Linić kao novi Robin Hood: Novi porezi bogatima, zaštitit ćemo socijalno najugroženije
Povezani članci
U prvom javnom nastupu ministar Linić i potpredsjednik Vlade Branko Grčić naznačili su glavne crte ekonomske i financijske politike u idućoj godini, pri čemu je ministar financija najavio da će proračun za 2012. Vlada poslati Saboru u veljači. Rashodi proračuna »moraju biti manji za jedan posto BDP-a«, kazao je Grčić, govoreći pred članovima Kluba izvoznika, u organizaciji tjednika Lider. Budući da hrvatski BDP iznosi oko 350 milijarda kuna, iz Grčičevih riječi nazočni su zaključili da će nova Vlada proračun smanjiti za najmanje 3,5 milijarda piše Novi List
Linić još nije mogao reći koliko će se povisiti PDV, ali je najavio i uvođenje međustopa, primjerice za dječje potrepštine i za edukaciju. Spomenuo je i niži PDV za ugostitelje, o čemu će se, kaže, još raspravljati.
– Nove stope PDV-a bit će poznate do kraja siječnja, primjenjivat će se nakon donošenja proračuna. Njihov cilj nije povećanje proračunskih prihoda, nego zaštita najugroženijih i pomoć dijelu gospodarstva na domaćem tržištu, tvrdi Linić. Do ulaska u Hrvatske u EU, kaže, ostat će na snazi i sadašnje nulte stope PDV-a na kruh, mlijeko i lijekove.
Komunalna naknada se postupno ukida ili smanjuje, a umjesto nje od 1. srpnja uvodi se porez na imovinu. Lavovski dio tog prihoda pripast će lokalnoj samoupravi, jer Vlada priprema decentralizaciju, najavili su Grčić i Linić. »Tražimo od vlasnika imovine da je stave u funkciju, jer će na neupotrebljavanu imovinu plaćati poreze, a na upotrebljavanu neće«, poručio je Linić.
Ministar financija najavio je da će Vlada parafiskalne namete gospodarstvu »prepoloviti, ili smanjiti za dvije trećine«. Pritom, smanjit će se naknada za HGK, doprinosi za vode i šume, spomenička renta i drugo, tvrdi Linić. Vlada će dati veću potporu i izvoznicima, pa planira iduće godine dokapitalizirati HBOR s 500 milijuna kuna, kako bi se olakšao izvoz u zemlje CEFTA-e.
Novim proračunom Vlada želi održati kreditni rejting Hrvatske i poslati pozitivne poruke investitorima, naglasili su Linić i Grčić. Prema Grčiću, u eurozoni se javljaju recesija i smanjenje narudžbi, osobito u Italiji, što bi iduće godine moglo usporiti rast BDP-a, ali Vlada ga želi povećati. Očekuje se i smanjeno kreditiranje banaka. No, Vlada želi fiskalnom konsolidacijom poslati pozitivne poruke investitorima. Počet ćemo s reformama u javnom sektoru, a oslanjamo se na model tzv. »interne devalvacije«, što znači smanjenje troškova za poduzeća, tvrdi Grčić. On je uz rezove u idućoj godini najavio i veće investicije.