Konflikt u Ukrajini: Putinu treba izlazna strategija

Povezani članci

• Jelena Milić: Reket u srcu
• Heni Erceg: Referen-dum-dum
• Samo nježno sa „Olujom“
• Smrt od teške ruke iz Crne reke
• Proizvodnja glupana
• Cijena života u Fergusonu, a i šire

AP/dpa

Ruski predsjednik Putin: Popuštanje ili eskalacija?

Koliko dugo još Vladimir Putin može sebi dopustiti podršku separatistima u istočnoj Ukrajini? Da bi sa najmanje poslijedica izašao iz krize on mora sahraniti projekat “Nova Rusija” – i uprkos tome sačuvati obraz.

Piše: Moritz Gathmann
Preveo: Ešref Zaimbegović

Ruski predsjednik Vladimir Putin nalazi se pod enormnim pritiskom. Internacionalno zaprepaštenje zbog, kako izgleda od proruskih separatista, srušenog putničkog aviona MH17 bilo je tako veliko da je Zapad zaveo oštre sankcije prema Rusiji. Putin do sada ne pokazuje da je time impresioniran ali ipak i pored, prema vani pokazane čvrstine on mora razmišljati o mogućnostima izlaska iz komplikovane situacije na istoku Ukrajine. Samo je pitanje kako bi trebalo izgledati to rješenje?

Prije svega ruskom predsjedniku mora biti jasno kako će dalje postupati sa separatistima. Nedavno je Andrej Kolesnikov, Putinov biograf i dopisnik iz Kremlja od njegovog prvog predsjednikovanja, izjavio da će Putin ostaviti ustanike bez podrške ako međunarodno ispitivanje katastrofe pokaže da su oni srušili avion. Posmatrači u Rusiji procjenjuju ovu procjenu kao nezvaničnu izjavu za štampu iz Kremlja.

O pregovorima sa separatistima u kojima oni – kao u ranijim pregovorima – mogu postavljati vlastite uslove, ne može više biti ni govora. Format novih ponovo pokrenutih konsultacija između OSZE, Rusije, Ukrajine i ustanika to potvrđuje. Razgovori se sada više ne održavaju u Donjecku koga kontrolišu ustanici nego u bjeloruskom Minsku.

Pregovara li se u Minsku ili na nekim drugim kanalima o uređenoj kapitulaciji ustanika? Vodeći artikal Kremlju vjernih i uticajnih online novina “Gazeta.ru” pokazuje da je to blizu istine: Za odustajanje od projekta “Nova Rusija” mogla bi Moskva dobiti od više evropskih zemalja “garancije za ruski govoreće stanovništvo na istoku Ukrajine” i u najmanju ruku “nezvanično” priznanje aneksije Krima – i djelomično povlačenje sankcija.

Odlučujuće ličnosti napuštaju Ukrajinu

Zatvori li Rusija svoje granice za borce i oružje tada je vojni poraz separatista siguran. Ove srijede jedna grupa OSZE posmatrača započela je svoju misiju na dvije ruske kontrolne tačke na ukrajinskoj granici. Iako oni neće biti u poziciji da kontrolišu situaciju na drugim mjestima otvorene granice – to je pozitivan signal.

Istovremeno napuštaju Ukrajini važni štičenici Moskve. Od ponedjeljka nalazi se u Moskvi Aleksander Borodaj, premijer Donjecke narodne republike i ruski državljanin. I Igor Besler, dalji važan vojni komandant je, prema izvještajima ukrajinskih medija, otputovao u Rusiju. Mjesni komandant je sada bivši saradnik ruske tajne službe Igor Strelkov, koga je međutim teško dirigovati iz Moskve. Ljudi kao on nisu nikada pokazali interes za rješenje putem pregovora. Oni su spremni da konflikt održavaju silom.

Najnoviji vojni događaji ukazuju na to da se “Narodne republike” nalaze na izdisaju: Ukrajinska armija zauzela je više gradova i nalazi se blisko odsjecanju Donjecka od ostalih istočnih oblasti.

Mnogi Rusi se boje otvorenog rata

Međutim pitanje je kako bi Putin mogao vlastitom narodu objasniti poraz ustanika. “Nekako se mora napolje iz Ukrajine ali tako da se Putin može posmatrati kao relativni pobjednik”, kaže politolog i poznavalac Kremlja Stanislav Belkovski.

Ruski mediji bi morali naći neki rezon kojim će se neuspjeh projekta „Nova Rusija“ predstaviti kao neophodna žrtva. Kao žrtva da se spriječi stradanje civila i otvoreni rat sa Zapadom. Jer uz svu vjernost svome predsjedniku veliki broj Rusa ima strah od rata sa Ukrajinom ili čak od trećeg svjetskog rata.

Plan B može biti eskalacija. Putin bi mogao reći: Zapad je zbio svoje redove sada je napad najbolja odbrana. Na ovu opciju upozorava naprimjer Gernot Erler, opunomoćenik za Rusiju u Saveznoj vladi. Moskva bi mogla dodatno uz materijalnu podršku separatistima izvoditi ciljane vazdušne napade na pozicije ukrajinske armije i time demoralizirati vojnike.

To vjerovatno ne bi izazvalo vojno uključivanje Amerike ili Nato – ali bi značilo konačni raskid između Zapada i Rusije.

spiegel.de