Koliko para toliko i glazbe: Jasmin Mahmuzić & Dika Slezak na temeljima Žitoprometa

Povezani članci

• Zija Dizdarević: ZAVNOBiH – obezvrijeđena dragocjenost
• PIŠAM TI SE JA NA OSTAVKU MARINE STRMOTA
• ESSAY O „KORNORIMA“ – ili o brojanju „krvnih zrnaca“ i nakon 25 godina
• Koncept raja
• UGROŽENA VRSTA
• Partizan na trenažeru

Agencija za bankarstvo FBIH/foto: Tačno.net

Agencija za bankarstvo FBIH prošle godine izdvojila je 1.7 miliona KM (bez PDV-a) za kupovinu poslovnog prostora u Mostaru. Prema informacijama portala Tačno.net, kupovina ovog objekta od kompanije u suvlasništvu porodice Dinka Dike Slezaka odrazila se na političku podršku HDZ-a prilikom reizbora Jasmina Mahmuzića na poziciju direktora ove institucije.

Piše: Predrag Blagovčanin

Agencija za bankarstvo FBIH, ključna institucija za regulaciju i nadzor bankarskog sektora, mikrokreditnih organizacije kao i drugih finansijskih institucija, skoro 20, bila je pod apsolutnom kontrolom HDZ-ovog kadra Zlatka Barša. Naravno, na imenovanja u agenciju koja se finansira od naknada koju plaćaju učesnici finansijskog tržišta u FBIH nisu bili imuni ni predstavnici drugih političkih partija.

Tako su u proteklom periodu na ključnim pozicijama ove agencije bili kadrovi poput nekadašnje ministrice finansija FBIH Jelke Miličević, Ljerke Marić ili Harisa Ihtijarevića protiv kojeg je nedavno podignuta optužnica za sukob interesa u periodu dok je obavljao poziciju predsjednika Upravnog odbora ove institucije.

Nakon izbornog debakla SDP-a 2014. godine te uspostavljanjem nove koalicije, predvođene SDA-HDZ-om, dolazi do promjena na ključnim pozicijama unutar ove agencije.  Zvanično kao kadar SBB stranke, uz snažnu podršku SDA, na poziciju direktora Agencije 2017. godine imenuje se Jasmin Mahmuzić.

Mahmuzić u Agenciju za bankarstvo FBIH dolazi s iskustvom i dotadašnjom karijerom u OHR-u, Sparkasse banci, Union banci te privatnoj konsultantskoj kompaniji „First point“ Sarajevo.

Pored sadašnjeg direktora Agencije u vlasničkoj strukturi ove privatne konsultantske kompanije bili su i nekadašnji generalni direktor „Sparkasse“ Bank u BIH, Sanel Kusturica te biznismen Kasim Mujan.

Kusturica se danas nalazi na poziciji direktora Sparkasse Bank u Sjevernoj Makedoniji, a Kasim Mujan u žižu javnosti dolazi kao svjedok u procesu „Profit“ zbog poslovanja njegove knjigovodstvene agencije s kompanijom Eurohouse u vlasništvu Zijada Blekića. Podsjećamo, Zijad Blekić i Edin Dizdar zajedno s još 14 osoba terete se da su nezakonito stekli 30 miliona KM.

Kasim Mujan u društvu Asima Sarajlića te Ibrahima Hadžibajrića prilikom otvaranja pekare Mlinar/foto: Klix.ba

Nakon isteka prvog mandata na poziciji direktora Agencije za bankarstvo FBIH, zahvaljujući apsolutnoj političkoj podršci svih relevantnih faktora, u prvom redu HDZ-a BIH bez čije podrške kako tad, tako i danas niko u ovoj državi ne može biti imenovan, Dom naroda FBIH u avgustu prošle godine Jasminu Mahmuziću potvrdio je novi četverogodišnji mandat.

Podsjećamo, samo nekoliko mjeseci pred istek prvog mandata na poziciji direktora Agencije za bankarstvo FBIH, dionice Sberbank BH za 15 miliona KM prodane su kompaniji ASA Finance, a kompaniji Energosoft iza koje se krije Prointer Beograd omogućen je kompletan uvid u finansijski sektor FBIH, o čemu je ranije pisao portal Tačno.net

Pored Mahmuzića tad su imenovani i Dubravka Bošnjak na poziciju zamjenice direktora te novi članovi Upravnog odbora Ivanka Galić, Samir Bakić, Ivan Brkić, Haris Jahić i Jasmin Halebić.

Međutim, prema navodima visokopozicioniranog izvora portala Tačno.net unutar HDZ-a BIH, politička podrška ove partije Mahmuziću prilikom reizbora u jednom segmentu bila je  uslovljena i kupovinom poslovnog prostora bivše Upravne zgrade Žitoprometa Mostar. Sticajem okolnosti u suvlasništvu članova porodice Dinka Dike Slezaka.

Jasmin Mahmuzić/foto: Avaz

Portal Tačno.net obratio se HDZ-u BIH, međutim iz ove političke stranke nisu odgovorili na pitanja o razlozima podrške Mahmuziću prilikom reizbora.

Iz kabineta direktora Agencije za Bankarstvo FBIH na upit portala Tačno.net odgovaraju da je potpuno iracionalno i neutemeljeno dovoditi u vezu ovu nabavku s izborom i imenovanjem Jasmina Mahmuzića na ovu poziciju.

„Postupak kupovine poslovnog prostora Agencije za potrebe Podružnice Mostar je proveden na temelju relevantnog okvira definisanog odredbama Zakona o javnim nabavkama, Zakona o Agenciji za bankarstvo Federacije, Statuta Agencije za bankarstvo Federacije BiH i internih akata Agencije, a sve u skladu s Planom finansijskog poslovanja Agencije za bankarstvo Federacije BiH, nakon provedenog postupka po Javnom pozivu za podnošenje ponuda u postupku kupovine poslovnog objekta/poslovnog prostora za potrebe Agencije za bankarstvo Federacije BiH – Podružnica Mostar“.

Da parafraziramo: „Po zakonu“, rekao bi nekadašnji federalni premijer Nedžad Branković.

Nacrtaj mi tender

U novembru 2021. godine Agencija za bankarstvo FBIH raspisuje tender za kupovinu poslovnog prostora za potrebe podružnice u Mostaru. Dokumentacijom objavljenom na stranici ove agencije jasno su specificirani tehnički detalji koje ovaj poslovni prostor mora zadovoljiti.

Tako su neki od kriterija bili da se poslovni prostor nalazi maksimalno 800 metara udaljenosti od zgrade Vlade FBIH i Staklene banke, s ukupnom neto površinom od 450 do 600 metara kvadratnih. Kako su naveli u dokumentaciji, ovaj poslovni prostor može biti izgrađen kao samostalan objekt ili objekt u sastavu poslovne ili stambene zgrade s više etaža te posebnim pristupom i ulazom.

Dokumentom dostupnim na zvaničnoj stranici Agencije za bankarstvo FBIH do detalja definisani su i kriteriji koji se tiču tri parking mjesta koja su u sastavu ovog poslovnog prostora kao i drugi specifični kriteriji koje ponuđač treba ispuniti.

Nakon objave tendera Agencija za bankarstvo provodi postupak odabira primjenjujući izuzeće od Zakona o javnim nabavkama što je prema stavu Agencije za javne nabavke zakonska mogućnost u slučajevima kupovine poslovnih prostora.

Na tender se javljaju dva ponuđača, kompanija „Inventus“ Mostar s ponudom od 1.7 miliona KM bez PDV-a i kompanija „Toro Mostar“ s ponudom od 2.6 miliona KM također bez PDV-a. Ponuda kompanije Toro odbijena je zbog neispunjavanja kriterija koji su definisani tenderskom dokumentacijom.

Nekoliko mjeseci kasnije, u februaru 2022. godine Agencija za bankarstvo FBIH sklapa ugovor s građevinskom kompanijom „Inventus“ Mostar čiji je poslovni prostor ispunjavao sve tehničke kriterije iz tenderske dokumentacije.

Vlasničku strukturu Inventusa čine dva privredna subjekta s ukupnim kapitalom od 9,5 miliona KM, kompanije „Editus“ Mostar te „GM Logistics“.

Prema podacima iz registra poslovnih subjekata „Editus“ Mostar u vlasništvu je Nine i Maria Slezaka te Vesne Slezak, odnosno sinova i supruge Dinka Dike Slezaka. Drugi suvlasnik „Inventusa“ kompanija „GM Logistics“ registrovana u Mostaru u vlasništvu je Mandarić Olivera, Vrljić Gorana te kompanije „Simpex“.

Mario Slezak, direktor i vlasnik kompanije „Editus“ te suvlasnik kompanije „Inventus“, negirao je bilo kakve navode o političkoj ili bilo kakvoj drugoj povezanosti s Jasminom Mahmuzićem.

Kako ističe, prilikom odabira pobjednika tendera za nabavku poslovnog prostora za potrebe podružnice Agencije za bankarstvo FBIH u Mostaru niko se nije žalio na tendersku dokumentaciju niti na odluku o odabiru.

Foto: Tačno.net

Kupovinom ovog poslovnog prostora, Agencija za bankarstvo FBIH za ukupno sedam uposlenika i direktora poslovnice Davorina Filipovića, inače suprug Darijane Katić-Filipović dopredsjednice HDZ-a BIH, prema podacima iz ZK izvatka, obezbijedila je preko 66 metara kvadratnih kancelarijskog prostora po uposleniku. Te skoro 40 kvadrata parking prostora.

Za informatičku opremu kao i opremu samog prostora, do danas, izdvojena su značajna finansijska sredstva, nabavljajući opremu uglavnom s kompanijama čije se poslovanje veže za HDZ BIH, poput firme „Katarina“ Mostar u vlasništvu Milenka Čovića.

Talijanka Dike Slezaka

Krajem 80-tih godina nakon uspješne karijere u sivoj zoni tržišne ekonomije Dinko Dika Slezak,  otvara prvu privatnu robnu kuću u Mostaru. Početkom ratnih zbivanja zbog odličnih poslovnih i prijateljskih konekcija od strane vrha HDZ-a i HVO-a, preciznije, danas osuđenih ratnih zločinaca Jadranka Prlića i Slobodana Praljka, imenovan je na poziciju načelnika za logistiku zone Mostar.

„To je bio jedan početak rata, gdje je srce nosilo, gdje se svatko malte ne davao sve svoje što je imao, ulagao sve svoje, davao, a ja sam inače prije rata dosta dobro stajao, svu sam svoju imovinu, i pokretnu i nepokretnu dao na raspolaganje: skladišta moja gdje su bili i sastanci i skladišta za hranu i skladišta za svu drugu opremu, pa jednu godinu, godinu i pol dana je to trajalo, poslije toga se to izvuklo vani i ostalo je to u funkciji skroz HVO-a, do nazad, ne znam neke do možda 1997. godine. A iz logistike sam izašao negdje u maju prije početka sukoba sa muslimanima, a tada sam se počeo baviti poslovima što i dan danas radim i tako.“  – Transkript iskaza Dinka Slezaka pred haškim istražiteljima 2005. godine.

Početkom 1993. godine Dinko Slezak napušta poziciju glavnog logističara HVO-a te živi na relaciji Zagreb-Mostar. Završetkom ratnih dešavanja, sa značajnim kapitalom proisteklim iz ratnog perioda, kroz odlične konekcije s tadašnjim vrhom Herceg Bosne, Gojkom Šuškom, Matom Bobanom, a kasnije i Nevenom Tomićem, Slezak, preciznije, njegova građevinska kompanija „Interinvest“ dobija primat u poslovima izgradnje i rekonstrukcije porušenog Mostara.

Regionalni lideri na druženju kod Dinka Slezaka/foto: N1

Kroz svoje poslovne aktivnosti Dinko Slezak imao je kontinuiranu podršku vrha HDZ-a BIH ali i HDZ-a Hrvatske. Dobri odnosi, prema pisanju medija, potvrđeni su i imovinskim garancijama koje je Slezak ponudio u više sudskih predmeta koji su se vodili protiv Dragana Čovića. Također, Slezak se pokazao i kao odličan domaćin političkih sastanaka koje organizuje Dragan Čović kako u rezidencijalnom ljetnikovcu na rijeci Radobolji ali i organizacijama plovidbe na luksuznoj jahti u njegovom vlasništvu.

Pored visokorangiranih kadrova HDZ-a, Slezak će ugostiti i niz drugih političara poput Milorada Dodika, Aleksandra Vučića, Andreja Plenkovića ali i predstavnike međunarodne zajednice.

Poslovnu imperiju Slezak nije gradio samo na građevinskim poslovima. Početkom 2000-ih Dinko Slezak ulazi u posao pružanja usluga sportskog klađenja. Nekadašnji vlasnik sportskih kladionica Derby, Bet Shop te Intersport nakon povlačenja iz ovog posla, poreskoj upravi po osnovu neplaćenih poreza ostaje dužan preko 40 miliona KM.

Dinko Slezak 2003. godina Nezavisne/Infobiro

Upravo ovaj podatak kao i informacija da Hrvatska kao i Bosna i Hercegovina pružaju pravosudni imunitet, ključni su za razumijevanje razloga transferiranja vlasništva kompanija na članove porodice te fokusiranje poslovanja na Republiku Hrvatsku.

Članovi porodice Dinka Slezaka danas u Hrvatskoj u svom vlasništvu imaju desetine kompanija koje se primarno bave građevinskim poslovima, iznajmljivanjem i trgovinom nekretninama te hotelijerstvom.

Za raju iz Cima: Tebi Mljekara a meni Žitopromet

Nekadašnji privredni gigant Hercegovine u prve probleme dolazi nakon privatizacije 2001. godine. Identično kao i niz drugih državnih preduzeća koja danas ne postoje, politička imenovanja neadekvatnih kadrova, sistemska pljačka, nepovoljni ugovori s dobavljačima, lobistički interesi te manipulacije na tržištu kapitala amnestirane od strane Komisije za vrijednosne papire FBIH dovele su ovu kompaniju u propast.

Od ratnog perioda do 2012. godine i pokretanja stečaja kroz ovu kompaniju prodefilovao je niz direktora imenovanih direktno do HDZ-a poput Joze Vučića, Eugena Ćubele, Damira Ljubića koji bez obzira na činjenicu da je kompanija proizvodila elementarnu prehrambenu namirnicu, hljeb ili kruh, nisu uspjeli finansijski stabilizirati poslovanje.

Žitopromet će tako, opterećen unutrašnjim sukobima nastalim kao posljedica malverzacija s rezervama žita te borbom fondova za prevlast u ovoj kompaniji, 11 godina nakon privatizacije otići u stečaj, a zaostala potraživanja radnika bit će isplaćena od prodaje imovine ove kompanije u Stocu, Čapljini i Ljubuškom.

Preostalu imovinu Žitoprometa Mostar procijenjenu na preko 7 miliona KM, a  koja je uključivala silose i proizvodni kompleks, Upravnu zgradu te 14 hiljada metara kvadratnih zemljišta u Raštanima po javnom pozivu kupit će kompanija Editus Mostar za 5,2 miliona KM.

Drugu ponudu u visini 4,5 miliona za imovinu ovog preduzeća predala je kompanija “Mo Herc” u vlasništvu, Brane Markića, Damira Vrljića, Emira Ćorića, Franje Sivrića te Ilije „Ileta“ Vrljića.

Foto: Denis Štrbo/Tačno.net

Tako će na temeljima nekadašnjeg Žitoprometa Mostar, kompanija Inventus u suvlasništvu porodice Dinka Slezaka započeti izgradnju građevinskih objekata namijenjenih daljoj preprodaji. Prodaja do sad ide odlično.

Kao što vidimo na primjeru nabavke poslovnog prostora za potrebe Agencije za bankarstvo FBIH.