FTV I BHT1: NATJERAJTE IH DA VAS POŠTUJU!

Povezani članci

• 824 godine Povelje Kulina bana
• Dragulj do dragulja: Emir Dragulj – čovek najtačnijeg prezimena
• RTRS I BNTV PROMAŠILI DRŽAVU: OVO JE SRBIJA!
• ŠTO OSTA OD MOSTA?
• Šta je Plenkovića iznenadilo u Banjaluci?
• ATV FACE TV-U: U DVIJE MINUTE SE MOŽE REĆI VIŠE NEGO U SEDAM DANA

Zvaničnici imaju obaveze prema građanima, a javni servisi ih nedovoljno podsjećaju na to. A imali su priliku u prilozima o problemima u Tuzlanskom kantonu i o odbijanju NSRS-a da razmatra peticiju koju je potpisalo 6.000 građana

Piše: Nidžara Ahmetašević, analiziraj.ba

FTV: Zašto je premijer TK odgurnuo mikrofon?

19. – 26. maj 2015.

BAHATI ZVANIČNICI: U programima javnih servisa protekle sedmice mogli smo vidjeti primjere bahatosti izabranih zvaničnika. Jer kada neki zvaničnik rukom zgrabi i odgurne mikrofon, te okrene glavu kada mu novinar javnog servisa postavlja pitanje, nije samo bio nepristojan prema novinaru, nego je pokazao krajnji nemar i neodgovornost prema svim građanima. Još gori primjer koji ilustruje stepen demokratije u BiH jeste činjenica da su poslanici jednog od parlamenta odbili razmatrati peticiju koju je potpisalo 6.000 građana.

NOVI PROBLEMI U TUZLI: U dnevniku 21. maja, koji je uredila Amra Zaklan, emitovan je prilog o novim problemima u Tuzlanskom kantonu. Naime, tamošnji premijer, tek nekoliko mjeseci nakon što je formirana vlast, želi rekonstrukciju. O tome je pokušao detaljnije da nas izvijesti novinar Omer Hasanović, koji je odgovore, što je logično, pokušao dobiti od samog premijera. No, premijer se drznuo da pred upaljenom kamerom uhvati mikrofon, odgurne ga i potpuno ignoriše pitanje koje mu postavlja novinar. Ovo je savršena ilustracija odnosa ovdašnjih zvaničnika prema građanima. Javni službenici, što svaki premijer jeste, moraju odgovarati javnosti. Nedopustivo je ovakvo ponašanje. Odličan potez novinara je što je tražio odgovore od premijera i što je emitovao ovaj prizor. Primjedba je što možda olako prelazi preko napada neodgovornog zvaničnika. Ovo se mora naglasiti i javno osuditi, što ni novinar ni urednica nisu uradili u dnevniku. Kao da je normalno da vas javni službenik ovako tretira, a nije, i to treba reći. Generalno, ovaj prilog je bio problematičan, pun nagađanja i tvrdnji koje nisu argumentirane.

BiH NA ČELU EVROPE: Ponovo je FTV zaboravila postavljati pitanje, odnosno raditi svoj posao. Jedan od primjera je od 19. maja, Dnevnik 2 koji je uredila Azra Pašukan, no činilo se ili da nije bilo urednika ili da urednik nije imao nikakav koncept, nego je samo redao priloge kako su dolazili. Naime, taj dan je udarna vijest bila dolazak BiH na čelo Vijeća Evrope. Zvaničnici govore koji će im biti prioriteti u radu narednih šest mjeseci, što smo ovih dana mogli čuti i pročitati barem 100 puta. Ono što smo očekivali od javnog servisa, ali i drugih medija, jeste da ispitaju koliko BiH poštuje ono za što govori da će se zalagati. A odgovor je urednica mogla naći već u prilozima emitovanim u ovom dnevniku, no kao da to nije primijetila. Tako je propustila napraviti logičnu vezu između izvještaja Ureda ombudsmena BiH u kojem se govori kako je stepen poštivanja ljudskih prava zabrinjavajući, i to baš kada je zemlja preuzela predsjedavanje tijelom kojem je poštivanje ljudskih prava osnova rada.

KOMISIJA ZA TRETIRANJE: U ovom dnevniku ipak je vrijedno izdvojiti prilog i temu Mirele Mahmutović i Davora Obrdalja o tome koliko pojedini zvaničnici dobijaju članstvom u komisijama. Postojanje većine tih komisija nikome nema smisla, i to novinari pokazuju ukazujući na nazive nekih od njih. Naime, u ovoj državi postoji komisija “za službenu provjeru i potvrđivanje kod pravnih ili fizičkih lica u cilju utvrđivanja ispunjavanja uvjeta za tretiranje i/ili označavanje drvenog materijala za pakiranje”.  I mi plaćamo članove te komisije. Isto tako su građani platili članove CIK-a da formiraju komisiju koja će imenovati članove CIK-a, a koju su činili članovi CIK-a. Zvuči šizofreno. I jeste tako. Odlična tema i ne loše obrađena.

RAZOTKRILI KRAĐU POLICIJSKOG AUTA: Zanimljiva priča emitovana je i u dnevniku 20. maja o jednom kantonalnom dužnosniku koji je, čini se, utajio policijski auto bez ikakvih posljedica. Za svaku pohvalu je kada mediji ukazuju na ovakve probleme i na njima moraju insistirati do kraja, vraćati se nekim temama i insistirati na odgovorima i rješenjima. Nažalost, to tek rijetko vidimo u javnim servisima.

PROTOKOL I SAOPĆENJA: FTV ni protekle sedmice nije odoljela čitanju saopćenja, protokolarnim aktivnostima i politizaciji svih sfera života. U dnevniku 21. maja (uredila Amra Zaklan) emitovan je prilog o tome kako kasne i zašto kasne rezultati popisa u kojem ponovo insistiraju na pitanje koliko pripadnika koje nacije ima u BiH. Otkriti to nije bila osnovna svrha popisa, niti nam je to najvažnije da saznamo, i to javni servis mora znati. Priče o tome su politička manipulacija i nikako joj ne smiju mediji podleći. Sam prilog je dobar jer pojašnjava nevjerovatnu zbrku oko sumiranja rezultata popisa, ali, nažalost, novinarke Mirela Dizdarević i Nea Manjura dozvolile su politizaciju ove teme.

MINUS SEDMICE

Ponovo su voditelji, novinari i urednici FTV-a koristili neustavni izraz “županija”, čime krše Ustav i delegitimiraju sebe kao kritičare osoba i institucija koje krše Ustav.

PLUS SEDMICE

Prilog Nađe Riđić o nelegalnoj sječi šume na Vlašiću. Jedina mana je što je prilog emitovan tek u 21. minuti dnevnika 22. maja (uredila Azra Pašukan). Ovo je izuzetno bitna tema koja ne može biti ostavljena za drugu polovinu dnevnika.

OCJENA 1 (zbog županije)

BHT1: Uzaludni vapaji Frane Mioča

19. – 26. maj 2015.

UBIJANJE DEMOKRATIJE: Prilog o ubijanju demokratije na bosanski način mogli smo vidjeti ove sedmice u Dnevniku 2 BHT1 21. maja (uredio Nikola Marković). Naime, poslanici Narodne skupštine Republike Srpske odbili su razmatrati pitanje o izgradnji hidroelektrane na području Nacionalnog parka “Sutjeska”, o čemu su 6.000 građana koji su potpisali peticiju željeli da govore. Inicijativu građana odbio je Odbor za poljoprivredu i vodoprivredu. O svemu tome izvijestio nas je novinar Vladimir Šušak, potrudivši se dati priliku onima koji su donijeli odluku da ne razmatraju ovu peticiju građana, te građanima da objasne šta su željeli peticijom. Poslanici nisu samo zanemarili volju građana, za koje rade i koji su ih birali, nego su prekršili i zakon. Odlična tema i način na koji je urađena.

VAREŠKI PROBLEMI: Nažalost, ne može se reći isto za način na koji je novinar Harun Bošnjak u istom ovom dnevniku izvijestio o problemima u Varešu. Premalo je prostora dato građanima i nije objašnjeno na koji način nedostatak sredstava u ovoj općini utiče na građane i svakodnevni život.

ŠTA SE DEŠAVA SA ZENIČKOM BOLNICOM? Isti novinar je na vidno bolji način izvijestio o problemima u zeničkoj bolnici, koja izgleda jedva da funkcioniše (Dnevnik 2, 22. maj, uredila Blažica Krišto). No, propustio je ukazati na krivca i dati građanima prostora da kažu nešto.

JAVNI POZIV GRAĐANIMA: Za razliku od FTV-a, BHT1 je povezala izvještaj o kršenju ljudskih prava i dolazak BiH na čelo Vijeća Evrope, te problematizirala i analizirala ovu temu u više navrata tokom protekle sedmice. Čak su u dnevniku 19. maja iskoristili priliku da upute neku vrstu javnog poziva građanima da prijavljuju kršenja ljudskih prava Uredu ombudsmena BiH.

ŠTA JE VAŽNIJE, UTAKMICA ILI DNEVNIK? Mora se primijetiti kako je Dnevnik 2 BHT1 20. maja trajao desetak minuta kraće zbog, kako je rečeno, utakmice. To nije prvi put da radi javni servis, ali je svaki put nevjerovatno. Valjda nam je dnevnik važniji nego utakmica. Jedini razlog zašto ovo rade je zarada, a javni servis ne smije time da se rukovodi. Napravite kvalitetniji program koji će biti orijentisan prema građanima koji vas plaćaju. To nije samo emitovanje utakmica.

MINUS SEDMICE

U prilogu o incidentu koji je u Banjaluci izazvao Sejfudin Tokić, BHT1 se stavio na njegovu stranu. Javni servis može stati na stranu građana, ali ovo je bio politički čin, vrlo diskutabilan, i nije bilo potrebe da se zauzimaju strane.

PLUS SEDMICE

Ponovo je Frano Mioč napravio zanimljiv prilog iz Livna, ovaj put o tome kako istraživanja pokazuju da mladi sve više koriste alkohol (23. maj, uredila Samira Krehić). Iz sedmice u sedmicu, Mioč nam govori kako je teška situacija u ovom dijelu BiH, no ne čini se da iko to primjećuje ili da posvećuje pažnju izvještajima ovog novinara. No, za svaku pohvalu je njegovo insistiranje da ukazuje na probleme, i odluka BHT1 da emituje te priloge iz noći u noć.

OCJENA 7

UPOREDNA ANALIZA

Oba javna servisa propustila su priliku da naglase da javni zvaničnici imaju obaveze prema građanima. Imali su za to priliku u prilozima o problemima u Tuzlanskom kantonu i o odbijanju NSRS-a da razmatra peticiju građana. Oba slučaja ukazuju na nedostatak demokratije i neodgovornost javnih zvaničnika, i to je vrijedno naglasiti i problematizirati.