Frankfurter Allgemeine : Bh. muslimani su primjer drugim državama s muslimanskim stanovništvom

Povezani članci

• Papu smjenila britanska obavještajna služba
• O uspomenama i čežnjama: zapisi o životu
• Naš Prvi maj – borba za radnička prava uz roštilj i gajbe
• Jebeš Bosnu koja zemlje nema
• Ćurak, Karić i Jukić o slobodi medija: Časno novinarstvo može promjeniti svijet
• Predrag Lucić prisluškivao Bakira Izetbegovića, Milorada Dodika: Svi Bosanci za put konje sedlaju, Jer samo oni svoje Bosne nemaju

Austrijski Wiener Zeitung (Bečke novine) u svome online izdanju piše o staroj debati koja se krizom na Kosovu nanovo rasplamsala: “Treba li tu zemlju ipak podijeliti?” Ovaj list tako navodi razloge zašto je najvjerojatnije da do toga neće doći:

“Ponajprije, srpska manjina na Kosovu u europskoj usporedbi uživa dalekosežna manjinska prava. Pri pregovorima o neovisnosti Kosova od 2006. do 2008. je kako bi se zaštitilo, srpskom stanovništvu ustupljen najviši prioritet. To se dogodilo upravo zato da podjela zemlje ne bi bila potrebna. Srpske općine mogu u gotovo svim oblastima autonomno odlučivati. Kosovska policija je tu nemoćna, nedostaju državnopravne strukture. Posljedica toga je da kriminalne organizacije na sjeveru zauzimaju sve više prostora. Bande su također te koje snose odgovornost za najnovije nasilje na kosovsko-srbijanskoj granici.”

Podjelom bi i Beograd izgubio

“Zatim, i SAD, međunarodna vlast koja značajno vodi riječ po pitanju Kosova, je striktno protiv podjele zemlje. Iz Washingtona poručuju da o takvom jednom scenariju ne razmišljaju ‘ni sekunde’. Podjela Kosova bi imala posljedice za čitavu regiju, glasi u Washingtonu.

Time se misli na brojne etničke skupine, koje u bivšoj Jugoslaviji još uvijek žive u neposrednoj prostornoj blizini i koje su i godinama nakon krvavih ratova povezane u nepomirljivom neprijateljstvu. Ukoliko bi se oko svake te etničke skupine povukle granice, katastrofa bi bila već programirana, navodi se u Washingtonu”, piše Wiener Zeitung. Ovaj list dalje navodi da ni Beogradu ne bi prijalo ukoliko bi došlo do priključenja sjevernog Kosova Srbiji, jer bi u tom slučaju najvjerojatnije došlo do priključenja nekoliko općina s albanskom većinom na jugu Srbije, čime bi Beograd “izgubio svoj jedini izravni drumski put do Makedonije”.

Temelji današnje strukture bh. islama u Habsburškoj monarhiji

Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) se u svome tiskanom izdanju u članku pod naslovom “Islam za Europu” osvrće na liberalni islam u Bosni i Hercegovini. FAZ navodi da su upravo bh. muslimani uvjerljiv primjer da su islam i demokracija spojivi. Zagovaratelji šerijata ne bi imale spomena vrijednih pristaša“Unatoč ratu od 1992. do 1995. u kojemu je od oko 100.000 smrtno stradalih bilo najviše muslimana, nijedan vođa Bošnjaka ne bi došao na ideju nagovarati na ukidanje demokracije u korist islamske božje države. Ukoliko bi se ipak našao netko tko bi to učinio, ne bi mogao očekivati spomena vrijednih pristaša. Naprotiv, velika većina bh. muslimana bi tome okrenula leđa. Razdvojba između države i religije je za bh. muslimane opće prihvaćena činjenica već više od stotinu godina. Strani promatrači su, nekad u pohvalnoj, ali najčešće u omalovažavajućoj namjeri, govorili o ‘poslijepodnevnom islamu'”, piše FAZ.

Ovaj list obrazlaže da se demokratičnost bh. islama ne temelji samo na turskoj vladavini, nego uglavnom na vladavini Habsburške monarhije (1978. do 1918.), navodeći da je, pored novih struktura javnog života, i islam u Bosni i Hercegovini tada dobio u svijetu jedinstvenu demokratičnu strukturu. FAZ se pritom prije svega osvrće na organiziranje bh. islama na čelu s reisu-l-ulemom. “Beč je stvaranjem crkvenosličnih struktura za islam u BiH htio izbjeći da se sultan u Istanbulu preko svoga utjecaja na bh. muslimane dalje upliće u vlast”, pojašnjava ovaj list povijesni kontekst današnje organizacije islama u BiH, koja je posljednji put modificirana 1997.

Alipašina džamija u Sarajevu

“Organizacijska forma sama po sebi ne govori puno, ali je ta struktura doista ispunjena demokratičnim duhom. Bh. islam europskoj diskusiji o odnosu s tom religijom i strahu od nje, pruža uistinu značajne poticaje. Na koncu i zbog toga što, za razliku od Turske, iza bh. islama ne stoji nacionalistička država. Ne postoji bosanski Erdogan koji u Njemačkoj puni dvorane i drži govore u duhu prekjučerašnjeg nacionalizma. Ukratko rečeno: Europi bi dobro došlo pri svojim diskusijama o različitim pojavama unutar islama konkretnije uprti oči u pravcu BiH.

Naravno da i bh. islam želi vršiti utjecaj, i upravo trenutačni reisu-l-ulema Mustafa ef. Cerić dobro zna što je to politika moći. Ali nitko u Sarajevu ne bi došao na ideju da bi šerijat mogao zamijeniti neki zakonik ili stajati iznad zakona. Bosna i Hercegovina je odavno već dostigla onu razinu demokracije u islamu, za što će se druge države s muslimanskim stanovništvom još dugo boriti”, zaključuje FAZ.