JOSIP BROZ I JOE BIDEN

Povezani članci

• Lomača za Vaskovića! Koji Kačavenda?
• Stepinac i njegovi demoni:Jaz između kardinalova života i djela i namijenjene mu svetačke uloge
• Ajmo Jovo nanovo
• Na desno ravnajs!
• Priča o dobrim mostarskim ljudima (6): Jakiša i Zlatko
• Ista meta, isto odstojanje, isti promašaji

 Foto: Getty imeges         

„Ne dozvolite da vam dolaze izvana, bilo iz Zagreba bilo iz Beograda, pojedinci i da vam ovdje mute, da razbijaju to vaše jedinstvo“, riječi su koje Josip Broz upućuje Bosancima i Hercegovcima prilikom posjete njihovoj zemlji 1971. godine, ustvrdivši tako odakle Bosni i Hercegovini dolazi najveća opasnost, što se na žalost u krvavoj agresiji na tu zemlju u srcu bivše države i obistinilo devedesetih godina, kada je ubijeno više od sto tisuća ljudi, a preko milijun ih je raseljeno diljem svijeta.

Bosna, zemlja plemenitih, mirnih ljudi, prosvjetara i umjetnika, vrijednih radnika i seljaka koji su izgrađivali kako Bosnu i Njemačku tako i moj grad Ploče u kojem su mnogi iz Komušine radeći u Luci izdržavali svoje obitelji u srednjoj Bosni. Živjeli su u barakama i nikada njihova tiha narav nije dovela do nekog belaja ili nereda. Oni koji su dobijali stanove od Luke u gradu, postaše tako naši sugrađani, svojom su mirnoćom ublažavali naš nagli gusarski temperament, oplemenjujući nas i čineći boljim ljudima.

Krš je Hercegovine izrodio ljude nešto tvrđeg karaktera sposobne snaći se u svakoj sredini, jer tko je preživio na tom kamenu i kršu, preživjeti će i prilagoditi se svugdje u svijetu. Ta su se dva mentaliteta, onaj plahi bosanski i tvrđi hercegovački isprepletali i bogatili ne samo Bosnu i Hercegovinu već i cijelu jugoslavensku, a i svjetsku kulturu i civilizaciju.

Energoinvest, Aluminij i Šipad, Emerik Blum i Jole Musa, Indexi i Bijelo dugme, Goran Bregović i Zdravko Čolić. Zemlja u kojoj su rođena dva nobelovca Vladimir Prelog i Ivo Andrić, zemlja Meše Selimovića, Ćopića i Dizdara. Tu je dom Predraga Matvejevića, Safeta Zeca, Mersada Berbera, Veleža i Želje, Asima Ferhatovića, Bajevića i Osima. Bosna, košarkaški prvak Europe i Mirza Delibašić. Sarajevska Hagada, pravoslavna i katolička crkva i Careva džamija, samostan na Širokome Brijegu, stari most u Mostaru i „Na Drini ćuprija“. Franjevački samostani Bosne srebrene, čuvari bosanske dobrote i duhovnosti. Danas je svijetom pronose Danis Tanović, Ademir Kenović i Jasmila Žbanić. To je Bosna i Hercegovina. To jedinstvo različitosti hrana je njene kreativnosti, daje joj snagu čineći je većom i od nje same. To je čini i vječnom.

Nedavno smo obilježili 25 godina od potpisa Daytonskog sporazuma koji je zaustavio rat, a u isto vrijeme za 46. predsjednika SAD izabran je Joe Biden. Joe Biden je dobar poznavatelj kako Bosne i Hercegovine, tako i Jugoslavije, za koju će reći:

„Bio je potreban određeni genij kako bi se ta multietnička federacija održala zajedno, i taj određeni genij bio je Tito“.

Za razliku od naših neodgovornih političara koji skidaju imena Brozovih trgova i ulica, dajući time poticaja rušenju spomenika najčasnije vojske u povijesti ovih naroda, novoizabrani predsjednik SAD Joe Biden u kojeg se cijeli demokratski svijet uzda, da će zaštititi dosegnute demokratske standarde, u Josipu Brozu vidi genija 20. stoljeća koji je ekonomski uzdigao i izgradio zemlju nezavisnu i poštovanu, kako od SAD-a tako i od SSSR-a i cijeloga svijeta, uspostavivši Pokret nesvrstanih kao garanta svjetskom mira.

No Josipa Broza više nema, a potrebno je uspostaviti u Bosni i Hercegovini novo jedinstvo budući je bezobzirni nacionalizam ratom razrušio mostove između njenih naroda. Oni koji su bili predvodnici tog razornog nacionalizma, oni koji se i danas obraćaju isključivo pripadnicima svoje nacije, koji političke poteze usklađuju u Zagrebu i Beogradu a ne dogovorom unutar svoje domovine Bosne i Hercegovine, oni koji brigu za svoj narod materijaliziraju u susjedstvu kućama i ljetnikovcima po Dedinju i Makarskom primorju, oni sa svojim nacionalnim strankama, to nužno kao kruh potrebno jedinstvo, nisu u stanju osigurati.

Joe Biden predsjednik SAD i nova američka administracija, skupa sa Europom su svjesni nužnosti mijenjanja pojedinih Daytonskih odrednica i njihovog usuglašavanja sa pravnom stečevinom EU. U Bosni i Hercegovini treba poštovati etničku i vjersku posebnost, ali i graditi novo jedinstvo na pluralizmu različitosti.

U svojoj je poruci novi budući predsjednik SAD-a naglasio da je postojeći sporazum omogućavao da „nacionalizam pobjeđuje državni interes, uz bogaćenje nekolicine, a neprovođenja reformi u korist većine“.

Ta nova BIH bi se trebala temeljiti na moći koja proizlazi iz građanske većine uz zaštitu nacionalnih i vjerskih prava i drugih različitosti, te zaštiti izbornog predstavništva u tijelima vlasti. Sve bi te promjene trebali donijeti sami stanovnici BIH, jer je to duboko u njihovom interesu, kako bi izgradili i živjeli u prosperitetnoj zemlji iz koje mladi ljudi neće odlaziti. Taj bi novi sporazum morao uključivati odredbe koje bi onemogućile da se Beograd i Zagreb upliću u unutarnje poslove jedne suverene i samostalne države, članice UN, Bosne i Hercegovine.

Joe Biden bi želio vidjeti Bosnu i Hercegovinu, uz podršku njenih građana, kao što sam kaže

„CIJELU, SLOBODNU I MIRNU“.