KISSINGER: NAJVEĆA JE OPASNOST AMERIČKO-KINESKI SUKOB

Izdvajamo

• Što se tiče opasnosti eskalacije, Kissinger poziva obje strane na najveću moguću suzdržanost. Pitanje je ‘imamo li posla s dvojicom lidera na čelu tih sila, a nužno je da su u igri dvije strane, koji će imati dovoljno mudrosti da kažu: taj problem moramo riješiti? Kada bi ta dvojica državnika zaista bili mudri, rekli bi: nas dvoje, mi smo najveća opasnost za budućnost ljudske vrste.’

Povezani članci

• Stipe Mesić: Ponosno se sjećamo ustanka pod vodstvom Komunističke partije i Josipa Broza Tita
• Noam Chomsky, Naomi Klein i desetine najvećih svjetskih intelektualaca podržalo demonstrante u BiH
• Trošenje prosvjeda
• „Državnički“ prvi dani predsjedničkog mandata Dragana Čovića
• Zlatko Dizdarević: Gdje to ima tako, osim ovdje
• Marinko Čulić: Amerikanizacija Evrope

Foto: Reuters

Nekadašnji američki ministar vanjskih poslova, Henry Kissiner, upozorava na opasnost nuklearnog rata između Kine i Sjedinjenih Država. ‘Spor oko Tajvana mogao bi eskalirati na način da ga nitko više neće moći kontrolirati. Ta opasnost postoji’, rekao je Kissinger u razgovoru s novinarima tjednika ‘Zeit’.

Kissinger koji je 27. svibnja/maja navršio 100 godina dodao je: ‘Vojna konfrontacija između tih dviju sila bila bi strašna nesreća, bila bi nešto još gore od Prvoga svjetskog rata. Obje su države već i sada na visokoj razini tehnološkog razvoja, obje posjeduju oružja s neograničenom razornom snagom. A sada dolaze nove tehnologije što otvaraju mogućnosti čije domete nismo ni u naznakama sposobni shvatiti.’ Kissinger trenutno radi na svojoj drugoj knjizi koja se bavi šansama i rizicima što ih donosi umjetna inteligencija.

Što se tiče opasnosti eskalacije, Kissinger poziva obje strane na najveću moguću suzdržanost. Pitanje je ‘imamo li posla s dvojicom lidera na čelu tih sila, a nužno je da su u igri dvije strane, koji će imati dovoljno mudrosti da kažu: taj problem moramo riješiti? Kada bi ta dvojica državnika zaista bili mudri, rekli bi: nas dvoje, mi smo najveća opasnost za budućnost ljudske vrste.’

‘Zeit’ je pitao nekadašnjeg šefa američke diplomacije i o ruskom napadu na Ukrajinu. Rekao je kako ruskog predsjednika Putina ne vidi kao jedinoga koji je odgovoran za rat u Ukrajini. ‘Rat je sam po sebi, kao i način njegova vođenja u velikoj mjeri bezobziran, napadu se treba suprotstaviti i ja zagovaram otpor Ukrajinaca i Zapada.’

Ali, on je još 2014. iznio ‘ozbiljne sumnje u pogledu poziva Ukrajini da se priključi Atlantskom paktu. Time je započeo slijed događaja koji su kulminirali ratom. To ne znači da opravdavam rat, ali smatrao sam tada, a smatram i danas, kako nije bilo pametno povezivati primanje svih država nekadašnjeg Istočnog bloka u NATO s pozivom Ukrajini da se i ona pridruži NATO-u.’ Kissinger je još dodao: ‘Moja je procjena tada bila kako bi za Ukrajinu bilo najbolje da ostane neutralna u statusu koji bi bio sličan onome što ga je svojedobno imala Finska.’

Sada, međutim, američki diplomata zastupa gledište da bi Ukrajini trebalo otvoriti perspektivu članstva u Atlantskom paktu. ‘Danas sam apsolutno za to da Ukrajina nakon završetka rata bude primljena u NATO. Sada, kada više nema neutralnih zona između NATO-a i Rusije, bolje je za Zapad da primi Ukrajinu u NATO.’ Rusija u ratu ne smije odnijeti pobjedu. ‘Ako bi Putinov napad na Ukrajinu bio uspješan, to bi dovelo u pitanje cijeli koncept NATO-a, a to ne može biti u nacionalnom interesu Sjedinjenih Država.’

Kissinger ne vjeruje da bi Putin ‘upotrijebio atomsko oružje kako bi održao osvajanja u Ukrajini. No, u što je većoj mjeri u pitanju sama osnova ruskog identiteta, to je veća mogućnost, da to ipak učini’, dodao je stogodišnji političar.

S druge strane on kritizira uhidbeni nalog Međunarodnog kaznenog suda protiv Putina. ‘Izvesti Putina pred sud? Bolje – ne!’ Bilo bi ‘nemoguće, ili u najmanju ruku mnogo teže ograničiti rat, ako bi se ishod rata povezivao s političkom budućnošću nekoga političkog vođe.’

(globalbridge/Zeit)