati pravo na mirno okupljanje inicijativi Jer me se tiče, koja dostojanstveno godinama održava komemoracije za ubijene prijedorske civile“, dodali su.

Navode i da su uputili žalbu Ministarstvu unutrašnjih poslova RS ali ona ne odlaže rješenje o zabrani i ograničenju.

„Prije deset godina je ista policijska uprava zabranila komemoraciju za 266 ubijenih žena i djevojčica u Prijedoru. Zbog te očite diskriminacije i kršenja ljudskih prava žrtava smo pokrenuli obilježavanje Dana bijelih traka, kao podsjetnik na maj 1992. godine kada je nesrpsko stanovništvo Prijedora Krizni štab opštine Prijedor natjerao da svoje kuće i stanove označe bijelim zastavama a ukoliko se kreću po gradu da stave bijele trake“,  kazali su iz Udruženja „Jer me se tiče“.

Istakli su da kao organizatori Dana bijelih traka moraju ispoštovati ovu naredbu ali da će istrajati kod pravosudnih i međunarodnih tijela da budu sankcionisani svi oni koji su odgovorni za uskraćivanje ljudskih prava i koji su porodice žrtava i preživjele žrtve ponizili i uznemirili ovakvim nepotrebnim i nezakonitim činom.

„Budimo dostojanstveni i ne dozvolimo da iko naruši dan bijelih traka!“, zaključili su organizatori Dana bijelih traka.

No, uprkos zabrani za mirnu šetnju više od stotinu građana i građanki okupilo se danas na trgu gdje su položili ruže u spomen ubijene djece Prijedora. Nakon završenog događaja cvijeće su s trga prenijeli u park gdje će biti napravljen spomen-obilježje ubijenoj djeci.

Dugogodišnja aktivistkinja i novinarka Gordana Katana za Tacno.net istakla je kako smatra da je ovo ozbiljan korak unazad i da je vrlo ružna poruka poslana iz Prijedora porodicama žrtava i preživjelima, ali na kraju krajeva i civilnom sektoru i javnosti, ne samo u BiH nego i u svijetu, pogotovo što svih ovih godina koliko se organizuje ta mirna šetnja, nikad nije bilo ni incidenata ni provokacija.

„Na kraju krajeva, za utjehu, ipak je održano sjećanje, ruže su položene, ljudi su se okupili i svojim su dostojanstvom pokazali da je njihov cilj upozoriti na počinjene zločine i ponoviti zahtjev da konačno lokalne vlasti dozvole da se postavi spomenik za 102 nevino ubijene djece“, istakla je Katana.

Katana je naglasila da joj je drago što je ta zabrana ostala u sjeni samog događaja, što su ljudi, bez obzira šta su u sebi osjećali, došli, okupili se, položili ruže, svojim prisustvom pokazali šta je zapravo cilj.

„Na lokalnim vlastima će ostati ta sramota, jer policija je ipak postupala po zahtjevima lokalne vlasti. Policija je bila eksponent, samo izvršitelj toga svega“, zaključila je.

Satko Mujagić: Roda je simbol Den Haaga, sad noj može biti simbol ‘bratskog mu’ Prijedora

Bivši prijedorski logoraš Satko Mujagić, koji je preživio logore Omarsku i Manjaču, za Tacno.net je prokomentarisao cijelu situaciju u Prijedoru koja se dešava u posljednja dva dana.

„Ono što bih ja želio da kažem i da se osvrnem je ono što se zove ‘ratni turizam’, i to je malo sarkastično ali valjda će shvatiti ko treba da shvati. Ko ne shvata nek čita ponovo. Ali, dvije su stvari ovdje ključne, meni lično kao nekom ko je preživio genocid u Prijedoru da kažem tako otvoreno. Ne samo ja, nego bilo ko drugi. Da kažem svima nama koji smo preživjeli genocid u Prijedoru 1992. godine, ne igra veliku ulogu pitanje da li lokalne vlasti podržavaju ili ne podržavaju obilježavanje događaja iz 1992. godine. To mogu biti bijele trake, mogu biti odlasci u Omarsku. npr. i odlasci u Omarsku su nekoliko puta bili zabranjivani iz raznih razloga. Hoću reći, ja lično sam malo oguglao na to da li se načelnik Pavić ili načelnik Javor ili komandir policije u Prijedoru slaže ili ne slaže ili pokušava da sabotira i ne sabotira neki događaj. Mene to iskreno ne dira više kao nekada. Jednostavno ne očekujem puno dobro i onda kad se nešto dobro desi, u smislu da neka komemoracija prođe bez incidenata to je onda dobro, a kad ovako nešto ne dozvoljavaju to više govori o njima nego o samom događaju. Ono što jeste bitno naglasiti jeste da ja sam legalista i ja tu proslavu rođendana Orbanu gledam s legalističke strane. Ako se nekome slavi rođendan bilo koga, pa evo i Orbana, to je njegova tj. njihova stvar. Nemam posebnu reakciju na to. Ali ono što jeste bitno naglasiti jeste da u Prijedoru ista grupa koja slavi rođendan Orbana je ta koja veliča četnike, to je ista grupa koja je uspjela ove godine tj. jučer da uporedi 1942. godinu i 1992. godinu. Oslobađanje grada Prijedora od strane partizana tj. antifašista koji će kasnije formirati novu Jugoslaviju na temeljima AVNOJ-a. Sad od preživjelih iz 1992., pa i ubijenih prave paralelu sa 1942., tako da se žrtve fašizma iz 1992. indirektno porede sa fašistima iz 1942., od kojih je oslobođen grad. To je ono što treba da boli, da bude indikativno i što treba da bude teže nego što je uradila policija danas, a to je da su uspjeli sa negiranja genocida i negiranja ratnog zločina generalno, zločina protiv čovječnosti u Prijedoru da pređu u fazu ne samo glorifikacije zločina, što se radi s Mladićevim muralima i ostalim grafitima, nego da od žrtava i preživjelih prave fašiste. To je indirektna poruka svakome ko imalo razumije historiju“, istakao je Mujagić.

Podsjećamo, u Prijedoru je jučer, 30. maja, obilježeno “30 godina odbrane grada Prijedora i 80 godina oslobađanja” u organizaciji neformalne grupe “Samopoštovanje”, koja je ranije pozvala na masovnije okupljanje kako bi poslali poruku “onima koji će idući dan prodavati laži o tzv. bijelim trakama”.

„Ja sam bio u Prijedoru par puta u zadnja tri mjeseca i u Kozarcu, ali i u RS-u generalno. Ja i dalje vidim i znam da grupa ljudi koja stoji iza svega ovoga, da je ona ipak malena, da veliki broj Prijedorčana nema ništa protiv obilježavanja, oni to gledaju kao normalan ljudski čin i tome je dokaz da u zadnjih 20 godina, bilo je nekih incidenata znam, bilo da se radilo o odlascima u Omarsku ili obilježavanju u gradu, ali ja se sjećam kad su bili mimohodi na Dan bijelih traka da je muzika u nekim kafićima bila ugašena. U sred grada dešavalo se da ljudi iz poštovanja, pošto vide povorku koja prolazi u tišini, ugasi muziku. To su neke stvari koje su se dešavale u Prijedoru i koje su isto tako pale u zaborav. I još jedan podatak jako bitan, da je 66% građana RS-a ponosno što su Bosanci i Hercegovci. To je dvije trećine. To je istraživanje iz 2020. godine. Ne bih htio biti ni previše optimista, jer su ipak ovo velike stvari koje se dešavaju u gradu. I ovo jučer i ovo danas. Negativne poruke, retrogradni potezi koji će dovesti do više podjela među ljudima, više nepovjerenja. I to je žalosno što je tako“, kazao je Mujagić.

Mujagić je poručio da oni (preživjeli) su već navikli na opstrukcije i da je ovo još jedna u nizu, ali da neće stati iz ljubavi prema ovoj državi i prema gradu, jer je jednostavno nedopustivo da fašistički narativ iz 1992. godine pobjeđuje i 2022. godine.

„Mi imamo svoje načine preko medija, kroz pisanje knjiga, kroz konferencije koje će se dalje održavati i koje će biti dostupne na internetu. To guranje glave u pijesak neće pomoći“, zaključio je Mujagić.

Danas je u Prijedoru prije početka obilježavanja Dana bijelih traka također trebala biti obilježena i proslava rođendana predsjednika Vlade Mađarske Viktora Orbana i vlasnika TV Pink Željka Mitrovića, kao i proslave pet godina od inauguracije predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u organizaciji Omladinske organizacije “Princip“, no kako su javili reporteri portala Klix.ba, niko nije došao na taj skup.

Dan bijelih traka

Podsjećamo, lokalne vlasti bosanskih Srba 30. maja 1992. godine, preko Radio Prijedora naredile su nesrpskom stanovništvu da označe svoje kuće bijelim čaršafima. Potom su ih prisilili i da nose bijele trake na rukavima, a kretanje im je bilo ograničeno policijskim satom i kontrolnim punktovima.

Na području općine Prijedor je 1992. godine stradalo više od 3.000 civila, a iz te općine se iselilo oko 38.000 stanovnika bošnjačke i hrvatske nacionalnosti. Za zločine na teritoriji općine Prijedor tokom rata u Bosni i Hercegovini pred Međunarodnim krivičnim tribunalom za bivšu Jugoslaviju (MKTJ) pravnosnažno je osuđen gotovo kompletan vrh Republike Srpske na čelu sa Radovanom Karadžićem, Biljanom Plavšić i Momčilom Krajišnikom. Pred MKTJ, za čije osnivanje je jedan od razloga i otkriće prijedorskih logora, osuđeno je i više pripadnika policije, komandira obezbjeđenja i vođa smjene straže logora “Omarska”, “Keraterm” i “Trnopolje”, kao i više predstavnika lokalnih vlasti.

U junu 2021. godine, Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove (MRMKS) je komandantu Glavnog štaba VRS, Ratku Mladiću izrekao drugostepenu presudu, kojom je osuđen na doživotnu kaznu zatvora. Mladić je, između ostalog, osuđen za progon, istrebljenje, ubistvo, deportaciju i prisilno premještanje u općinama širom BiH, među kojima je i Prijedor. Iako je Ratko Mladić jedini visokorangirani oficir VRS osuđen za zločine u Prijedoru, od jula prošle godine na stotine murala i grafita širom gradova u Srbiji i BiH ispisano je u njegovu čast.

Tekst je nastao u saradnji sa forumZFD u Bosni i Hercegovini.