Kako nas uče da hodamo “otraške”

Izdvajamo

• Prethodni izbori, na kojim su nam prezentirane poluprozirne glasačke kutije, su glasačima dale mogućnost, ako ništa, onda bar da vide da niti jedan listić nije ubačen u kutiju prije otvaranja glasačkog mjesta. To što se desilo nakon zatvaranja je druga priča. Ne treba nas zato nimalo čuditi što mali broj ljudi izlazi na izbore i što je više od 400 hiljada glasačkih listića nevažeće.

Povezani članci

• JEDAN UDARAC ZA BIJEG DVIJE MUHE
• Neki novi klinci
• Kako progresivno zaglupljujemo pored sve tehnologije koja nam je pri ruci
• Kusta: Emir protiv Nemanje!
• Otvoreno pismo rukovodstvu SDP BiH
• Tomislav Marković: Put do pomirenja, nestvaran i jedini moguć

Foto: fokus.ba

Prethodni opći izbori ponudili su građanima BiH nešto novo; nove, transparentne, poluprozirne glasačke kutije. I na tome se završila sva priča oko izmjena izbornog zakonodavstva.

Godine prolaze, u BiH sve ide tako sporo, kao da ljudi žive po hiljadu godina. Zato se i ovakvi pomaci poput „prozirnih kutija“ kod javnosti doživljavaju kao revolucionarni.  BiH političari, svojim opstrukcijama zakonodavnih i ustavnih reformi svjesno  obesmišljavaju izbore. Zbog toga ih ne treba ni po koju cijenu amnestirati. Budućnost BiH  se drži taocem njihove beskorpulozne i sebične politike.

Vijeće EU-a je u svojim zaključima koji se odnose na Bosnu i Hercegovinu pozvalo političke stranke u toj zemlji “da hitno izmijene izborni okvir, s ciljem da se osigura provedba rezultata izbora u oktobru  2018. godine”. U zaključcima je, takođe navedeno kako Europska komisija prije donošenja mišljenja o tome je li Bosna i Hercegovina spremna za kandidatski status “trebati posvetiti posebnu pozornost provedbi presude ‘Sejdić-Finci'”.

Nijedna značajnijia izmjena i dopuna izbornog zakona nije dobila zeleno svijetlo bh. političara. Pored ostalog u prijedlogu izmjena izbornog zakona koji je CIK donio  nalazila se i odredba uvođenja nezavisne funkcije predsjednika biračkih odbora koji će se birati putem javnog oglasa u neizbornoj godini i koje će imenovati i za njihov rad snositi odgovornost opštinske/gradske izborne komisije, uvođenje novčanih sankcija za političke subjekte za čije predložene članove biračkih odbora se utvrdi da su prekršili odredbe Izbornog zakona BiH, sprečavanje zloupotrebe javnih sredstava uvođenjem u Izborni zakon BiH zabranu korištenja javnih sredstava za vlastitu promociju ili promociju političke stranke.

Jedan od najvažnijih mjera je bila i uvođenje ranog glasanja za birače sa pravom glasa koji na dan izbora iz opravdanih razloga nisu u mogućnosti glasati na svom biračkom mjestu, sprečavanje zloupotrebe nacionalnog izjašnjavanja uvođenjem odredbe kojom se u slučaju promjene nacionalnog opredjeljenja, u toku trajanja četverogodišnjeg izbornog ciklusa, u obzir uzima nacionalno izjašnjavanje kandidata dato na popisu stanovništva provedenom 2013. godine te stvaranje preduslova za uvođenja novih tehnologija u izborni proces preciziranjem da se glasanje obavlja ručno na glasačkom listiću ili elektronski.

Prethodni izbori, na kojim su nam prezentirane poluprozirne glasačke kutije, su glasačima dale mogućnost, ako ništa, onda bar da vide da niti jedan listić nije ubačen u kutiju prije otvaranja glasačkog mjesta. To što se desilo nakon zatvaranja je druga priča. Ne treba nas zato nimalo čuditi što mali broj ljudi izlazi na izbore i što je više od 400 hiljada glasačkih listića nevažeće.