GRANDIOZNI NAZADAK: Počasni doktorat Dragana Čovića

Povezani članci

• Najprevođeniji Mostarac
• Mostarski biciklisti krenuli put Srebrenice: Da se nikada ne zaboravi i da se nikada nikome ne ponovi
• Video/Esad Bajtal i Sead Turčalo: Politički kompromisi ne smiju biti izdaja liberalne demokratije i zapadne civilizacije
• Heni Erceg: Linić je bezobzirni i osvetoljubivi birokrata
• Demobilisani i demoralisani
• ‘Zemljišta na obali su silovana, a stanovi koje imamo su šrot’

Foto: Predsjedništvo BiH

Zagrebačko sveučilište je za tri godine nazadovalo za 306 mjesta. Sa Stanka Lasića spali su na Dragana Čovića

Piše: Vladimir Matijanić, analiziraj.ba

Jučerašnja dodjela počasnog doktorata zagrebačkog sveučilišta Draganu Čoviću, lideru bosanskohercegovačkih Hrvata, višestruko je zanimljiv politički događaj.

Početkom godine objavljena je Webometricsova ljestvica 1000 najboljih svjetskih sveučilišta. Zagrebačko se smjestilo na 692. poziciju, što je bio značajan pad u odnosu na srpanj prošle godine kada je bilo 563. Dvije godine ranije nalazilo se na 386. mjestu, što drugim, trećim, petim ili stotim riječima znači jedno – za samo dvije godine, sveučilište glavnog hrvatskog grada srozalo se za 306 mjesta. Odnosno, palo je sa Stanka Lasića, koji je počasnim doktorom proglašen 2015. godine, na Dragana Čovića. Sve to pod mudrim vodstvom rektora Damira Borasa.

Dodjela počasnog doktorata Čoviću nije plod slučajnosti ili hir trenutka, nego rezultat dugih priprema koje su Sveučilište u Zagrebu i čitavo društvo dovele do faze kada je sve moguće. Pa i to da u povodu dodjele doktorata, Čović, jedan od tri glavna kočničara integriranja BiH u EU, održi predavanje pod naslovom “Euroatlantske integracije Bosne i Hercegovine i Republika Hrvatska”. Usred glavnog grada kakve-takve članice EU.

Da živimo u državama s realnijim odnosom prema zaslugama, Draganu Čoviću bi pripalo laskavo priznanje za posebne efekte. Razloga ne manjka: pretvorio je socijalističku biografiju u nacionalističku, od nekad skromne imovinske kartice stvorio je dojmljiv popis imovine stečene borbom za bosanskohercegovačke Hrvate, kojih danas, pri kraju tog procesa, ima kojekuda po svijetu više nego tamo gdje se Čović bori za njih. Zbog ekspanzije njegova imanja, čak je modificiran tok Radobolje. Kao ratni direktor poduzeća Soko, Čović je, prema podacima objavljenim u medijima, u ljeto 1993. godine od ratnog zločinca Slobodana Praljka tražio deset zarobljenih Bošnjaka.

Protiv njegova proglašenja počasnim doktorom istupila je profesorica Đurđica Čilić, dok je novinar Jurica Pavičić vratio svoj doktorat.

No, pad Sveučilišta bio je nezaustavljiv.