Ima li rješenja za političku blokadu u BiH

Povezani članci

• Prosvjetari ZHK tri dana u generalnom štrajku, ministrica pita gdje im se žuri
• Koronavirus potvrđen kod još sedam osoba u Tuzli, bili u kontaktu sa zaraženom medicinskom sestrom
• Društvene mreže i revolucija
• Zlatko Dizdarević: LAKU TI NOĆ, SARAJEVO
• Građanski savez (GS) pita Izetbegovića: Zašto si pristao na skladište oružja u Jahorinskom potoku?
• Prvoaprilska neslana šala hrvatske vlade

Ukoliko do 31. marta ne bude formirana vlast u Federaciji BiH, Centralna izborna komisija BiH biće prinuđena da ponovo raspiše izbore za određene nivoe vlasti. Tog datuma prestaje i privremeno finansiranje tog bh. entiteta, koji, ukoliko vlasti ne bude, ostaje bez novca za budžetske korisnike.

Politička kriza koja vlada u Federaciji BiH prenijeta je i na državni nivo, s obzirom da BiH ne može imati novu vlast sve dok taj proces ne završe entiteti, odnosno dok se ne postigne dogovor ko će činiti buduću koaliciju na entitetskom, a samim tim i na državnom nivou. Zbog toga nije teško zaključiti kako je u BiH na sceni duboka kriza za koju trenutno niko nema rješenje.

Bosna i Hercegovina uskoro bi mogla da obori svjetski rekord i uz Belgiju bude svrstana u države koje mjesecima od održavanja izbora nemaju vlast. 150 dana traje agonija u kojoj lideri stranaka pregovaraju bez konkretnog dogovora o tome ko će činiti buduću koaliciju na federalnom i državnom nivou. Još uvijek se čeka da budu konstituisane četiri kantonalne skupštine, nakon čega bi trebao biti formiran Dom naroda federalnog parlamenta. Uprkos tome, SDP je odlučila da sazove konstituirajuću sjednicu, o čemu će Predsjedništvo stranke odlučivali u četvrtak.

„Ja ne znam da igdje u zakonu piše da je protuzakonito da izabrani i delegirani kad hoće rad da je to protuzakonito. To nema ni u ustavu ni u ijednom zakonu“, kaže potpredsjednica Mira Ljubijankić.

U Centralnoj izbornoj komisiji priznaju kako su svi rokovi za konstituisanje kantonalnih skupština prošli. Od njih 10, formirano je šest, a kašnjenja u ostale četiri ocjenjuju nedopustivim. Tek nakon konstituisanja svih Centralna izborna komisija, prema Izbornom zakonu BiH, može potvrditi izborne rezultate za Dom naroda federalnog parlamenta.

Lagumdžija: Tripoli bi bio Diznilend

Na naše pitanje kako komentariše najavu pojedinih stranaka da će konstituirajuća sjednica ipak biti održana, Irena Hadžiabdić, predsjednica komisije kaže:

„Mislim da je to što se događa i zagovara zaista vrlo opasno i vodi narušavanju pravne države.“

Dom naroda Parlamenta Federacije BiH čine delegati iz 10 kantonalnih skupština. To zakonodavno tijelo bira entitetsku vladu, predsjednika i potpredsjednika Federacije. Još uvijek nema političkog dogovora o tome koje stranke će činiti buduću koaliciju.

Ponuđenom programskom konceptu, kojeg su usaglasile četiri stranke, protive se u HDZ BiH.

„Radi se o evidentnom pokušaju kršenja zakona i kršenja Ustava FBiH. I ako se dogodi ovakva sjednica i ovakav pokušaj konstituiranja, on će naravno biti nelegalan i nelegitiman“, kaže poslanik te političke partije u državnom parlamentu Mato Franjičević.

Zaoštravanje odnosa na političkoj sceni u Bosni i Hercegovini najbolje ilustruju izjave čelnika pojedinih stranaka. Ne samo da ne mogu da postignu dogovor, već su počeli da prijete i zastrašuju bh. javnost.

„Što kažu, loša vijest: to bi bila katastrofa, to bi bio uvod u jedan haos nprema kojem bi ulice Tripolija bile Diznilend u odnosu šta bi ovdje bilo. To je loša vijest. Dobra vijest je: ne brinite, to se neće desiti“, poručio je Zlatko Lagumdžija, lider SDP-a.

„On pušku poziva već od dana izbora – da će on to silom upostaviti i uraditi, ne samo u Federaciji nego u BiH. Zato govorim – potpuno ista paralela sa Miloševićem i njegovim vremenom”, ocjenjuje Ivo Miro Jović, funkcioner HDZ BiH.

U Kancelariji visokog predstavnika ne kriju zabrinutost zbog sadašnje situacije.

Ocjenjuju kako neformiranje vlasti ima štetne posljedice po građane, tim prije što 31. marta prestaje privremeno finansiranje u Federaciji BiH, odluka koju je morao da donese krajem januara visoki predstavnik jer nisu konstituisana zakonodavna tijela u čijoj je to nadležnosti.

Anarhija, a ne demokratija

O svemu ovome Valentin Incko, prvi čovjek OHR-a, kaže:

„Najgore posljedice bi bile u Federaciji pošto u federaciji predsjednica treba da raspusti Parlament, tako je napisano u zakonu, ako nema proračuna. Ja ne želim ni da mislim kakve bi bile posljedice.“  

Valnetin Incko

Sve dok se vlast ne formira u Federaciji BiH, neće je biti ni na državnom nivou. Centralna izborna komisija nema nikakve mehanizme da sankcioniše stranke zbog kašnjenja procesa, a ukoliko se to ne dogodi do 31. marta, biće prinuđena da ponovo raspiše izbore za određene nivoe vlasti.

„Nikada nismo mogli da se pohvalimo da se kod nas vlast uspostavlja u zakonom predviđenim rokovima, ali ovo prelazi već sve granice. I ja vjerujem da svi pomalo gubimo strpljenje“, rekla je Irena Hažiabdić.

O nastaloj situaciji, Vehid Šehić, predsjednik Foruma građana Tuzla, kaže:

„Mi više ličimo na državu u kojoj vlada anarhija, a ne demokratija i sistem poštivanja zakona. I upravo ta politička neodgovornost nas je dovela u ovakvu situaciju, ne ulazeći sada apsolutno u analizu koje dogovoran za ovakvu situaciju.“

Prošlosedmične posjete evropskih i američkih diplomata Bosni i Hercegovini i njihova nastojanja da ukažu na to koliko je neophodno da država dobije novu vlast, kako sada stvari stoje, bila su uzaludna. U BiH je na sceni duboka kriza za koju trenutno niko nema rješenje